Krimska medijska početnica

    2

    Zbivanja na Krimu se intenziviraju a time i količina gluposti koje objavljuju hrvatski mediji, navlasito web portali…

    Stvari redovito postaju još gore kada se uz običnu kopnenu vojsku u zbivanja uključi i avijacija, a još gore kada uleti i mornarica. Kako je Krim zapravo najpoznatiji baš zbog baze ruske Crnomorske flote, te nekih ukrajinskih pomorskih jedinica, i kako se brodske aktivnosti pojačavaju, mornarice su sve bitnije u izvještajima s terena.

    Mene osobno, kao Dalmatinca, čovjeka čiji je djed bio pomorac, ne samo poslom, već i nekim unutrašnjim zvanjem (surađivao je s časopisom Pomorstvo i pisao knjige o našim pomorcima) posebno boli kada se pokazujemo potpune neznalice za sve vezano s morem i pomorstvom. Tobože smo pomorska zemlja, a u novinama konstantno možemo vidjeti da autori ne znaju što je prova a što krma, tekstovi o tankerima ilustriraju se generičkim slikama kontejnerskih brodova – što je otprilike kao da se članak o Volvo kamionima ilustrira slikom parne lokomotive – nepoznati su pojmovi teglja (kaže jedan list – “šlepanje”), uzapćenja, nasukavanja, sidrenja, veza (“parkirao je jahtu” kaže drugi list) i slično. O nekim uže specijaliziranim terminima posuđenim iz drugih jezika, da i ne govorim, npr: vijađ, ankora, kolpomorto, timun, makina… sve su to među našim pomorcima legitimni izrazi, dok “šlepanje” i “parkiranje” nisu niti će ikada biti.

    Ovaj ću tekst u nastavku koncipirati kao početnicu, s nadom da će naši novinari i urednici doći da ga pogledaju, isprintaju i drže zakucanog za oglasne ploče, monitore, radne stolove a ako treba i leđa i čela svojih autora i autorica, dok god traje kriza na Krimu a možda i duže.

    Russian Navy

    Prvo, glupo je reći “vojni brod”, kako vrlo često pišu naši mediji. Postoji ratni brod ili mornarički brod, ali ne i vojni. Vojska je kopnena komponenta oružanih snaga neke zemlje, ponekad preciznije nazvana kopnena vojska. Mornarica, kao vid oružanih snaga, je i izmišljena zato jer se ekipa koja je plovila na brodovima još u pradavna vremena htjela razlikovati od prašinara vezanih za kopno. Vojska = armija = army = kopnena komponenta. Mornarica = navy = morska komponenta. Na engleskom apsolutno nikad nećete vidjeti termin “army ship” (vojni brod), možda ćete vidjeti warship (ratni brod)  – što samo označava brod namijenjen ratu, no koji pripada vidu oružanih snaga koji se zove mornarica, a NE vojska. Iako vojni brod možda i nije strašno pogrešna fraza, odmah vas svrstava u skupinu vojnopolitičkih amatera, kao npr “cestovni automobil”.

    Brodovi nisu ukotvljeni, već usidreni. Kotva je češka i ponekad srpska riječ za sidro – iako nemam ništa protiv niti Srba niti Čeha, ne vidim razlog zašto bi se izbjegavalo koristiti jasan i mnogo razumljiviji hrvatski termin – sidro, i korištenjem kontinentalnog termina odmah legitimiralo kao pomorska neznalica i budući utopljenik. Brodovi se ne kotve, ne parkiraju i ne šlepaju, nego sidre, vežu, te tegle.

    Zatim, marinci – naši novinari kod prevođenja, a 99% tekstova na našim portalima nastaje prevođenjem – miješaju mornare i marince, to jest mornaričku pješadiju ili pješaštvo (marines).  Tako čitamo da neki američki razarač, recimo spomenuti Truxtun ima posadu od 300 “marinaca”. Sasvim sigurno nema, ima posadu od 300 mornara. Engleski termin marine (marinci) odnosi se na mornaričko pješaštvo, a ako piše s velikim M, onda na točno određene Marince, najčešće, ovisno o mediju, na marince Sjedinjenih Država. Britanski marinci zovu se Royal Marines. Francuska, pak, mornarica zove se Marine, ali se njihova mornarička pješadija zove Infanterie de Marine i dužnosti im nisu baš iste kao kod Amerikanaca i Britanaca. Ruski marinci zovu se opisno Morskaja pehota, dakle doslovno morska pješadija, i nisu ustrojeni kao američki Marinci. Američki Marinci radi specifične povijesti postali su ogromna komponenta, i često se koriste posve udaljeni od mora i nezavisno od mornarice – u Afganistanu, Iraku, bilo gdje. Kod drugih zemalja to nije slučaj, i njihovi marinci najčešće su ustrojeni u ogranizacijski manje jedinice i koriste se u sprezi s mornaricom, blizu mora. Za sve ostalo tu je kopnena vojska.Kod spominjanja stranih, posebice američkih brodova, naši novinari bez jasnog razloga zadržavaju oznaku USS – USS Truxtun, recimo, razarač koji je pred koji dan uplovio u Crno More. USS znači United States ship, brod sjedinjenih država – ne vidim potrebu za time ako se ionako već kazalo da je brod američki, a ako se nije kazalo, onda bolje da se napiše “američki” nego USS. Također, ako se pred američke brodove stavlja USS, onda se dosljedno odgovarajući prefiksi trebaju stavljati i pred plovila drugih zemalja, što se ne čini gotovo nikad – samo Ameri kod naših novinara imaju ekskluzivitet.

     
    brodMarinci za laika izvanjskim pogledom izgledaju kao bilo koja druga obična kopnena vojska – maskirne uniforme, šljemovi i automatske puške, ništa ne ukazuje na more. Marinci u principu i jesu pješaštvo s pratećim rodovima (topništvo, oklopne jedinice, opkopari itd), jedino što su operativno pod komandom mornarice i iskrcavaju se s brodova – zapravo – u Americi zbog specifičnog statusa i veličine Marinci gotovo polunezavisni.
    Razarač u praksi nikada ne prenosi marince jer za to nije osposobljen – nema prostora da ih smjesti, nema načina da ih brzo iskrca. Marinci se na neprijateljsku obalu iskrcavaju iz specijaliziranih brodova. Takvih brodova s američke strane u Crnom Moru nema, neće ih ni biti, kao što neće biti ni američkih Marinaca jer nitko nije lud da se iskrcava na rusku obalu. Ako dođu, to će biti znak za gereralnu frku, javit ću vam (ostavite mi broj moba) ali dotad možete igrati na sigurno i jednostavno ih ne spominjite.

    Malo o raznim vrstama brodova.

    Najveći ratni brod je bojni brod (battleship, ruski – bronenosec). Budući da su termin “bojni” i “vojni”, pa i “ratni” na prvi pogled slični, to je dodatni element zbunjizma. Bojni brod golema je hrpetina čelika (oklopa) i divovskih topova. Zbog nepraktičnosti danas ih više ne koristi nitko, iako Ameri imaju nekoliko u rezervi. U krimskoj gužvi sigurno nećete vidjeti nijednog. Izbjegavajte termine “bojni” i “vojni” brod u vezi Krima i sve će biti cool.

    Zatim su tu nosači aviona, aircraft carrier, ruski avianosec ili avianesuši krejser (avijacijska krstarica). Ovaj je brod, fala Zeusu, prepoznatljiv pa se rijetko mješa. Ameri svoju globalnu bahatost temelje na nosačima aviona, a osim njih par, premda mnogo manjih, imaju i Britanci, Francuzi pa i Rusi (iako Rusi nemaju nosač u Crnom Moru). U slučaju veće frke Ameri će vjerojatno poslati barem jedan nosač s pratećom grupom u Crno More jer im je to stil bahaćenja, a možda i djelovanja. Desi li se to, bit će prilično očigledno: avioni će polijetati s velikih brodova koji izgledaju kao ploveći aerodrom. Ša-zam.

    Sljedeća je po veličini krstarica (cruiser, krejser), oveći ratni brod najčešće načičkan protubrodskim raketama. Imaju ih Rusi, kojima su bitan element mornarice, ponešto i Ameri ali njima su zbog specifične doktrine manje bitne i manje operativno prisutne. Britanci i Francuzi ih više nemaju. Ukrajinska mornarica ih pogotovo nema. Krstarice, što ih bude, bit će ruske (i opet u slučaju promjene ostavite mi mob da vas SMS-nem usred noći)

    fregata-marasesti-foto-jeanbart.scoli_.edu_.ro_Zatim slijedi razarač (destroyer, esminec ili eskadrilni minonosec) – ovi su brodovi kičma većih mornarica i imaju ih zemlje aktivne u ovoj krizi, no ne sve – Ukrajina, recimo, nema razarače. Ovo su brodovi koje će mornarice NATO saveza slati u Crno More kao dokaz angažmana, prijetnju ili jednostavno kao predstavu za TV. Izgledaju lijepo, moćno i televizično. Ameri su već poslali jedan razarač, spomenuti Truxtun.
    Ako brod ima dodatak “raketni” – krstarica ili razarač recimo – znači da su mu glavno oružje protubrodske rakete (a ne, recimo, topovi ili torpeda). No, kako su rakete glavno oružje većine modernih brodova zadnjih trideset godina, pridjev “raketni” sve češće se izbacuje kao suvišan, iako je brod i dalje, naravno, naoružan raketama.
    Ispod razarača je fregata. Bivša Jugoslavenska mornarica, na primjer, imala je par fregata kao najveće brodove. Laički, fregata izgleda kao malo manji razarač. Dva najveća ukrajinska broda su fregate. I opet – svi će ih imati u Crnom Moru jer fregate su vezni red modernih mornarica.
    Još niže su korvete, mali brodovi s 1000 ili manje tona istisnine, najčešće specijalizirani za lov na podmornice. Korvete najčešće nemaju raketno naoružanje. Korvete izgledaju tako da ih se Joža iz Zagorja, nakon boce vina, ne bi ni uplašio. Dakle, novinari u dilemi mogu provesti “Joža test” – popiti pola boce vina ako nisu Zagorci (manja tolerancija na alkohol), i ako im brod ne izgleda strašno mogu ga nazvati korvetom.

    Zatim idu minopolagači i mino-čistači ili minolovci. Ovi omanji brodovi specijalizirani su za polaganje i čišćenje mina. Možda i budu aktivni, jer ideja zatvaranja luka i zaljeva minama u trenutnoj krimskoj situaciji ima smisla. Poseban bi spektakl bilo miniranje Bospora, da se NATO brodovima onemogući ulaz u Crno More. Izgledaju kao namrgođena malo veća koćarica.

    Ispod svega toga su razne podvrste patrolnih brodova, topovnjača, pa i raketnih topovnjača (i opet – “raketni” znači da su im rakete glavno naoružanje). Ovo je mornarička “sitna boranija”, plovila od par stotina tona, a ponekad i manje od stotinu. Inače, u ovu skupinu spada i naša raketna topovnjača Petar Krešimir IV. Možda vam je sada jasnije zbog čega je pomalo smiješno davati ime kralja tako sitnom brodu, malo većoj Horvatinčićevoj jahti obojanoj u sivo i s četiri metalne kutije za rakete. Takav se brod može nazvati po Kerumu, Baldasaru ili Vesni Škare-Ožbolt, ali ne po povijesnom hrvatskom kralju.

    Što se tiče kopnene vojske – nije sve metalno tenk. Ako ima veliki top u okretnoj kupoli i izgleda strašno – tenk je. Ako ima još veći top, ono baš jako velik top, u kupoli koja se NE okreće, onda je samohodni top ili samohodna haubica – dakle artiljerijsko oruđe “slučajno” namontirano na šasiju tenka ali namijenjeno topničkom gađanju na daljinu od 10 i više kilometara, isključivo s mjesta. Ako nema baš jako veliki top – onda je vjerojatno samo oklopni transporter. Neke zemlje, Amerika, Rusija pa i bivša JNA, rade razliku između oklopnog transportera, koji samo služi za prevoz pješaštva koje se ne bori za vrijeme prijevoza, i borbenog vozila pješaštva – koji je također metalna kutija s gusjenicama, ali namijenjena ne samo za prijevoz, već i za aktivno djelovanje. U praksi, za laika, razlika je neznantna.

    Ako nema gusjenice onda je ispravan termin: oklopno vozilo ili oklopna kola. Stvar na kotačima po definiciji ne može biti tenk, tenk ima gusjenice. Francuzi imaju par modela točkaša s velikim i snažnim topom, što naše novinare mami da ih tenkom zovu, ali to tenkovi nisu, već oklopna kola. Ako ima krila a ne leti onda je hrvatski MiG.

    Toliko zasad. Avijacijskih budalaština, razlike između lovca i jurišnog helikoptera, krila i zakrilca, bombe i rakete – nisam se dohvaćao.

    OM/bug.hr/

    kamenjar.com

     

    facebook komentari

    • Brodovi se ne kotve, ne parkiraju i ne šlepaju, nego sidre, vežu, te tegle. Iako nemam ništa protiv niti Srba niti Čeha, ne vidim razlog zašto bi se
      izbjegavalo koristiti jasan i mnogo razumljiviji hrvatski termin –
      sidro

    • Brodovi se ne kotve, ne parkiraju i ne šlepaju, nego sidre, vežu, te tegle. Iako nemam ništa protiv niti Srba niti Čeha, ne vidim razlog zašto bi se
      izbjegavalo koristiti jasan i mnogo razumljiviji hrvatski termin –
      sidro