Pratite nas

Magazin

Kraljica Teuta imala je ljetnikovac na vrelu Lištice

Objavljeno

na

Među širokobriješkim žiteljima očuvala se legenda kako je kraljica Teuta posjetila jednom Borak nakon čega je ostala toliko očarana ljepotom tog mjesta da joj je njezin muž ilirski kralj Argon dao sagraditi posebno ‘odmorište’ ili ljetnikovac negdje na Borku, piše Večernji list BiH.

U nekim lokalnim pričama i legendama postoji čak tvrdnja da je i sama kraljica Teuta okončala svoj život negdje kod Borka. Ljepote ovih prostora uistinu otvaraju mogućnost da je uistinu kraljica Teuta imala svoje odmorište i svoja zdanja negdje na prostoru Borka?

Hercegovački Macchu-Picchu

Ako bi ova mogućnost bila istinita, moguće je da se drevni Teutin ljetnikovac nalazio upravo na prostoru ovog prapovijesnog Macchu-Picchua iznad samog kanjona i Lončarevih mlinica, možda čak na prostoru nižeg ili donjeg dijela ovog grada zbog njegove neposredne blizine izvorištu Borak. Ako je i legenda, imala je dobru osnovu. Naime, ni dva kilometra od središta grada nalazi se pravi biser prirode, izvor rijeke Lištice poznatiji kao Borak. Vrelo Borak, koje se sastoji od nekoliko izvora te ima konstantnu temperaturu izvorišta. Vodom sa ovog izvora (izdašnost izvora rijeke Lištice iznosi 2850 l/s) se opskrbljuje cjelokupni grad Široki Brijeg zajedno sa dijelom prigradskh naselja.

Da ne spominjemo kanale koji odvode dragocjenu tekućinu put Blata, Trna, Mokrog,… Rijeka Lištica- druga najhladnija rijeka u Europi- iza Neretve, ovih dana tek se stidljivo probija kroz pijesak bez velike buke, lagano protičući kroz Široki Brijeg da bi se provukla kroz pijesak Mostarskog blata, te napokon kroz tunel na dnu Blata stropoštala u Neretvu. Naravno, tu pokreće turbinu i stvara električnu energiju. Nije ona uvijek tako tiha, da je vidite u proljeće, naprosto podivlja! Malo je poznato kako je davne godine 1936. na Lištici otvorena električna centrala i provedena elektrifikacija u Širokom Brijegu, mnogi gradovi o tome nisu ni sanjali. Lištica je u ovo doba godine najsiromašnija vodom, jer u neko drugo vrijeme u godini uopće mogao tumarati ovim nepredvidivim kanjonom.

Oivičena brdima što se okomito uzdižu nad koritom rijeke, i s ostacima srednjovjekovnoga grada, koji se najvjerojatnije zvao Kruševac, a narod ga zove onako kako zove i sva druga slična mjesta, koja su nekada imala sjajnu povijest, a sad su uglavnom hrpe kamenja – Gradina. Naime, Hercegovački istraživač, geolog Goran Glamuzina obajvio je na svom blogu kako je pronašao veliki prailirski kameni grad s ogromnom piramidalnom utvrdom visokom do 20 metara na spektakularnom položaju uz kanjon Lištice iznad Borka. Omanje srednjovjekovno utvrđenje smješteno je na jednoj kamenoj kosi i izvanredno lijepu prirodnom ambijentu blizu nekoliko izvora koji zajedno čine rječicu Lišticu. Ime samoga grada još je nepoznato, ali okolno stanovništvo lokalitet naziva Gradina, a ponekad i Borak, kako se zove  i jedan od izvora koji sačinjavaju rječicu Lišticu. Ono što čini vizualnu fascinaciju i oduševljava sve one koji posjete ovo mjesto jest impresivni veliki kanjon upotpunjen prozirno-modrom rijekom Lišticom.

U podnožju srednjovjekovnoga grada, između golih stijena i klisura, rijeka Lištica prolazi kroz uski tjesnac. S istočne strane toga tjesnaca diže se brijeg zvan Ćavarovo brdo, a brijeg na desnoj strani rijeke zove se Cigansko brdo. Samo petnaestak minuta laganog hoda po uređenoj stazi uz korito rijeke zelenilo vrba i plavetnilo smokava koji upravo dozrijevaju uzdižu se kanjon svojim očaravajućim izgledom predstavlja nepoznati rajski kutak Hercegovine. Kakvo bi to izletište bilo bez restorana. Peka, alfa i omega prekrasnog restorana pokušava djelatnicima skrenuti pozornost da je gost uvijek u pravu. Ima li što ljepše od hladnog piva i vina koje na stolove stiže iz hladne Lištice. Mnoštvo je mlinica. One već odavno ne rade. Teško je izbrojiti koliko ih je tu bilo, bilo ih je kao nigdje drugdje.

Mlinice se prostiru dva kilometra niz kanjon Lištice, a ove ovdje ostadoše zapamćene kao Lončareve mlinice. Ima tu i drugih prezimena koji su držali mlinice. Kada sam stigao na glavno vrelo, što kulja iz žive stijene, i sobom donosi dah, kao da planina s vodom šalje dah svoje duše. To je vrelo Borak, jedno je od tri velika koje, uz vrelo Jasen i Crno vrilo, rijeku Lišticu, uz nebrojiva mala izvorišta Lišticu rijekom čine. Ovo čudesno vrelo pitke hladne vode još je neotkriveni dragulj za ljubitelje prirode. Ima tu još vrela, mnogi nisu aktivni, sad je sušno. Mnoga su odavno presahnula, ali, kako rekoše, ovo vrelo nikada ne presušuje, baš nikada. Temperatura vode tu je uvijek osam stupnjeva, a Lištica, kad sakupi sve vode, ima negdje oko jedanaest. Jedno opet narod zove Manito vrilo, jer kad izbije, onda pomahnita i ruši sve što mu s nađe na putu, a s ljeta opet utihne, kao da ga nikad nije ni bilo. Zanimljivo je i vrelo, također izbija iz stijene, pa teče posve suprotno svim drugim tokovima i toku Lištice, tek stotinjak metara.

To vrelo je vrlo bučno. I ako bučno se obrušava u slapu do desetak metara visine, izravno u kameniti usjek, prethodno pokupivši još nekoliko manjih vodotoka, i, smatra se da baš to mjesto, gdje se u visokom slapu ta voda obara, nastaje hidronim Lištica. Neki je lokalni speleolog, kako tvrde, vidio taj fenomen, provukao se svuda kuda voda prolazi, sve te podzemne hodnike koji izbijaju ispod Lončarevih mlinica, rekao je da to i nije bilo tako teško te da bi se tuda inače mogao urediti pristojan prolaz za nešto odvažnije ljude, samo treba napraviti nekoliko vještačkih pomagala za prelaženje prepreka. Sredstva stižu iz EU Sve u svemu, posve je sigurno da ovaj prirodno-geološko- arheološki park neposredno iznad Širokog Brijega skriva još mnoge neotkrivene tajne i atrakcije, koje nude neodoljiv zov svima znatiželjnima da kroče u ovaj skriveni netaknuti dio Hercegovine i otkriju njegove čari.

Projekt “Adriatic canyoning” kojim su partneri iz triju zemalja aplicirali u okviru 1. poziva Interreg-IPA CBC Croatia-Bosnia and Herzegovina-Montenegro, u srpnju prošle godine, a koji će biti financiran iz pretpristupnih fondova Europske unije, mogao bi Borak učiniti još atraktivnijim izletištem širokobriiježana ali i jedan ozbiljniji korak u razvoju turističke ponude Širokog Brijega i Hercegovine. Ukupna vrijednost projekta svih partnera je 1.880.297.68 eura, dok je u okviru toga, za Grad Široki Brijeg predviđeno 461.014,92 eura, od čega je 391.862,68 eura bespovratnih sredstava.

Pero Zelenika/Večernji List

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Magazin

VIDEO – Žestoka rasprava u Otvorenom: Borci koji su poginuli braneći Hrvatsku 1991., nisu birali mjesto gdje će poginuti

Objavljeno

na

Objavio

Treba li ukloniti ploču poginulim pripadnicima HOS-a iz Jasenovca? Je li na njoj stari hrvatski pozdrav ili dio ustaške ikonografije? Kako će Vlada riješiti ovaj slučaj?

Bila je to tema večerašnje emisije Otvoreno u kojoj su gostovali povjesničari Zlatko Hasanbegović, Tvrtko Jakovina i Ante Nazor te dubrovački biskup Mate Uzinić.

Za dom spremni je ustaški pozdrav, ali zakonita znamenja HOS-a trebaju se isticati bilo gdje u Hrvatskoj te ploča HOS-a u Jasenovcu treba ostati, rekao je zastupnik i povjesničar Zlatko Hasanbegović u večerašnjoj emisiji Otvoreno na HRT-u.

Povjesničar Ante Nazor rekao je da je činjenica da se taj pozdrav u tom obliku javlja tek u razdoblju ustaškog pokreta. – Međutim, kad govorimo o ploči u Jasenovcu, govorimo o ploči HOS-a, borcima koji su poginuli braneći Hrvatsku 1991., nisu birali mjesto gdje će poginuti – rekao je Nazor.

Rekao je da ima razumijevanja za to da taj pozdrav dijelu stanovnika nije prihvatljiv, ali da oni moraju prihvatiti da drugima nisu prihvatljivi neki drugi simboli. Na pitanje kako bi on riješio situaciju odgovorio je: – Ja bih razgovarao, sigurno ne bih postavio na tom mjestu, međutim, kad je već postavljeno, mogu razumjeti one koji su postavili tu ploču – rekao je Nazor.

– U svakom slučaju, ta je ploča tu gdje je i ja je ne bih micao bez dogovora – dodao je. Nazor je rekao da su oni koji su radili amblem HOS-a imali na umu NDH i ustaški pokret, ali da je takav kakav je i da bi najgore bilo micati dijelove tog amblema. – Ovo je trenutak kada jasno treba reći da je Hrvatska stvorena na Domovinskom ratu – poručio je Nazor. Povjesničar Tvrtko Jakovina rekao je da je ZDS ustaški pozdrav te da je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović slagala ili nije znala ili su joj krivo napisali da je to stari hrvatski pozdrav.  – Ta ploča opterećuje Hrvatsku, a zašto je premijer, koji ima sve poluge u rukama, ne može maknuti, to je druga stvar – rekao je Jakovina.

Zlatko Hasanbegović rekao je da je i kao povjesničar i kao političar jasno rekao da nema nikakve sumnje da je ZDS neodvojivi dio baštine ustaškog pokreta te da se u tom cjelovitom obliku ne pojavljuje prije razdoblja ustaškog pokreta i kasnije NDH. Druga činjenica je, rekao je, da napose 2017. godine u modernoj Hrvatskoj nema razloga za posezanje za bilo kakvim simbolima propalih političkih baština ili poražene NDH, posebice mladih ljudi jer to mogu zlorabiti oni koji u svakoj hrvatskoj državi vide ustašku državu. Spomenuo je Univerzijadu 1987., kada na logu nije bilo slova U već stilizirani Y. Međutim, rekao je, zakonita znamenja HOS-a trebaju se isticati bilo gdje u Hrvatskoj. – Ulazimo u jedan vrlo sklizak teren stanovitog licemjerja, da ta ploča ne može biti u Jasenovcu – mjestu, ne radi se o spomen području – a da može biti negdje drugdje. To je potpuna besmislica – rekao je Hasanbegović.

Dodao je da ne bi trebao kontekst Drugog svjetskog rata i logora jedini obilježiti Jasenovac. Jasenovac je bio mjesto instrumentalizacije, rekao je, dodajući da se zalaže za nastavak povijesnih istraživanja kojima bi se utvrdila cjelovita istina o logoru. Rekao je da Jakovina, koji je rekao da je u logoru poginulo oko 90.000 ljudi, barata ciframa. – Ova kontroverza je nametnuta od stanovitih politikanata koji su je iskoristili u svrhu političke trgovine i ucjene HDZ-a, koji je nažalost pristao na te ucjene. Odvija se jedna vrsta političke trgovine – rekao je Hasanbegović te u tom kontekstu spomenuo potpredsjednika Vlade Predraga Štromara.

Nazor je rekao da kad govorimo o HOS-u ne možemo govoriti o fašističkim amblemima i postrojbama. – Štitili su tadašnji Ustav, bili su podređeni regularnim postrojbama – rekao je Nazor. Jakovina je rekao da se nikada u nijednoj emisiji nije govorilo o uništavanju partizanskih spomenika. – Trg maršala Tita je pomaknut, ali ustaška ploča je ustala, s ustaškim sloganom – rekao je Jakovina. Jakovina je rekao da je prvi predsjednik Franjo Tuđman maknuo šefove HOS-a kako bi te postrojbe bile inkorporirane u Hrvatsku vojsku. – Nije pošteno prema Hrvatskoj vojsci da se naglašava mala skupina – rekao je Jakovina. Nazor je rekao da taj pozdrav nije bio dominantan, ali je postojao.

Hasanbegović je na pitanje o eventualnom mijenjanju imena novih ulica rekao da nije bilo riječi ni o kojem konkretnom imenu osim Trga maršala Tita. Rekao je da 2017. u Zagrebu imamo ulicu “zloglasnog” Vlade Ranogajca. – Postoje stvari o kojima treba raspravljati, ne možemo ih ignorirati, možemo lamentirati o okretanju budućnosti, ali mi zapravo ne raspravljamo o prošlosti. Kada raspravljamo o vrednotama na kojima počiva moderna hrvatska država, mi zapravo raspravljamo o budućnosti – rekao je Hasanbegović. Odgovarajući Jakovini rekao je da je upravo Tuđman odlikovao Matu Skeju, ratnog zapovjednika HOS-a. Biskup dubrovački Mate Uzinić rekao je da mi u Hrvatskoj još nismo završili Drugi svjetski rat te da nas to koči. Podržao je rad Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima kako bismo otkrili pravu povijest. – bilo je žrtava i na jednoj i na drugoj strani kao što je bilo i zločinaca na jednoj i na drugoj strani. A mi ne trebamo biti pripadnici niti jedne niti druge strane, nego trebamo pokušati graditi, stvarajući jedan konsenzus vezano i za jednu i za drugu stranu, zajedničku stvarnost – rekao je Uzinić.

Dodao je da mu se čini da se u našem društvu svaki put kako nekako krenemo naprijed se iz ormara izvuče argument koji se nekako tiče povijesti. – Nisam pobornik nekih teorija zavjere, ali taj tko to stalno izvlači na površinu ne čini dobro ovom hrvatskom društvu – rekao je Uzinić. – To stalno vraćanje natrag nije dobro – dodao je. Hasanbegović je rekao da podjele iz prošlosti ne mogu nestati te da se ne može stvoriti zajednički sveobvezujući pogled na prošlost. – Ne trebamo posezati za totalitarnim pristupom gdje bi se nametnuo, dekretirao jedan zajednički pogled na prošlost – rekao je Hasanbegović, dodajući da moramo doći do minimalnog suglasja o tome na kojim temeljima počiva Hrvatska. – HOS treba ostati jer je HOS-ova ploča s tim simbolom isključivo dio baštine koja je nastala nakon 1990. godine – rekao je Hasanbegović. Jakovina je rekao da ustaški pozdrav nema mjesta nigdje u Hrvatskoj, a Hasanbegović je rekao da se u ozbiljnoj državi zapravo uopće ne može voditi raspravama treba li spomen-ploča sa zakonitim obilježjima bilo gdje biti istaknuta. Uzinić je rekao da ne smatra da su zabrane rješenje. – Mi smo pjevali potajno Bana Jelačića kad je bio zabranjen, sada kada je dozvoljen, nitko ga više ne pjeva – rekao je biskup.

facebook komentari

Nastavi čitati

Magazin

Bujanec objavio video vjenčanja: ‘Spektakularne snimke iz zraka’ (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Voditelj i novinar Velimir Bujanec danas je objavio snimku svog vjenčanja održanog prošli petak.

Vjenčanje Velimira Bujaneca i Karoline Šego izazvalo je zanimanje javnosti, između ostalog zbog niza poznatih gostiju iz svijeta politike, sporta i estrade kao što su Zlatko Hasanbegović, Thompson, Zdravko Mamić, Mate Bulić…

Čestitamo mladencima još jedanput!

facebook komentari

Nastavi čitati