Pratite nas

Politika

Vladimir Putin prihvatio je prijedlog njemačke kancelarke Angele Merkel

Objavljeno

na

21.30 sati – Vladimir Putin prihvatio je prijedlog njemačke kancelarke Angele Merkel za osnivanjem ‘misije za otkrivanje podataka’ kako bi se uspostavio politički dijalog. Misiju će vjerojatno voditi OSCE.

21.00 sati – Ruski premijer Dmitri Medvedev na svom je Facebook profilu objavio kako su ukrajinske vođe ilegalno preuzele vlast te je predvidio kako će njihova vladavina završiti ‘novom revolucijom’ i novim krvoprolićem.

Medvedev je izjavio kako iako Viktor Januković praktički nije imao autoriteta, prema ustavu je ostao legitimni vođa države te dodao: ‘Ako je kriv pred Ukrajinom – provedite proceduru opoziva, sve ostalo je bezakonje’.

20.30 sati – Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen dao je izjavu za medije nakon današnjeg sastanka. Rekao je kako su članovi saveza pozvali Rusiju na “de-eskalaciju napetosti”.

20.00 sati – Ukrajina je proglasila mobilizaciju dok Washington prijeti kako će ekonomski izolirati Rusiju nakon što je Putin objavio kako ima pravo izvršiti invaziju na Ukrajinu, javlja Reuters.

Američki predsjednik Barack Obama, britanski premijer David Cameron, poljski premijer Donald Tusk i predsjednica Litve Dalia Grybauskaitė večeras će imati telefonski sastanak. Vladimir Putin razgovarao je danas s njemačkom kancelarkomAngleom Merkel u vezi stanja u Ukrajini. Rekao joj je kako je postojala prijetnja napada ultranacionalista, prenosi RIA pozivajući se na službeni Kremlj.

 – Ovo nije prijetnja, ovo je prava objava rata mojoj zemlji, kazao je u nedjelju ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk.

Nova vlada u Ukrajini poništila je odluku o prestanku  priprema za pridruživanje Europskoj uniji i nastavila raditi u tom smjeru.

19:05 Nova ukrajinska vlada poništila je odluku prethodne vlade o prestanku priprema za potpisivanje sporazuma o približavanju Europskoj uniji i nastavila je rad u tome području, objavljeno je u nedjelju.

Odluka smijenjenoga predsjednika Viktora Janukoviča o odustanku od približavanja EU-u i okretanju Rusiji izazvala je u studenome prošle godine prosvjede koji su nakon tri mjeseca doveli do njegova pada.

Ukrajinska je vlada 21. studenoga 2013. pod vodstvom Mikole Azarova odlučila ne potpisati ugovor s EU-om i tražiti detaljniju studiju mjera koje Ukrajina treba poduzeti kako bi kompenzirala ono što će izgubiti u odnosima s Rusijom, objavio je na svojoj Facebook stranici novi ukrajinski ministar gospodarskog razvoja i trgovine Pavlo Šeremeta.

18:40 Ukrajina je u nedjelju objavila da deset ratnih brodova ukrajinske mornarice nije isplovilo iz krimske luke Sevastopolja nego je ostalo lojalno vladi u Kijevu.

Prije toga je Ukrajina objavila da je povukla svoju obalnu stražu iz Sevastopolja i još jedne luke i premjestila ih u druge crnomorske luke.

18:05 Urednik za Europu britanskog Guardiana Ian Traynor vjeruje kako su moguća samo dva scenarija u Ukrajini: gruzijski ili jugoslovenski.

U slučaju gruzijskog scenarija, što je najpozitivniji mogući scenarij, Putin bi proveo tjedan dana postavljajući svoje trupe, osiguravajući nove činjenice na terenu, a potom se uključiti u pregovore o budućnosti Ukrajine i Krima iz neupitne pozicije jačega.

– Ukoliko je Putin to htio postići, onda je njegova misija praktički završena, vjeruje Traynor.

No, postoji i gori scenarij, kojeg Traynor naziva ‘jugoslovenskim scenarijom’.

– Putinov cilj mogao bi biti ekonomski uništiti Ukrajinu do točke gdje više ne može funkcionirati kao samostalna država. Potom bi proširio svoj utjecaj s Krima na istočnu Ukrajinu, ignorirajući novu ukrajinsku Vladu, i podijelio zemlju na dva dijela, što bi sigurno dovelo do građanskog rata.

– Već u početnim fazama, vidljivi su taktika i metodologija kojima se služio Slobodan Milošević u ratovima na području bivše Jugoslavije (premda ih je sve na kraju izgubio), piše Traynor.

– Ako Putin odluči biti sljedeći Milošević, zapad će bespomoćno gledati novu podjelu Europe.

JL

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Politika

ISKORAK U „BOLJE SUTRA“!?

Objavljeno

na

Objavio

CROPIX

„Bolje sutra“, koje čekam od sredine prošlog stoljeća napokon se, kako izgleda, nazire. Potpredsjednica Vlade za gospodarstvo je u jednom od dva naša najveća mainstream dnevna lista jednim udarcem, jednim hitcem iz obje cijevi dvocijevke pogodila dva cilja. Nakon dvadeset i šest godina postojanja neovisne Republike Hrvatske najavljuje se, s pogledom unaprijed, rast gospodarstva, a s druge, kao posljedično, i rješavanje negativnih demografskih kretanja.

Na pitanje o demografskoj slici, potpredsjednica Vlade odgovara:“ To je jedan od najtežih problema s kojim se suočavamo, ali nismo jedini s tim problemom u Europi. No, osim svih mjera koje pokušava provesti Ministarstvo obitelji i mladih, mislim da je najbolja demografska mjera gospodarstvo koje raste. Osjećaj ljudi da imaju perspektivu za sebe i svoju djecu pronalaženjem kvalitetnih radnih mjesta i ostvarivanjem svojih planova, želja i ambicija“.

Zanimljiv je i odgovor na pitanje o iskustvima koja je potpredsjednica Vlade stekla u razgovorima s poduzetnicima. – Najveći im je problem nedostatak radne snage, posebno za prerađivačku industriju, turizam i brodogradnju, ali i za druge industrije kao što je to ICT. Proizlazi da za snažniji rast gospodarstva moramo osigurati skup mjera kojima će se osigurati ne samo dovoljan broj radnika nego i odgovarajuća struktura“.

Ostvaruje se dakle, izgleda, jedan prijedlog mojeg FB prijatelja da bi cijeloj zemlji trebao restart, a to je upravo izlaganje potpredsjednice Vlade o dvije važne teme. Teško je shvatiti i povezati da se „izvoz“ naših kadrova smatra, bez obzira na demografsku sliku, normalnim, a njihovo primanje od drugih država, od strane tih država bez naknade za školovanje, također normalnim. A zatim i „uvoz“ u istim novinama najavljenih više desetina tisuća novih radnika. Opet jednom, bez obzira, na demografsku sliku, koja ne će biti ista.

Izmijenit će se i stanje u mirovinskim fondovima, poreznim prihodima i svemu ostalome što se na samo ta dva toka novca nadovezuje.

Sjajan je optimizam koji navire iz ovog intervjua, kao da se pripremaju neki novi izbori. Ili naprosto da je jedan od velikih problema, a to je Agrokor, u kojem je potpredsjednica Vlade među najistaknutijim heroinama i herojima, u procesu rješavanja i razrješavanja. A i sastav povjerenstva sliči sintagmi ” velika koalicija”. Na to asocira i naslov intervjua:: „Način na koji je Todorić vodio Agrokor bio je uteg za cijelo naše gospodarstvo“, formuliran u prošlo, (i svršeno vrijeme?), najavljujući da je tomu kraj.

Glede napretka i „boljeg sutra“ treba li imati na umu, a i mudraci to znaju reći, da nešto što se ne razvija i zapusti određeno vrijeme, a to je u našem slučaju, najgorem, oko 26 godina, ako se krene u obnavljanje od sad, u demokraciji treba isto toliko godina za povrat u stanje na razini od započinjanja zapuštanja…

Antun Drndelić

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

RADIKALNI POLITIČKI ZAOKRET BELJAKOVOG HSS-a

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska seljačka stranka stubokom mijenja politiku i HSS će se ubuduće temeljiti na republikanizmu i liberalizmu, a demokršćansko naslijeđe odlazi u povijest, temelj je nove strategije koju je sastavio Krešo Beljak, a jednoglasno prihvatilo 136 članova Glavnog odbora.

“Progresivni republikanizam – Nova Republika” naziv je ideoloških smjernica koje potpuno revidiraju politički smjer HSS-a, a u nekim dijelovima stranku vraćaju u vrijeme Stjepana Radića, koji je, primjerice, imao negativan odnos prema konzervativizmu Katoličke crkve, dok Beljak sugerira da treba razmisliti o ukidanju vjeronauka u školskoj nastavi.

Radi se o drastičnom razlazu s HSS-om kakav je bio kada su glavnu riječ vodili Branko Hrg, Marijana Petir i njihovi istomišljenici. “Stjepan Radić je zajedno s bratom Antunom razvio koncepciju koja je pronašla ravnotežu između demokratskih, liberalnih i socijalnih elemenata političkog poretka, ali na tradicionalnim narodnim osnovama – u tome je najvažnija aktualnost idejnih temelja HSS-a u suvremenom hrvatskom društvu”, objašnjava se u uvodu smjernica.

Ukratko, u HSS-u će se zalagati za reformu izbornog sustava, promjenu političkog i administrativnog ustroja i temeljitu decentralizaciju, kao i reformu ekonomskog modela te vanjske politike. Zatim slijedi konkretizacija ovih načelnih teza. Tako bi se ukinuli direktni predsjednički izbori, i umjesto toga, predsjednik Republike birao u Saboru dvotrećinskom većinom i tajnim glasanjem.

Ali, zato bi građani birali suce kao što se radi u SAD-u, a lokalne vlasti bi dobile puno veći utjecaj na rad policije. Što misle o vanjskoj politici predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, vidi se u zahtjevu da se Hrvatska odmakne od politika koje je usmjeravaju da ostane na periferiji Europske unije (Baltik – Jadran), i pokuša postati “jedna od snažnih država centra EU”.

HSS će se zalagati za uvođenje progresivnih poreza koji više opterećuju bogatije, a tražit će ukidanje PDV-a za poljoprivredne i ribarske proizvode. HEP ne smije biti privatiziran, nema prodaje šuma i vodnih izvora, a Beljak predlaže i zabranu prodaje državnog zemljišta strancima.

U sustavu obrazovanja, HSS traži “još radikalniju reformu koja bi bitno rasteretila djecu i povećala odgojnu funkciju škole, smanjiti broj obaveznih predmeta na pet ili šest i nesvrhovito učenje besmislenih činjenica”, “razvoj aktivnog i odgovornog građanstva kroz sustav obrazovanja” te “novu otvorenu kulturnu politiku”.

Predsjednik HSS-a Krešo Beljak potvrdio je za Jutarnji list kako demokršćanska tradicija ubuduće neće biti politička doktrina stranke. “Još 2003. za HSS je glasalo 300.000 birača, a onda su strankom zavladali Hrg i Marijana Petir, nakon čega smo ostali na 35.000 glasova.

Toliko o tezama kako HSS treba imati bazu među konzervativnim glasačima. Uz to, Stjepan Radić se zalagao za liberalne vrijednosti u svoje vrijeme, pravicu i zaštitu najširih slojeva hrvatskog stanovništva, a ove političke smjernice su na istom tragu, ali prilagođene životu u 21. stoljeću. Počinjemo graditi HSS koji će na idućim izborima biti puno jači nego je danas”, pojasnio je Beljak.

facebook komentari

Nastavi čitati