Krim vrijedi Milijarde dolara

14

Napetosti oko ukrajinskog poluotoka Krima ne prestaju. Postoji čak opasnost da Krim postane novo ratno poprište u bivšom Sovjetskom savezu. No, o čemu je uistinu riječ kad je riječ o Krimu?

[dropcap]U[/dropcap]krajinski poluotok Krim, smješten u Crnom moru, ima površinu kao pola Švicarske, klimu sličnu kao na Azurnoj obali, i vrlo burnu povijest. Nomadski narodi Skita, Grka, Tatara i Turaka su stoljećima vladali na Krimu – sve dok nisu došli Rusi.

”Krim je uvijek bio šlag na torti ruskog imperija”, kaže u razgovoru za Deutsche Welle Wilfried Jilge, stručnjak za Istočnu Europu na Sveučilištu u Leipzigu. Dodaje da je san ruskih careva oduvijek bio imati izlaz na Crno more. Taj san je ostvarila Katarina Velika. Krim je 1783. postao dio Ruskog Carstva.

Tek 1954. je taj, tada ruski poluotok, administrativno integriran u sovjetsku republiku Ukrajinu. Tu inicijativu je pokrenuo tadašnji šef Komunističke partije SSSR-a, Nikita Hruščov.

Nakon pada Sovjetskog saveza 1991. godine je Krim postao dio neovisne Ukrajine. To je dovelo do napetosti, jer su dvije trećine stanovništva toga poluotoka Rusi. Ruski parlament je 1992. Hruščovovu odluku proglasio nevažećom. 

Krim je proglasio neovisnost od Ukrajine, ali je vladi u Kijevu pošlo za rukom smiriti situaciju. 1994. se sukob ponovno zaoštrio. Na Krimu je za predsjednika izabran Juri Meškov, koji je pogurao priključenje Rusiji. Ali i taj put je Kijev uspio zadržati Krim u državnim okvirima Ukrajine. Funkcija predsjednika Krima je ukinuta, a Meškov je pobjegao u Rusiju.

Janukovič produljio rok za povlačenje ruskih vojnika

Spor s Rusijom oko raspoređivanja ruske Crnomorske flote na Krimu je trajao sve dok nije potpisan partnerski sporazum 1997. godine. Tada je dogovoreno da Rusija svoje vojnike 2017. povuče s Krima – ali donedavni ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič je rok za povlačenje produljio do 2042. godine.

Samo 31 posto stanovnika Krima podržava Ukrajinu kao neovisnu državu. 36 posto su protiv – uglavnom su to Rusi. To su rezultati jedne ankete, koju je u lipnju 2013. proveo kijevski Rasumkov centar.

Nije riječ samo o politici

No, na Krimu nije riječ samo o politici. Ukoliko se ta regija doista odcijepi od Ukrajine, bio bi to težak udarac za gospodarstvo te zemlje. Poluotok je dosad živio uglavnom od turizma. No, to bi se moglo ubrzo promijeniti.

Jer na samom poluotoku, kao i u Crnom moru se navodno kriju velika nalazišta plina. Ukrajinska vlada je planirala 2013. godine potpisati sporazum s jednim međunarodnim konzorcijem, predvođenim američkim energetskim divom ExxonMobil-om, o eksploataciji plina i nafte u Crnom moru. Potpisivanje je, međutim, odgođeno.
ruska crnomorska flota na Krimu

Planovi Kijeva su da se na Krimu i u Crnom moru od 2017. godine godišnje eksploatira i do deset milijardi kubičnih metara plina, kako to procjenjuje ukrajinsko ministarstvo za energiju. To bi u svakom slučaju smanjilo veliku ovisnost trenutačno zadužene Ukrajine od ruskog plina.

O pravu na zaštitu Rusa 

Jednoglasna odluka članova Vijeća Federacije da podrže prijedlog Vladimira Putina o mogućnosti primjene oružanih snaga RF na teritoriju Ukrajine dok se u toj zemlji ne normalizira društvenopolitička situacija s velikim odobrenjem je dočekana i u Rusiji, i u istočnom dijelu Ukrajine. Ta odluka, međutim, ne podrazumijeva obvezno, neopozivo i hitno slanje naših trupa u Ukrajinu.

Čuđenje je jedini osećanje koje izaziva najnovija izjava državnog tajnika SAD-a Kerryja, u kojoj on prijeti uvođenjem ekonomskih sankcija Rusiji. Odsutnost ruskog plina i ruske nafte istog trenutka izazvalo bi kolaps u gospodarstvima europskih država.

Čuđenje je jedini osjećaj koji izaziva najnovija izjava državnog tajnika SAD-a Kerryja, u kojoj on prijeti uvođenjem ekonomskih sankcija. Odsutnost ruskog plina i ruske nafte istog trenutka izazvala kolaps u gospodarstvima europskih država.

Ako hoćete, to je zasada tek upozorenje, a upućeno je i onima koji na Zapadu vuku konce kijevskih događaja, i još više samozvanih lidera koji su u Kijevu došli na vlast državnim udarom.

Primjena sile je za Rusiju najnepoželjniji scenarij, jednako kao i donošenje takvih odluka. No, u situaciji kada postoji realna opasnost po život stanovništva koje govori ruski, Rusi ne mogu dozvoliti sebi da sjede sklopljenih ruku i promatraju kako netko ubija i nanosi povrede ruskim državljanima i našim bivšim sunarodnjacima.

Treba reći da Rusija u ovom slučaju djeluje u pravnim okvirima, za razliku od naših europskih i prekooceanskih partnera koji svim silama podržavaju nelegitimnu i protuustavnu vlast u Kijevu. Upravo zbog toga se reakcija Zapada i pored svog njihovog nezadovoljstva zbog ruskih poteza svodi na usmenu kritiku i ucjenjivanje nesudjelovanjem pojedinih država na predstojećem summitu G-8.

Podizanje ukrajinske vojske (i to samo jednog njezinog dijela, sudeći po svemu) u stanje pune borbene spremnosti, kao i „redove dobrovoljaca“ ispred vojnih odsjeka ne treba doživljavati kao nekakav Armagedon, pa čak ni kao očigledno zaoštravanje situacije. I jedno i drugo je u velikoj mjeri obično hvalisanje, tj. propaganda za unutarnju i vanjsku uporabu.

Očito je da će se među ljudima koji su posljednjih mjeseci s oružjem u rukama uvodili demokraciju na ulicama Kijeva naći podosta onih koji žele ratovati za svoje ideale, ali je isto tako očito da ogromna većina Ukrajinaca nema namjeru upuštati se u bilo kakav rat.

Zapadni establišment i „revolucionari“ u Kijevu i sami odlično shvaćaju da u ovom trenutku nisu u situaciji da započnu aktivna ratna djelovanja. Pozicija Rusije, naprotiv, djeluje daleko superiornije.

Rusiji nije u planu osvajanje bilo čijeg teritorija, niti bilo kome oduzimati suverenitet i tome slično. Sva naša eventualna djelovanja svode se isključivo na zaštitu, a to je pravo koje imaju i koje često koriste sve moćne države u svijetu.

Različite su bile reakcije u zemljama Europe i SAD-a na politiku Rusije prema Ukrajini. Naravno, prisutna je oštra retorika pojedinih političara, pa i šefova država. Međutim, mnoge političke elite Starog i Novog Svijeta ne dijele takvo mišljenje.

I unatoč tome što će informacijska i diplomatska konfrontacija vjerojatno još potrajati, o nekakvoj izolaciji Rusije ne može biti ni govora (naravno, ako se ne dogodi nešto potpuno nesvakidašnje), i to ne samo iz ekonomskih, nego i iz političkih razloga. Rusija nije neka mala banana država čiji se stav može ignorirati. Na našoj strani su istina, narodna podrška i saveznici, a također (usput) i armija i mornarica prenosi ruskivjesnik.

neovisni portal

facebook komentari

  • Poruka uredništvu portala kamenjar.info.
    Meni se čini da ste vi namjerno stavili veliko početno “U” slovo opisujući “U”krajinski poluotok Krim. Uredniđtvu portala kamenjar.info bi trebalo biti jasno da se ministar prosvijete vlade RH Jovanović bori da slovo “U” izbaci iz, kao on to kaže “azbuke”…ha,ha,ha,….

    • Ja sam to primjetio Milane odavno.. u 95posto slučajeva, gdje je to moguće, podebljaju slovo U. Možda baš zauzinad Jovanovićima

      • HRSmoock

        Sad se možemo i sprdati…Ali prije samo dvadesetak godina bismo se našli u jednoj kancelariji gdje bi nam čike postavljale zanimljiva pitanja. To bi prekidali samo da nas pomaze po glavi telefonskim imenikom ili kakvom prikladnom enciklopedijom. (Može i Marks i on je bio onako…Podeblji.)

    • ps.. šta će on izbacit… prije će on izletit…iz fotelje…, :))

      • Neka svoga i u gori vuka, pa se razumiju. Bravo i nazdravlje. Grlo mjera!

        • Tako je! dogovoreno 🙂

  • Poruka uredništvu portala kamenjar.info.
    Meni se čini da ste vi namjerno stavili veliko početno “U” slovo opisujući “U”krajinski poluotok Krim. Uredniđtvu portala kamenjar.info bi trebalo biti jasno da se ministar prosvijete vlade RH Jovanović bori da slovo “U” izbaci iz, kao on to kaže “azbuke”…ha,ha,ha,….

    • Ja sam to primjetio Milane odavno.. u 95posto slučajeva, gdje je to moguće, podebljaju slovo U. Možda baš zauzinad Jovanovićima

      • HRSmoock

        Sad se možemo i sprdati…Ali prije samo dvadesetak godina bismo se našli u jednoj kancelariji gdje bi nam čike postavljale zanimljiva pitanja. To bi prekidali samo da nas pomaze po glavi telefonskim imenikom ili kakvom prikladnom enciklopedijom. (Može i Marks i on je bio onako…Podeblji.)

    • ps.. šta će on izbacit… prije će on izletit…iz fotelje…, :))

      • Neka svoga i u gori vuka, pa se razumiju. Bravo i nazdravlje. Grlo mjera!

        • Tako je! dogovoreno 🙂