Pratite nas

Kroz priču o poplavama plasiraju neprimjerene teze o Hrvatima

Objavljeno

na

Hrvatski iseljenici iz New Yorka nezadovoljni su tekstom novinarke Tee Obreht objavljenim u New Yorkeru

poplava hrvatska

Hrvatski iseljenici iz New Yorka pripremaju demanti na tekst novinarke Tee Obreht koja je u najnovijem broju magazina New Yorker objavila priču pod nazivom “Zbog čega zapadnjačke medije nije briga za katastrofalne poplave na Balkanu?” Uredništvo uglednog New Yorkera žele uputiti na to da moraju biti oprezni kad objavljuju tekstove o državama bivše Jugoslavije te provjeravati činjenice i koji su motivi novinara. Hrvate u Americi, koji će se obratiti i hrvatskoj diplomaciji očekujući i da oni pošalju dopis New Yorkeru, ljuti stav novinarke da je na prostoru bivše Jugoslavije bio “neobjašnjivi, pretjeran i nemilosrdno brutalni građanski rat“. Pišući o poplavama u Srbiji, BiH i Hrvatskoj a nazivajući sve te zemlje Balkanom, novinarka je prozvala zapadne medije jer nisu dovoljno izvještavali o “kataklizmi” koja zaslužuje značajniju medijsku pažnju, ali je tu temu iskoristila da ubaci i poznate srpske teze o zajedničkoj krivnji za rat te komentira da je bila riječ o plemensko-krvnoj osveti te narodi “čija se imena teško izgovaraju nisu imali dovoljno samokontrole da se suzdrže od angažiranja u ratu te su sami za to krivi!”

Novinarka i književnica Tea Obreht rođena je kao Tea Bajraktarević 1985.godine u Beogradu. Otac joj je bio iz Bosne, a majka iz Slovenije. Devedesetih godina s obitelji je od rata pobjegla najprije u Cipar, a prije nego što se preselila u SAD, u New York, živjeli su i u Egiptu.

“Bivša Jugoslavija nikad nije bila naročito u modi. Njene zemlje su ‘tamo negdje’ u zadnjem redu Europe, skrivene između poželjnih prazničkih odredišta Italije i Grčke”, piše Obreht. Za nju se slika Balkana u SAD-u donekle jest promijenila pa su danas u svijetu poznati sportaši iz Hrvatske, Srbije i BiH, Hvar i novosadski Exit postali su sinonim za dobru zabavu, a Dubrovnik i Beograd privlače sve više turista. Obreht piše da su i dalje te zemlje poznate prije svega po ratnim stradanjima devedesetih.

“Kada čuju da ste iz tih krajeva, ljudi vam kažu ‘bio sam tamo 1973. i bilo je predivno, grozno je to što se u ratu dogodilo’, dok vi kimate glavom i pripremate se za neizbježan nastavak rečenice s pitanjem o tome poboljšava li se situacija. Onda im objasnite da se često vraćate, da je Twitter popularan i na Balkanu, da je tamo sada sasvim sigurno otputovati – osim, možda, kao i u drugim dijelovima svijeta zaraženima nogometom, kada igraju veliki rivali ili za vrijeme kvalifikacijskih utakmica za Svjetsko prvenstvo. Ako ste, poput mene, miješanog porijekla, objasnite im da je vaša obitelj puna Bosanaca i Slovenaca i Srba pa potpuno izvrnete naopačke one nepotpune činjenice koje ljudi u svojim glavama koriste kako bi shvatili regiju: da su Srbi nacionalistički divljaci, Bosanci od boga zaboravljeni seljaci, a Hrvati zgodni, ali pomalo sirovi emigranti s kojima je vaša frizerka neobavezno hodala u svojim ranim dvadesetima”.

Hrvatski iseljenici koji su prikupili novčanu pomoć za žrtve poplave u Slavoniji ogorčeni su što se humanitarna katastrofa koja je pogodila njihovu Domovinu koristi za političke pamflete u čitanom New Yorkeru te će mnogi otkazati pretplatu na taj magazin ako se uredništvo ne ispriča zbog subjektivnih i netočnih tvrdnja novinarke Obreht.

“Ona je jednu tužnu priču oko stradanja ljudi u poplavama iskoristila da podmeće hrvatskom narodu koji se uspješno obranio od velikosrpske agresije i to je potvrđeno u Haagu, u rezolucijama UN-a i na svim političkim adresama u svijetu. Hrvatski narod je bio napadnut i nije započeo rat te je Republika Hrvatska punopravna članica NATO-saveza i Europske unije i pripada zapadnoj europskoj civilizaciji, a ne Balkanu”, stajat će između ostalog u pismu uredništvu New Yorkera.

Jadranka Jureško Kero/vl

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Intervju

Plenković: Rasprava u Saboru pokazala kritizerstvo bez argumenata

Objavljeno

na

Objavio

U povodu prve godine rada svoje Vlade, premijer Andrej Plenković Hrvatskom je saboru podnio izvješće.

U jednosatnom govoru spomenuo je mnoge probleme s kojima se Vlada susrela u protekloj godini. Oporbeni klubovi žestoko su kritizirali njegov govor.

U razgovoru za HRT premijer Plenković je rekao kako je rasprava u Saboru pokazala jedno kritizerstvo bez argumenata koje nije bilo na razini jedne konstruktivne rasprave. Meni se čini da smo na sva četiri ključna stožerna programa naše vlade odgovorili. Unijeli smo gospodarsku sigurnost, rast i društvenu solidarnost.

Naglasio je činjenicu da nije bilo trećih izbora u manje od 24 mjeseca, a to bi bilo jako loše i za institucije i za političke stranke. S te strane sam jako zadovoljan da su kolege iz HNS-a prepoznali poruku važnosti stabilnosti, koja je bila poruka međunarodnim financijskim, gospodarskim institucijama.

Pogledajte gospodarski rast, smanjenje javnog duga, proračunskog manjka, najnižu stopu nezaposlenosti, najbolju turističku sezonu… Svi pokazatelji idu u pozitivnom smjeru, istaknuo je Plenković.

Govoreći o problemu iseljavanja iz Hrvatske, premijer je rekao kako to nije problem nastao 16. listopada 2016. godine, već problem koji traje već nekoliko godina. Naš je cilj demokratska revitalizacija zemlje i u tom smislu smo poduzeli niz mjera. Sve njih sam pobrojio u godišnjem izvješću pred zastupnicima. Od rodiljnih naknada, porezne reforme, sufinanciranja stambenih kredita.

Sve su to mjere koje idu za demografskom obnovom, a sadržane su u našem programu. One će ići za tim da našim mladim obiteljima stvorimo preduvjete da ostanu u Hrvatskoj, kazao je. Istaknuo je kako je jučer na užem kabinetu Vlade odlučeno da će se pronaći sredstva za svih 2400 zahtjeva koji  su podneseni za stambeno sufinanciranje.

Premijer je istaknuo kako su početkom godine prepoznali probleme u Agrokoru i na njih reagirali na najbolji mogući način. To je kompanija koja je u privatnom vlasništvu i koja je imala velik utjecaj na hrvatsko gospodarstvo. Nismo imali drugog scenarija nego ići s posebnim zakonom koji bi spriječio gospodarski i financijski krah ne samo te kompanije već i kompanija koje su s njom povezane, rekao je. Dodao je i da je to bila politička odluka i jedini mogući politički odabir.

Kolege iz oporbe ne prepoznaju ono što smo učinili i dobili s Lex Agrokorom. Ispadamo kao netko tko je napravio neki potez koji nije bio dobar. Nismo radili populistički, nismo radili napamet. Na nama je bilo da utvrdimo činjenice, a na savjetnicima da pomognu u dogovoru s vjerovnicima kako napraviti  put prema nagodbi i dugoročnoj održivosti kompanije i očuvanju radnih mjesta, istaknuo je Plenković.

Na pitanje je li potrebno utvrditi političku odgovornost kad je u pitanju Agrokor, premijer je kako im je u interesu da se se rasvijetle sve okolnosti koje su dovele do ove situacije u Agrokoru. Hoće li to biti istražno povjerenstvo ili neki drugi način rasprave u Saboru pred nekim saborskim odborom – to je pitanje u vezi kojega smo otvoreni.

Ono što je važno reći je to da samo istražno povjerenstvo regulirano zakonom te da njegov Članak 4 ne ostavlja baš previše mjesta za interpretaciju. Prema mišljenju mnogih pravnih autoriteta ukoliko se pokrene kazneni postupak istražno povjerenstvo prestaje s radom. To ne znači da Vlada i HDZ ne žele da se rasvijetli sve vezano uz Agrokor. Upravo obrnuto, mislim da bi to bilo zdravo za hrvatsko društvo, naglasio je Plenković.

Plenković: Ova godina bila je za Hrvatsku jedna od najizazovnijih nakon Domovinskog rata

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

Svi uhićeni u aferi Agrokor na slobodi; istražni zatvor za Ivicu Todorića

Objavljeno

na

Objavio

Preokret u slučaju Agrokor. Odluka istražnog suca glasi: Svi osumnjičeni i privedeni su slobodni i večeras mogu svojim kućama. No, to se ne odnosi na Ivicu Todorića kojemu je određen istražni zatvor.

To znači da Todorićevi sinovi mogu doći u Hrvatsku dati svoj iskaz, neće biti pritvoreni.

Odvjetnici osumnjičenih iznimno su zadovoljni odlukom istažnog suca. Razlog takvoj odluci leži u tome da je prošlo šest mjeseci od početka afere te da nema straha od utjecaja na svjedoke. Svi odvjetnici slažu se u jednom – ovo je poraz Državnog odvjetništva.

Za sada se zna da Ante Todorić dolazi u Hrvatsku. Za Ivicu Todorića nemamo potvrdu da će doći i pristati na istražni zatvor.

Uz Todorića i sinove, koji nisu u Hrvatskoj, u slučaju Agrokor su osumnjičeni i u ponedjeljak uhićeni Alojzije Pandžić, Damir Kuštrak, Hrvoje Balent, Ivica Crnjac, Olivio Discordia, Marijan Alagušić, Sanja Hrstić, Mislav Galić, Tomislav Lučić, Piruška Canjuga, Ljerka Puljić i Ivica Sertić.

Uz Todorića i sinove, koji nisu u Hrvatskoj, u slučaju Agrokor su osumnjičeni i u ponedjeljak uhićeni Alojzije Pandžić, Damir Kuštrak, Hrvoje Balent, Ivica Crnjac, Olivio Discordia, Marijan Alagušić, Sanja Hrstić, Mislav Galić, Tomislav Lučić, Piruška Canjuga, Ljerka Puljić i Ivica Sertić. Svi su bili članovi uprave ili nadzornog odbora u Agrokoru, dok su Discordia i Hrstić zaposlenici revizorske kuće Baker Tilly koja je radila revizorska izvješća za Agrokor.

Svi osumnjičeni terete se za više kaznenih djela protiv gospodarstva i kaznena djela krivotvorenja, odnosno za zlouporabe u gospodarskom poslovanju, krivotvorenje isprava i nezakonito vođenje poslovnih knjiga.

Moj branjenik je, kao što govorimo već dva dana, izvan Republike Hrvatske. On je na putu prema Hrvatskoj. Stupio je u kontakt jučer u poslijepodnevnim satima s djelatnicima policije. Od njega je zatraženo da dođe u Republiku Hrvatsku i on je obećao da će doći. On je čovjek koji drži svoja obećanja i doći će. – Kad će doći? – Vrlo vjerojatno tijekom sutrašnjeg ili najkasnije preksutrašnjeg dana. – Je li krenuo ili nije? – Krenuo je. – A gdje je sad? – Ne mogu vam to reći, ja vam nisam ni u ova dva dana ni u jednom trenutku potvrdio da je on u Londonu, rekao je Fran Olujić, odvjetnik Ante Todorića, javlja HRT

Todorić javio policiji: Sutra se vraćam u Hrvatsku

facebook komentari

Nastavi čitati