Pratite nas

Iz Svijeta

Kosovski ministar upozorava da se na Balkanu bude “mračne sile” Rusija i Srbija

Objavljeno

na

Srbija želi zagospodariti jugoistokom Europe, a Rusija preko te svoje tradicionalne saveznice obnoviti globalnu moć, izjavio je kosovski ministar vanjskih poslova Enver Hoxhay i pozvao SAD, EU i NATO da poduzme “sve nužne miroljubive i preventivne mjere” protiv tih “mračnih sila”.

“Važno je da svijet Srbiju vidi onakvom kakva stvarno jest, a ne onakvom kakva se predstavlja. Također je važno uvidjeti da Rusija koristi Srbiju u sklopu svog šireg plana za ponovno stjecanje moći”, rekao je Hoxhaj u članku za The New York Times od četvrtka.

Tvrdi da Beograd, u suradnji s povijesnim saveznikom Moskvom, pokušava politički, gospodarski i vojno zagospodariti jugoistokom Europe, istodobno se pretvarajući da želi postati članicom unije 27 europskih zemalja.

“SAD i EU puno su uložili u širenje demokracije, obnovu i sigurnost, dok Rusija promiče autoritarnost, destrukciju i nesigurnost. Stoga je nužno da SAD, EU i NATO poduzmu sve nužne miroljubive i preventivne mjere kako bi sačuvale sigurnost i stabilnost na Balkanu”, istaknuo je šef kosovske diplomacije.

Izgledi za članstvo u EU-u godinama su glavni motor reformi na Balkanu nakon desetljeća komunizma, slabog gospodarstva i etničkih sukoba.

Albanija, Makedonija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Srbija i Crna Gora na različitim su stupnjevima integracije u EU, no politički sukobi, etničke napetosti i zaostaci ratnih sukoba iz devedesetih godina kompliciraju taj put.

Hoxhay tvrdi da u tim procesima svoje prste ima Rusija, nadgledajući “preko ramena Srbije” kako ta zemlja destabilizira Balkan, regiju koju Moskva povijesno želi priključiti svojoj sferi utjecaja.

“Rusija posve očito koristi Srbiju ne samo da ponovno stekne uporište na Balkanu, nego i da se osveti NATO-u, SAD-u i Zapadu zbog gubitka utjecaja padom Sovjetskog carstva”, kaže kosovski ministar.

Srbija i Rusija ne priznaju neovisnost Kosova, proglašenu prije deset godina nakon rata kosovskih Albanaca i režima tadašnjeg srbijanskog diktatora Slobodana Miloševića. Rat je zaustavljen 1999. intervencijom NATO-a koji i danas osigurava krhki mir na Kosovu gdje živi značajna srbijanska manjina.

Hoxhaj tvrdi da Beograd širi utjecaj u regiji upravo preko etničkih Srba u BiH, na Kosovu, Crnoj Gori i do neke mjere u Makedoniji i u Hrvatskoj koja se 90-tih godina prošlog stoljeća i sama suočila s oružanom pobunom lokalnih Srba.

Kosovo, najmlađu europsku državu, posebno brine ubrzana militarizacija Srbije koju Rusija naoružava borbenim zrakoplovima, protuzračnim sustavima i drugom sofisticiranom vojnom opremom. Moskvu se, osim toga, dovodi u izravnu vezu s neuspjelim pučem u Crnoj Gori prošle godine kako bi se spriječilo priključenje te zemlje NATO-u.

“Srbija se i dalje pokušava proširiti izvan svojih granica, a Rusija ne samo da podupire njezine ambicije, nego ih i jamči. Rusija nikada nije bila dobrodošla kao posrednik na Balkanu”, kaže Hoxhay.

“Najbolje što bi preventivna diplomacija demokratskog svijeta mogla učiniti jest omogućiti Balkanu da svlada posljednju prepreku na putu mira i spriječi pobjedu najmračnijih sila u regiji”, istaknuo je kosovski ministar.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Cerar u pismu Plenkoviću predložio osnivanje povjerenstva za demarkaciju granice

Objavljeno

na

Objavio

U pismu što ga je u ponedjeljak uputio hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću slovenski premijer Miro Cerar predložio je dogovor o osnivanju zajedničkog povjerenstva koje bi se bavilo određivanjem granične crte temeljem arbitražne presude koju Hrvatska ne priznaje, prenosi u srijedu Slovenska tiskovna agencija STA.

To povjerenstvo bi “u skladu s definiranom granicom započelo proces demarkacije granične crte, a bude li potrebno proučilo i praktična rješenja, ondje gdje bi to bilo potrebno”, stoji u Cerarovu pismu, navodi STA koja je pismo dobila na uvid.

Slovenski premijer u pismu se zalaže za obnovu dijaloga, na način da se obje strane koncentriraju na provedbu arbitražne presude na kopnenom dijelu granice, kako ju je odredila arbitraža.

Što se tiče granice na moru, Cerar u pismu navodi da su je arbitri precizno odredili, koordinacije su poznate, što omogućuje “neposrednu provedbu” presude.

Unatoč tome, Cerar u svojoj poruci navodi da je potreban i razgovor o provedbi presude u onom dijelu koji se se odnosi na ono što se u presudi na engleskom naziva “junction area”. Riječ je o koridoru, svojevrsnoj morskoj “spojnici” kojom bi preko hrvatskih voda Slovenija imala pravo slobodne plovidbe, preleta i polaganja kabela prema otvorenom moru u Jadranu.

Premijer Andrej Plenković, podnoseći u srijedu Hrvatskom saboru godišnje izvješće o radu i govoreći o odnosima sa Slovenijom rekao je da je njegov poziv slovenskom premijeru na nastavak dijaloga o svim otvorenim pitanjima i dalje otvoren.

Ponovio je kako Hrvatsku odluka arbitražnog suda ne obvezuje i da je neće primijeniti. Slovenskog premijera Miru Cerara pozvao je u Zagreb. “Dvije smo susjedne i prijateljske zemlje, dovoljno zrele da otvorena pitanja riješimo sami”, zaključio je premijer.

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

200.000 Katalonaca na ulicama zbog uhićenja nezavisnih aktivista

Objavljeno

na

Objavio

Oko 200 tisuća Katalonaca preplavilo je u utorak regionalni glavni grad Barcelonu zahtijevajući oslobađanje dvojice nezavisnih aktivista uhićenih dan ranije pod optužbom za poticanje na pobunu.

Jordi Sanchez i Jordi Cuixart, čelnici dviju vodećih separatističkih skupina Assemblea Nacional Catalana (ANC) i Omnium Cultural, zadržani su u pritvoru bez mogućnosti plaćanja jamčevine, pod istragom za poticanje na pobunu organiziranjem prosvjeda 20. i 21. rujna zbog akcije španjolske policije usmjerene protiv katalonskih separatista.

Zagovornici katalonskog samoodređenja izašli su na ulice zahtijevajući njihovo oslobađanje. Nosili su svijeće i transparente s natpisima “Sloboda političkim zatvorenicima” i “Europo, pomozi nam”, te uzvikivali slogane poput “Niste sami” i “Van španjolskoj pravdi”.

Glasnogovornik katalonske separatističke vlade u utorak je izjavio kako uhićenja pokazuju španjolske institucije u gorem svjetlu nego za vrijeme diktatorskog Frankova režima.

“Ono što frankistički Sud javnog ćudoređa nije nikada učinio uspijeva njegovom sudskom nasljedniku 21. stoljeća”, kazao je glasnogovornik i ministar u katalonskoj vladi Jordi Turull nakon sastanka kabineta regionalne vlade u Barceloni.

Točno u podne na tisuće je ljudi u Barceloni prestalo s radom i izašlo na ulice zahtijevajući oslobađanje pritvorenika.

Uoči večernjih prosvjeda, Turull je najavio sudjelovanje regionalnih ministara ali ne i katalonskog čelnika Carlesa Puigdemonta, te pozvao sudionike na miran protest.

Dužnosnici španjolske vlade ustraju u tome da su uvjeti pritvora zakoniti i odobreni od strane nezavisnog suca, bez političkih pritisaka. “Tu ne možemo govoriti o političkim zatvorenicima, već o političarima koji su zatvorenici”, rekao je u Madridu ministar pravosuđa Rafael Catala.

Zadržavanje Sancheza i Cuixarta u pritvoru moglo bi, međutim, dovesti do eskalacije sukoba koji je dosad bio uglavnom miran, ali koji već poprima obrise najozbiljnije političke krize u Španjolskoj od neuspjelog državnog udara 1981.

Premijer Mariano Rajoy dao je Puigdemontu rok do četvrtka da opozove proglašenje nezavisnosti ili se suoči s aktivacijom članka 155. španjolskog ustava koji bi Madridu omogućio stavljanje pod kontrolu katalonske vlade i raspuštanje tamošnjeg parlamenta, te upotrebu sile u provođenju zakona.

facebook komentari

Nastavi čitati