Connect with us

Naši u svijetu

Krim – izletio granični zloduh iz Pandorine posude

Published

on

(Kad je otvorena pandorina kutija iz nje je izletjelo svako zlo, a kad su je ponovno uspjeli zatvoriti, ostala je u njoj samo – nada!)

Granice, one povijesne, ali i one od jučer – one postaju živi organizam pa ma kako da se mijenjale, ispravljale, pravedno vraćale ili oduzimale i slično – one su uvijek zloduh povijesti koji živi u mraku, koji djeluje u mraku i koji uvijek stvara mračne, zlokobne posljedice.

Otimanjem Krima iz ruku Ukrajine, pa bez obzira na koje se pravo pozivalo, bilo ono mrtvo, bilo ono živo, bilo na pravo jačega, bilo na neko drugo pravo.., kako god da se zvalo, uvijek znači puštanje zloduha iz boce. Po sustavu tuđe je uvijek tuđe, pa ma koliko ga dugo držali u svojim rukama…! Ili po onoj narodnoj – oteto uvijek prokleto.

Otimanjem Krima otvara se cijela serija povijesnih promjena granica koje bi mogli potegnuti brojni narodi i njihove politike, mnogi koji će se pozivati na povijest, na prirodno pravo, na sve moguće argumente, na one istinske, ali i na one izmišljene.

Međunarodna zajednica ukoliko ne zaustavi taj trend, pa makar ne znam kako to teško bilo, srlja i gura cijelo čovječanstvo na reviziomaniju granica, na “ispravljanje” povijesnih nepravdi, pravo zapravo sve se gura u opći kaos. Sad Nijemci mogu potegnuti pitanje Danziga i bivših istočnih granica, Poljaci pitanje svojih istočnih granica prema Ukrajini, Austrijanci pitanje Tirola, Hrvatska pitanje Boke Kotorske i Srijema do Zemuna, Mađarska pitanje Vojvodine i Erdelja. i da dalje ne nabrajam. To se odnosi na cijeli svijet i na cijelu nedavnu povijest da ne kažem i na onu od antičkog Rima, i gotovo da nema suvremene države na svijetu koja nema neki granični spor kojeg bi mogla povući pozivajući se na staro pravo, ali i na primjer Krima.

A u međuvremenu kao da se ništa nije dogodilo, kao da život na ovaj ili onaj način nije sâm crtao svoje granice, svoje moći, svoje prostore. Ali kao što vidimo – granice ne umiru. One žive u dušama homo politicusa i ponovo se uvijek vraćaju na suvremenu političku scenu, i – traže nove žrtve, traže nova i nova razaranja, ubijanja, umiranja, novu svježu krv, nove svježe suze i novi glasni plač.

Krim je opasan presedan, on je poziv, novovjeki poklič – vratimo svija stara prava. Jeka tog poziva već se odbija o sve paralele i meridijane. Ta jeka bi mogla stvoriti  nove ratove, ustajanje naroda protiv naroda, države protiv države, nerazuma protiv razuma, zla protiv dobra…!.

I kad je u Europi već više decenija zaživio stav o nepromijenljivosti granica, što je osiguralo relativno dugo razdoblje mira, Krim je, poput zloduha,  odjednom izletio iz Pandorine kutije.  Sad je pandorina kutija otvorena, ili u njoj se još nalazi samo– nada. Nada umire zadnja.

A politička nada je uvijek nada varalica, ona je nada zablude. Kako će krenuti daljnji tokovi ukrajinske situacije, to je teško predvidejeti, a najbliže je toj pretpostavci da će i u njenom slučaju pobijediti – zakon jačega.  Zakon jačega je gotovo uvijek vladao u prirodi, u fizici, ali i politici, u odnosu među ljudima, među narodima, među državama, u  gospodarskoj konkurenciji, gotovo posvuda.

Danas, potezati zakon jačega u međunarodnim odnosima, opasan je presedan i u i onako vrlo krhkom svjetskom miru. Ali poput nade koja zadnja ostaje u Pandurinoj kutiji, za svima nam je nadati se da iz svega toga neće izgubiti razum i svijet biti gurnut u sunovrat.

Mile Prpa/hrsvijet

facebook komentari

Continue Reading
Advertisement
Comments

Kultura

Zbornik “Hrvatska izvan Domovine”: Hrvatsko iseljeništvo je najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti

Published

on

By

Foto: Hrvatska matica iseljenika

Drugi svezak zbornika “Hrvatska izvan Domovine”, u kojem su objavljeni radovi s 2. Hrvatskoga iseljeničkog kongresa, održana lani u Šibeniku, predstavljen je u srijedu u Hrvatskoj matici iseljenika, a na predstavljanju je istaknuto kako je hrvatsko iseljeništvo najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres održan je u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016., a drugi svezak zbornik radova predstavili su danas državni tajnik državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, urednik zbornika Marin Sopta, sociolog Ivan Rogić i autor naslovnice zbornika Josip Boteri Dini.

Milas je izrazio uvjerenost kako je zaživjelo globalno partnerstvo između iseljene i domovinske Hrvatske.

Urednik Sopta ocijenio je da je hrvatsko iseljeništvo ‘najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti’.

Hrvatskim iseljenicima treba vratiti povjerenje u državne strukture Republike Hrvatske, uvesti elektronsko glasovanje i ubrzati proces dobivanja hrvatskoga državljanstva, naglasio je.

Zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljenim Hrvatima

Ocijenio je kako zbog zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljeništvu, vlada nepovjerenje hrvatskog iseljeništva prema hrvatskoj politici.

Potrebno je iseljeništvo uključiti u izgradnju hrvatske države, istaknuo je urednik Sopta. Smatra kako bi se u razdoblju 10 do 20 godina takvom politikom moglo u Hrvatsku vratiti 50 do 200 tisuća iseljenih Hrvata.

Sociolog Rogić smatra da su radovi u zborniku dio šire cjeline koja obuhvaća problematiku hrvatskoga iseljeništva.

Riječ je o iznimno vrijednim analitičkim tekstovima i pravim malim studijama, ocijenio je, dodavši da je u zborniku objavljeno mnogo prigodnih osvrta.

Osim “tvrdih” tema u zborniku “Hrvatska izvan Domovine” je i cijeli niz tekstova koji se bave većom ulogom žena u hrvatskoj dijaspori, temama vezanim uz probleme druge i treće generacije hrvatskih iseljenika te pitanjima identiteta, naglasio je Rogić.

Ocijenio je kako radovi pomažu da se dva hrvatska dijela, domovinska i iseljena Hrvatska, cjelovitije integriraju jer, smatra Rogić, nema modernizacije Republike Hrvatske bez integracije iseljeništva u njezin razvoj.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK) opseže 830 stanica, a donosi pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom hrvatskom migrantskom tematikom iz raznih grana ljudske djelatnosti – od gospodarstva do kulture.

Tekstovi su raspoređeni u 11 tematskih cjelina s više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene: Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost, Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive, Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik, kultura, književnost te jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Zbornik su objavili Centar za istraživanje hrvatskoga iseljeništva i Centar za kulturu i informiranje Maksimir.

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

facebook komentari

Continue Reading

Najave

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

Published

on

Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, Centar za kulturu i informacije Maksimir i Hrvatska matica iseljenika imaju čast pozvati Vas na svečano predstavljanje zbornika radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu održanom u Šibeniku od 1. – 3. srpnja 2016. pod naslovom HRVATSKA IZVAN DOMOVINE koje će se održati u srijedu, 18. listopada 2017. u 13 sati u velikoj dvorani HMI-ja, Trg Stjepana Radića 3Zagreb.

Uz pozdravne riječi ravnatelja HMI-ja Mije Marića, Zbornik će predstaviti urednici: dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj te akademski slikar Josip Boteri Dini autor naslovnice zbornika.

Opis Zbornika:

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE: svezak II : zbornik radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu (Šibenik, 1. – 3. srpnja 2016.) : uredili dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj, Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Centar za kulturu i informacije Maksimir, Zagreb, 2017, 830 str.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK), koji opseže 830 stanica, donosi fantastičan pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom migrantskom tematikom hrvatske provenijencije iz raznih grana ljudske djelatnosti od gospodarstva do kulture raspoređenih u 11 tematskih cjelina sa više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene:Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost,  Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive,  Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik,  kultura, književnost te  jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres, međunarodni znanstveno-stručni skup, uspješno je održan pod visokim pokroviteljstvom hrvatske Predsjednice Kolinde Grabar Kitariović u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016Zbornik je objavljen uz financijsku potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Hrvatska danas pripada krugu zemalja EU s najvećim relativnim udjelom ljudi u pokretu pa je Kongres stoga privukao mnoštvo sudionika iz brojnih zemalja od Amerike, preko europskih država do Australije. Nastupilo je ukupno 250 sudionika koji su održali više od 160 različitih izlaganja. Predsjednik Programsko-organizacijskog odbora HIK-a i jedan od inicijatora njegove misije u okviru akademske zajednice dr. sc. Marin Sopta u predgovoru ističe kako je cilj da HIK sustavno analizira razvojne doprinose hrvatskog iseljeništva modernizaciji hrvatskog društva, napose u razdobljima bližim suvremenosti. Promotori će pokušati odgovoriti na uredničko pitanje je li u Hrvatskoj danas, prema procjenama znanstvenika koji su nastupili na 2. HIK-u, riječ o fenomenima vezanim uz suvremenu mobilnost ili o egzodusu iz toliko željene neovisne Lijepe Naše.

Radujemo se susretu!

facebook komentari

Continue Reading