Pratite nas

Pregled

Krim vrijedi Milijarde dolara

Objavljeno

na

Napetosti oko ukrajinskog poluotoka Krima ne prestaju. Postoji čak opasnost da Krim postane novo ratno poprište u bivšom Sovjetskom savezu. No, o čemu je uistinu riječ kad je riječ o Krimu?

[dropcap]U[/dropcap]krajinski poluotok Krim, smješten u Crnom moru, ima površinu kao pola Švicarske, klimu sličnu kao na Azurnoj obali, i vrlo burnu povijest. Nomadski narodi Skita, Grka, Tatara i Turaka su stoljećima vladali na Krimu – sve dok nisu došli Rusi.

”Krim je uvijek bio šlag na torti ruskog imperija”, kaže u razgovoru za Deutsche Welle Wilfried Jilge, stručnjak za Istočnu Europu na Sveučilištu u Leipzigu. Dodaje da je san ruskih careva oduvijek bio imati izlaz na Crno more. Taj san je ostvarila Katarina Velika. Krim je 1783. postao dio Ruskog Carstva.

Tek 1954. je taj, tada ruski poluotok, administrativno integriran u sovjetsku republiku Ukrajinu. Tu inicijativu je pokrenuo tadašnji šef Komunističke partije SSSR-a, Nikita Hruščov.

Nakon pada Sovjetskog saveza 1991. godine je Krim postao dio neovisne Ukrajine. To je dovelo do napetosti, jer su dvije trećine stanovništva toga poluotoka Rusi. Ruski parlament je 1992. Hruščovovu odluku proglasio nevažećom. 

Krim je proglasio neovisnost od Ukrajine, ali je vladi u Kijevu pošlo za rukom smiriti situaciju. 1994. se sukob ponovno zaoštrio. Na Krimu je za predsjednika izabran Juri Meškov, koji je pogurao priključenje Rusiji. Ali i taj put je Kijev uspio zadržati Krim u državnim okvirima Ukrajine. Funkcija predsjednika Krima je ukinuta, a Meškov je pobjegao u Rusiju.

Janukovič produljio rok za povlačenje ruskih vojnika

Spor s Rusijom oko raspoređivanja ruske Crnomorske flote na Krimu je trajao sve dok nije potpisan partnerski sporazum 1997. godine. Tada je dogovoreno da Rusija svoje vojnike 2017. povuče s Krima – ali donedavni ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič je rok za povlačenje produljio do 2042. godine.

Samo 31 posto stanovnika Krima podržava Ukrajinu kao neovisnu državu. 36 posto su protiv – uglavnom su to Rusi. To su rezultati jedne ankete, koju je u lipnju 2013. proveo kijevski Rasumkov centar.

Nije riječ samo o politici

No, na Krimu nije riječ samo o politici. Ukoliko se ta regija doista odcijepi od Ukrajine, bio bi to težak udarac za gospodarstvo te zemlje. Poluotok je dosad živio uglavnom od turizma. No, to bi se moglo ubrzo promijeniti.

Jer na samom poluotoku, kao i u Crnom moru se navodno kriju velika nalazišta plina. Ukrajinska vlada je planirala 2013. godine potpisati sporazum s jednim međunarodnim konzorcijem, predvođenim američkim energetskim divom ExxonMobil-om, o eksploataciji plina i nafte u Crnom moru. Potpisivanje je, međutim, odgođeno.
ruska crnomorska flota na Krimu

Planovi Kijeva su da se na Krimu i u Crnom moru od 2017. godine godišnje eksploatira i do deset milijardi kubičnih metara plina, kako to procjenjuje ukrajinsko ministarstvo za energiju. To bi u svakom slučaju smanjilo veliku ovisnost trenutačno zadužene Ukrajine od ruskog plina.

O pravu na zaštitu Rusa 

Jednoglasna odluka članova Vijeća Federacije da podrže prijedlog Vladimira Putina o mogućnosti primjene oružanih snaga RF na teritoriju Ukrajine dok se u toj zemlji ne normalizira društvenopolitička situacija s velikim odobrenjem je dočekana i u Rusiji, i u istočnom dijelu Ukrajine. Ta odluka, međutim, ne podrazumijeva obvezno, neopozivo i hitno slanje naših trupa u Ukrajinu.

Čuđenje je jedini osećanje koje izaziva najnovija izjava državnog tajnika SAD-a Kerryja, u kojoj on prijeti uvođenjem ekonomskih sankcija Rusiji. Odsutnost ruskog plina i ruske nafte istog trenutka izazvalo bi kolaps u gospodarstvima europskih država.

Čuđenje je jedini osjećaj koji izaziva najnovija izjava državnog tajnika SAD-a Kerryja, u kojoj on prijeti uvođenjem ekonomskih sankcija. Odsutnost ruskog plina i ruske nafte istog trenutka izazvala kolaps u gospodarstvima europskih država.

Ako hoćete, to je zasada tek upozorenje, a upućeno je i onima koji na Zapadu vuku konce kijevskih događaja, i još više samozvanih lidera koji su u Kijevu došli na vlast državnim udarom.

Primjena sile je za Rusiju najnepoželjniji scenarij, jednako kao i donošenje takvih odluka. No, u situaciji kada postoji realna opasnost po život stanovništva koje govori ruski, Rusi ne mogu dozvoliti sebi da sjede sklopljenih ruku i promatraju kako netko ubija i nanosi povrede ruskim državljanima i našim bivšim sunarodnjacima.

Treba reći da Rusija u ovom slučaju djeluje u pravnim okvirima, za razliku od naših europskih i prekooceanskih partnera koji svim silama podržavaju nelegitimnu i protuustavnu vlast u Kijevu. Upravo zbog toga se reakcija Zapada i pored svog njihovog nezadovoljstva zbog ruskih poteza svodi na usmenu kritiku i ucjenjivanje nesudjelovanjem pojedinih država na predstojećem summitu G-8.

Podizanje ukrajinske vojske (i to samo jednog njezinog dijela, sudeći po svemu) u stanje pune borbene spremnosti, kao i „redove dobrovoljaca“ ispred vojnih odsjeka ne treba doživljavati kao nekakav Armagedon, pa čak ni kao očigledno zaoštravanje situacije. I jedno i drugo je u velikoj mjeri obično hvalisanje, tj. propaganda za unutarnju i vanjsku uporabu.

Očito je da će se među ljudima koji su posljednjih mjeseci s oružjem u rukama uvodili demokraciju na ulicama Kijeva naći podosta onih koji žele ratovati za svoje ideale, ali je isto tako očito da ogromna većina Ukrajinaca nema namjeru upuštati se u bilo kakav rat.

Zapadni establišment i „revolucionari“ u Kijevu i sami odlično shvaćaju da u ovom trenutku nisu u situaciji da započnu aktivna ratna djelovanja. Pozicija Rusije, naprotiv, djeluje daleko superiornije.

Rusiji nije u planu osvajanje bilo čijeg teritorija, niti bilo kome oduzimati suverenitet i tome slično. Sva naša eventualna djelovanja svode se isključivo na zaštitu, a to je pravo koje imaju i koje često koriste sve moćne države u svijetu.

Različite su bile reakcije u zemljama Europe i SAD-a na politiku Rusije prema Ukrajini. Naravno, prisutna je oštra retorika pojedinih političara, pa i šefova država. Međutim, mnoge političke elite Starog i Novog Svijeta ne dijele takvo mišljenje.

I unatoč tome što će informacijska i diplomatska konfrontacija vjerojatno još potrajati, o nekakvoj izolaciji Rusije ne može biti ni govora (naravno, ako se ne dogodi nešto potpuno nesvakidašnje), i to ne samo iz ekonomskih, nego i iz političkih razloga. Rusija nije neka mala banana država čiji se stav može ignorirati. Na našoj strani su istina, narodna podrška i saveznici, a također (usput) i armija i mornarica prenosi ruskivjesnik.

neovisni portal

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

Plenković: Očekujem temeljito izvješće SOA-e o prisluškivanju hrvatskih dužnosnika u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski premijer Andrej Plenković je za središnji Dnevnik HRT-a kazao nakon svoga prvog govora u UN-u da su ondje poslane vrijednosne poruke kako Hrvatska gleda na ulogu UN-a te da RH podržava napore novog glavnog tajnika.

Želimo da UN bude učinkovitiji kako u pogledu borbe protiv terorizma, zaštite ljudskih prava. Mislim da su ove poruke dobro primljene, rekao je za HRT.

Govoreći o predstojećem susretu sa slovenskim premijerom Mirom Cerarom kazao je da on i njegov slovenski kolega razvijaju jedan dobar odnos poštovanja i povjerenja.

Mi želimo riješiti otvorena pitanja granica i na kopnu i na moru. Slovenija ima svoju poziciju u okviru koje želi da se radije provede arbitražna presuda. Mi s njom imamo problem zbog toga što je sama u procesu koji je postao kontaminiran, postala neprihvatljiva za Hrvatsku.

No to ne znači da nema manevra i da nema načina kako da dvije zrele susjedne zemlje, dvije članice EU-a, saveznice u NATO-u ne nađu rješenje. Očekujem da će naši razgovori biti vrlo sadržajni, da ćemo pogledati što je to što nas trenutno spaja, a što su teme koje nas razdvajaju. Nastavljamo u dobroj vjeri razgovarati o pitanju granica sa Slovenijom, rekao je Plenković.

Na priznanje ministra BiH da su neki hrvatski dužnosnici bili prisluškivani hrvatski premijer je kazao da očekuje jedno ‘temeljito izvješće hrvatske sigurnosno obavještajne agencije na tu temu’.

Čuo sam se s ravnateljem i kada se vratim to će biti jedna od prvih stvari o kojoj želim dobiti temeljite informacije, rekao je Plenković. I dalje ponavljam, BiH je država koja je s Hrvatskom najpovezanija – od geografske povezanosti do činjenice da su Hrvati konstitutivan narod. Sedam puta sam bio u BiH u ovih 11 mjeseci i nastavit ćemo s tim intenzitetom, dodao je.

Ako nešto treba dodatno pojasniti oko Pelješkog mosta, ponavljam, on se gradi na hrvatskom teritoriju. Razgovori sa stručnim službama su trajali godinama. Ova tema je dotaknuta i u vrijeme kada smo imali zajedničke sjednice Vlade u Sarajevu. Mislim da s kolegom Zvizdićem i drugim akterima to pitanje možemo riješiti. Podcrtavam da je ovdje više riječ o stavu određenih stranaka, a nešto manje institucija Bosne i Hercegovine. Ta nijansa nije nebitna. Projekt Pelješkog mosta ide dalje. To će biti najveći projekt financiran sredstvima Europske unije. Mislim da je povezivanje juga Hrvatske s Pelješkim mostom, s ostatkom zemlje, strateško pitanje i to posebno u kontekstu “schengena” i jednog intenzivnijeg priljeva turista u Hrvatsku, kazao je premijer RH.

Sjedinjene Američke Države i dalje su svjetska sila i glavni globalni akter. Oni su naš glavni partner i saveznici u okviru NATO-a. Njihovi pogledi na globalne odnose su bitni. Prije dva dana, nakon govora predsjednika Donalda Trumpa kada je rekao “najprije Amerika”, treba reći i da je kazao “DA” i za multilateralnu suradnju, izjavio je Plenković.

Što se tiče Sjeverne Koreje ja sam danas razgovarao s japanskim premijerom Abeom. Da čujete njihov stupanj zabrinutosti što se zbiva u Sjevernoj Koreji, onda vidite da one zemlje koje jesu blizu korejskog poluotoka puno ozbiljnije doživljavaju ove nuklearne testove. Naravno da postoje razlike u narativu i u snazi poruke koju ovako izravno šalje američki predsjednik. To je možda jedna novina. Malo tko je od njegovih prethodnika na ovaj način tako radio, ali čini mi se da oko drugih pitanja postoje veliki prostori za suradnju, izjavio je između ostalog.

Izetbegovićev specijalni rat protiv Hrvatske

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Govor predsjednika Vlade Plenkovića pred Općom skupštinom UN-a

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković nalazi se u New Yorku gdje je na Općoj skupštini UN-a održao govor.

Jedan od učinaka globalizacije je da se svijet suočava s velikim migracijama. Hrvatska je u prošlosti bila suočena s velikom izbjegličkom krizom, ali naš pristup će uvijek biti onaj u kojem će na prvo mjesto stavljati ljude – rekao je Plenković i dodao kako nam je potrebna suradnja kako bi se pozabavili s korijenima problema.

Rekao je kako se moramo fokusirati na diplomaciju i prevenciju te da jedinstveno rješenje nije primjereno za sve zemlje.  – Naš doprinos izgradnji mira bit će i dalje važna komponenta vanjske politike kroz izravno djelovanje kao i kroz dijeljenje naših iskustava s drugim zemljama – rekao je Plenković.

Moramo se više uključiti u borbu terorizma jer je očito da postoji veća potreba za suradnju u toj borbi. Hrvatska u potpunosti podupire rezoluciju Vijeća sigurnosti protiv Sjeverne Koreje – izjavio je Plenković i pozvao Sjevernu Koreju da prestane s testiranjem nuklearnog oružja.

Plenković je rekao i kako svjedočimo sve većim klimatskim promjenama te da se moramo više pozabaviti tim pitanjem. Napomenuo je kako Hrvatska nije bila pošteđena tih promjena te je bila pogođena velikim požarima ali i poplavama. – Hrvatska je predana multilateralizmu – kazao je Plenković pred kraj govora.

Plenković je povodom obilježavanja 25. godišnjice ulaska Hrvatske u Ujedinjene narode na prijamu u New Yorku istaknuo kako je to velika obljetnica, a 22. svibnja 1992. simbolizirao je završetak dugotrajnog nastojanja hrvatske države kako bismo dobili međunarodno priznanje te da možda za nekoga 25 godina nije puno, ali kako je to za nas bio generacijski pothvat.

Plenković je u srijedu navečer u New Yorku održao prijam na koji su stigli mnogi ugledni američki Hrvati, no i visoki dužnosnici poput predsjednika Opće skupštine UN-a Miroslava Lajčaka i europskog povjerenika za proširenje Johannesa Hahna.

Premijer je prethodno održao i predavanje na sveučilištu Columbia gdje je okupljenim studentima govorio o hrvatskim pogledima na Europsku uniju, te među ostalim istaknuo kako su sljedeći ciljevi ulazak u zonu Šengena i u eurozonu.

facebook komentari

Nastavi čitati