Pratite nas

Politika

Kritički osvrt na izborna obećanja

Objavljeno

na

U ovoj izbornoj kampanji kao i u prethodnima naslušali smo se svakakvih predizbornih obećanja,a za neka od njih i možemo slobodno reći da su zanimljiva jer ako ništa drugo sigurno neće biti ispunjena. Zbog toga bi bio red da se osvrnemo malo na najzanimljivija i najkontroverznija predizborna obećanja kojima nas časte parlamentarne stranke ovih još uvijek prevrućih ljetnih dana.

   Nakon što preskočimo relativno dosadne i očekivane dijelove programa o potrebi stabilizacije proračuna i smanjivanju javnog duga po pitanju čega su glavne stranke na sličnim pozicijama dolazimo do kontroverzne tematike obećavanja otvaranja novih radnih mjesta. Taj dio programa i HDZa i SDPa je neupitno najkontroverzniji jer prvi najavljuju otvaranje 180,a drugi 140 tisuća radnih mjesta. Kako namjera ovog kritičkog osvrta na obećanja nije ulaženja u rasprave o tome da li stranke tijekom čijih vladavina smo tijekom zadnjih 10 godina izgubili gotovo 200 tisuća radnih mjesta mogu ispuniti dana obećanja nego samo jasno i glasno poručiti da njihova obećanja o novim radnim mjestima nije moguće ispuniti .

   Po procjenama Europske unije iz Hrvatske će do 2020 godine pobjeći oko 200 tisuća ljudi,a kako nam se na birou za nezaposlene kada gledamo godišnji prosjek nalazi njih oko 270 tisuća ispadne po najobičnijoj matematici da će se u Hrvatskoj moći otvoriti samo negdje 70 tisuća radnih mjesta u sljedeće 4 godine što znači da je BM365 najbliži u svojim obećanjima s 90 tisuća radnih mjesta iako nije bilo potrebe spominjati broj veći od 60 tisuća. Strogo pojednostavljeno govoreći  kada HDZ i SDP/Narodna koalicija obećavaju nova radna mjesta oni govore o nemogućim brojevima što mora biti jasno članovima njihovih gospodarskih timova. Postoje samo dva načina da se ispune to njihova obećanje, ali s niti jednim od njih glasači ne bi bili oduševljeni pa ta obećanja neće biti ispunjena.

   Prvi od tih načina je fleksibilizacija ugovora o radu ili zamjena jednog djelatnika koji radi puno radno vrijeme s dva koji rade pola radnog vremena dok drugi predstavlja trenutačno zaobilaznim putem spomenut suludi prijedlog MMFa da istočnoeuropske države, što znači i Hrvatska svoje kvalificirane radnike koji bježe u Njemačku (i druge države) nadoknade nekvalificiranim migrantima s Bliskog istoka i iz Afrike. Pokušaj ispunjavanja cilja od 180 i 140 tisuća radnih mjesta ovom prvom ili drugom spomenutom metodom bi predstavljala političko samoubojstvo pa u skladu s tim svoje obećanje novim radnim mjestima na kraju krajeva neće ispuniti niti HDZ niti SDP, ali možemo pretpostaviti da to već svi znaju.

   Sada je red spomenuti sigurno politički gledajući najhrabriji izborni gospodarski plan.  Riječ je o onome što nam nudi, obećava ekipa iz Metkovića ili preciznije MOST. Neupitno najzanimljiviji i ponovno se mora reći najhrabriji dio plana je onaj o poreznoj reformi gdje se pod naslovom “Smanjenje poreznog opterećenja poreza na dohodak” najavljuje povećanje poreza za većinu zaposlenih u Hrvatskoj. Nužno je kada govorimo o porezu na dohodak da trenutačno u Hrvatskoj pola zaposlenih ima primanja manja od oko 4.800 kuna neto ili oko 6500 kuna bruto.

  Svojim prijedlogom porezne reforme MOST izlazi pred birače s direktno govoreći zahtjevom da podrže smanjivanje radničkih plaća i povećanje plaća menadžera. Po sadašnjim poreznim stopama osoba s na primjer bruto plaćom od 3.500 kuna plaća maksimalno 26.5 kuna poreza zbog iznosa osobnih odbitaka od minimalno 2.600 kuna (neoporezivi dio plaće) i potom porezu od 12 % na iznos iznad te svote nakon što se odbiju doprinosi. Po prijedlogu porezne reforme koju zastupa MOST u svom predizbornom gospodarskom programu ta ista osoba s bruto plaćom od 3.500 kuna bi platila 280 kuna poreza ili oko 253 kuna više poreza zbog ukidanja osobnog odbitka.

  Na stranici 15 izbornog programa MOSTa jasno piše:

“Uvođenje novih poreznih razreda od 10 % ( 0 – 3.000 kuna neto)”

pa u skladu s tim mora se čestitati ovoj stranci na političkoj hrabrosti. Nikada u demokratskoj povijesti Hrvatske niti jedna stranka nije izašla na izbore s prijedlogom povećanja poreza zbog toga im se mora zahvaliti na ovom suludo hrabrom prijedlogu.

    Taj prijedlog MOSTa očito ukazuje kako njihovi gospodarski stručnjaci za razliku od onih u HDZu  ili s onima u SDPu, BM365 i Živom zidu nisu svjesni zabrinjavajuće nejednakosti u primanjima koja postoji u Hrvatskoj pa su krenuli u potpuno suprotnom smjeru od svih svojih političkih konkurenata. Za razliku od MOSTa HDZ i SDP/Narodna koalicija najavljuju povećanje neoporezivog dijela plaće/osobno odbitka dok BM365 obećava smanjivanje poreza za 20 % svima onima s plaćom manjom od minimalne.

    Za kraj bi bio red i da se kritički osvrnemo na kratak gospodarski program liste koju predvodi stranka Milana Bandića. Neupitno gospodarski strogo govoreći najkontroverznija mjera je uvođenje porezne olakšice za sve građane koji otplaćuju stambene kredite. Ta za naše zadužene sugrađane popularna mjera bi kada bi se provela dovela do povećanja potrošnje tih građana, ali i amerikanizacije stambenih kredita s svim problemima koje bi to u budućnosti stvorilo u Hrvatskoj kao što je stvorilo u SAD. Istovremeno ova mjera koja je de facto i u korist banaka je u potpunoj suprotnosti s drugim mjerama BM365 koje su protivne interesima financijskog sektora. Primjer tih drugih mjera je uvođenje poreza na aktivu banaka ili direktno traženje odmicanja ekonomskog sustava iz bankocentričnog sustava. Jednostavno ta mjera poreznih olakšica za otplatu kredita se ne uklapa u koncept gospodarskog programa stranke, a istovremeno bi stvorila dugoročne probleme za Hrvatsku.

   Kako je ovo kritički osvrt na stranke za koje se očekuje da će prijeći izborni prag od 5 % u nekoliko izbornih jedinica red bi bio osvrnuti se i na onu koju predvodi Živi zid, ali pitanje je da li bi to imalo smisla !? Red je da se svi skupa zapitamo oko čega u gospodarstvu se mogu složiti Niko Delić koji dolazi iz financijske industrije i Vilibor Sinčić koji se proslavio u borbi protiv financijske industrije ?

  Na svih tih više od 300 stranica obećanja s kojima naš glas pokušavaju osvojiti najveće političke stranke i blokovi ne postoji niti jedna stranica koja se konkretno bavi najvećim mirnodopskim gubitkom stanovništva u povijesti Hrvatske. Taj gubitak stanovnika negativno utiče na našu kompetitivnost kao i gospodarski rast, a da ne govorimo o demografskoj budućnosti Hrvatske, ali konkretnih planova za korekciju ovog trenda nema.

  Sve u svemu HDZ i SDP/Narodna koalicija obećavaju nova radna mjesta koja ne mogu otvoriti, MOST suludo hrabro najavljuje veće poreze,a Bandić obećava porezne olakšice na kredite koje nadamo se neće provesti. Za samo 7 dana birači će pokazati kojima od ovih kontroverznih obećanja stranaka će ponuditi svoje povjerenje.

Autor: Robert Jurčić

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Politika

Marija Pejčinović Burić: Arbitraža je slijed ucjene u pregovorima RH o ulasku u EU

Objavljeno

na

Objavio

Ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić rekla je jučer u New Yorku kako je granična arbitraža sa Slovenijom bila posljedica ucjene, a da nakon što ju je Slovenija kompromitirala Hrvatska u okviru međunarodnog pravosuđa bi trebala tražiti rješenja pred stalnim međunarodnim sudovima.

Upitana kako će nakon što se Hrvatska opekla na arbitraži sa Slovenijom rješavati granična pitanja s ostalim susjedima, Pejčinović Burić je rekla novinarima da je hrvatsko načelno stajalište u tom pogledu međunarodni sud.

“Pitanje arbitraže je došlo kao slijed jedne ucjene koju je Hrvatska imala tijekom pregovora o ulasku u Europsku uniju, a ovo iskustvo koje smo imali, kompromitiranja arbitraže, nikako ne pomaže našim budućim razgovorima o takvom mogućem rješenju tako da mislim da za nas nakon ovakvog lošeg iskustva kada govorimo o međunarodnom pravu, onda mislimo na stalne međunarodne sudove”, istaknula je hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova.

Govoreći o otkazivanju posjeta slovenskog premijera Mire Cerara Zagrebu nakon govora premijera Andreja Plenkovića u UN-u u kojem je rekao da je Hrvatska istupila iz arbitraže jer ju je Slovenija kompromitirala ne poštujući međunarodno pravo, rekla je kako je Hrvatskoj žao što je do toga došlo jer i program i posjet su pomno pripremani, te kako su na stolu trebala biti sva otvorena pitanja, ne samo ono granično.

“Nažalost, otkazivanje tako pripremljenog sastanka ne pomaže rješenju, ali mi vjerujemo da je dijalog jedini mogući način da se dođe do rješenja i nadam se da ćemo se opet vratiti dijalogu”, rekla je Pejčinović Burić.

Pejčinović Burić završila je u petak višednevni boravak u New Yorku gdje je sudjelovala na zasjedanju Opće skupštine UN-a. Obilježili su ga mnogobrojni bilateralni susreti, među kojima i s mađarskim ministrom vanjskih poslova Peterom Szijjartom s kojim je razgovarala o mađarskoj blokadi hrvatskog ulaska u Organizaciju za gospodarsku suradnju i razvitak (OECD).

Kako je rekla, iznenađena je mađarskom reakcijom jer postoji zajedničko stajalište i odluka Europske unije iz 2007. da će sve članice podupirati one koji još nisu u OECD-u, te pritom izrazila nadu da će ipak promijeniti mišljenje.

“Ja sam ga na to podsjetila, oni to znaju i nadamo se da će Mađarska u budućnosti promijeniti svoj stav. Mi o tome želimo razgovarati na načelnoj osnovi i s Europskom unijom, prvenstveno (visokom predstavnicom EU-a za vanjsku politiku) Federicom Mogherini jer mislimo da je to pitanje načela obzirom da postoji zajednički stav koje će se ako se ovako nastavi od strane Slovenije i Mađarske kompromitirati. Mislim da to nije dobar pristup, bio bi to ako se tako nastavi još jedan pokazatelj da neke članice EU se ne drže međunarodnih dogovora, a takav je taj dogovor iz 2007.”, rekla je Pejčinović Burić.

Tijekom boravka u New Yorku, hrvatska je ministrica sudjelovala i na sastanku posvećenom reformama UN-a, na trilaterali Hrvatska-Turska-BiH, te na sastanku zemalja Američko-jadranske povelje.

Pogačnik: Arbitraža je ništavna, Slovenija prekšila kogentna pravila međunarodnog prava

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Željko Glasnović: Što će vam zakoni, kada nitko to ne provodi

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor u petak raspravlja o Vladinu prijedlogu da se potvrdi Protokol o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćenja koje proizlazi iz istraživanja i iskorištavanja epikontinentalnog pojasa, morskog dna i morskog podzemlja.

Potvrđivanje Protokola od interesa je za Hrvatsku, imajući u vidu postojeću eksploataciju ugljikovodika iz podmorja sjevernog Jadrana.

Trenutno na sjevernom dijelu Jadrana, Hrvatska ima 18 plinskih eksploatacijskih platformi i jednu kompresorsku platformu na koje je spojena 51 eksploatacijska bušotina unutar tri eksploatacijska polja ugljikovodika, iz kojih se godišnje u prosjeku dobije oko 1,2 milijarde metara kubnih plina.

U prošlosti je na cijelom hrvatskom dijelu Jadranskog mora izgrađeno 128 istražnih i 51 eksploatacijska bušotina.

Primjenom Protokola osigurava se poduzimanje svih preventivnih mjera radi sprječavanja onečišćenja mora s odobalnih postrojenja, planiranje mjera zaštite od onečišćenja i iznenadnih događaja te suradnja mediteranskih država u tim aktivnostima.

Sabor će, prema tjednom planu rada, raspraviti i konačan prijedlog izmjena Kaznenog zakona, a trebao bi i glasovati o raspravljenim aktima.

Na početku današnje sjednice zastupnik Klisović je u ime SDP-a zatražio stanku zbog Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.

Marija Puh je u ime HNS-a zatražila stanku zbog crne statistike koja se tiče nasilja nad ženama.

Željko Glasnović tražio je stanku zbog stanja u pravosuđu.

“Kaos vlada u pravosuđu. Što će vam zakoni, kada nitko to ne provodi. Što se događa ženama? Ima jedan vic: Nedavno u Zagrebu održana je konferencija ‘Pošteni suci u Hrvatskoj’. Obojica su se pojavila. Tako vam je to, a kada ljudi vide ovakvo pravosuđe, nitko ne želi investirati.

Došao mi je čovjek koji je 1991. godine ostao bez imovine koju su mu oteli. Pita što učiniti jer je on nemoćan? Ovo je ovdje divlji zapad, a glumimo demokraciju ovdje u Saboru. Mišić je govorio jučer o socijalističkoj birokraciji i upravo to imamo. Bio sam nedavno u Pisarovini. Tamo se pljačka, imate nelegalna odlagališta, krade se drvo… Kada govorimo o nasilju od ženama, ovi redizajnirani komunisti su se o tome raspričali…Mi u Hrvatskoj imamo selektivni moral. To je čista dimna zavjesa.

Profesionalizirati treba policiju i druge službe. Pa tko će za pet tisuća kuna ići u kuću gdje je nasilje u obitelji i staviti život na kocku? Ne plaćaju se alimentacije, neki imaju deset ljubavnica, nekoliko djece, a ne žele plaćati. Seks i lova, to je skliska banana, to znaju neki ovdje u Saboru.

U Kanadi rade sudovi i noću, sve se melje, a ovdje je totalni kaos. Kod nas ništa. Hvalio mi se sudac iz bivšeg sustava, jedan crveni kmer, da uopće nije riješio niti jedan slučaj. Ja bih njega streljao, ali ne mogu”.

“Lustracija mora početi u pravosuđu. Dok se ne riješimo pravne ostavštine SFRJ od toga nemamo ništa”, rekao  je Željko Glasnović.

Željko Glasnović: Vodi se specijalni rat protiv Hrvata izvan domovine (VIDEO)

facebook komentari

Nastavi čitati