Pratite nas

Kuda idu prosvjedi u BiH: Politički ili građanski trijumf?

Objavljeno

na

Provala nezadovoljstva najobičnijih ljudi u Bosni i Hercegovini posljednjih mjesec dana mnoge je iznenadila, a posebno političare. Ovdašnja javnost vjeruje kako su im građani poslali ozbiljnu poruku da iz svijeta u kojem žive moraju zaviriti u realnost u kojoj preživljava 90% građana. No već sada iz pojedinih gradova dolaze informacije da su plenumi građana podijeljeni, te da se za mandatara predlažu politički podobni kandidati, pa se s pravom postavlja pitanje koliko su političari čuli zahtjeve puka.

Malo kada su građani u jednom dijelu Bosne i Hercegovine bili ujedinjeni u socijalnom buntu protiv postojeće vlasti na svim nivoima kao što je to slučaj u posljednjih mjesec dana.

“Prazan stomak” bio je glavni okidač za ovdašnja događanja naroda, a ne vitalni nacionalni interes, kako su to pojedini političari pokušali da predstave.
Analitičari kažu da je upravo ta karika koja povezuje bosanskohercegovačke prosvjede najpozitivnija činjenica u posljednjih 20-ak godina.

Druga važna stvar jeste što je prostor slobode mali, ali je osvojen i obranjen i od utjecaja politike i od pokušaja drugih vrsta manipulacije. Treća stvar je da su plenumi građana, sa svim svojim manama – a naravno da ih imaju, pokazali da su građani sposobni i razumni da na daleko kvalitetnijem nivou razgovaraju o gorućim problemima nego što su to političke elite u BiH“, konstatira novinar Emir Imamović.

Ustali su ljudi, ustali su građani. I to je zasad jedni, veliki dobitak cijele ove priče. I to je prvi pokušaj otvaranja stvarnih, ljudskih, demokratskih vrata u BiH – da se izađe na neku ljudsku ravan i da se na njoj razgovara o stvarnim, prizemnim, osnovnim, egzistencijalnim problemima i ljudskim potrebama”, ocjenjuje sociolog Esad Bajtal.

Provala nezadovoljstva najobičnijih ljudi u Bosni i Hercegovini mnoge je iznenadila, a posebno političare. Ovdašnja javnost vjeruje kako su im građani poslali ozbiljnu poruku da iz svijeta u kojem žive moraju zaviriti u realnost u kojoj preživljava 90% građana.

Vlast je uzdrmana. Ovaj narod je pokazao da može da uzdrma vlast. I mislim da će to svaka buduća garnitura morati da ima u vidu kada bude preuzimala poluge vlasti. A, naravno, politika će se uvijek miješati – svjedoci smo toga. Naravno da će pokušati što je moguće više iskoristiti ovu situaciju za svoje ciljeve – i time, htjela ili ne htjela, svjesno ili nesvjesno, ona nam je pokazala tko je pravi problem u našem društvu. U našem društvu nisu najveći problem ljudi koji obnašaju ovu ili onu funkciju, nego političke stranke, koje su duboko autoritarne“, smatra profesor na sarajevskom Fakultetu političkih znanosti Asim Mujkić.

A da političari koriste situaciju za vlastite interese pokazuju i podaci koji dolaze sa terena. Već sada iz pojedinih gradova dolaze informacije kako su plenumi građani podijeljeni, za mandatare neki predlažu politički podobne kandidate, pa se s pravom postavlja pitanje koliko su političari čuli zahtjeve puka. Odgovor daje analitičar Srećko Latal:

Po svim reakcijama i svemu onome što se događalo u protekle dvije, tri tjedna, reakcije političara barem meni govore da oni ili nisu shvatili poruku, ili da i dalje pokušavaju na tu poruku da odgovore na uobičajen način. Znači, imamo s jedne strane srpske i hrvatske nacionalne lidere koji pokušavaju kompletnu ovu priču da prebace na kolo etničkih sukoba, tenzija. S druge strane imamo bošnjačke stranke i političare koji uporno pokušavaju da prebace odgovornost jedni drugim, da pokušavaju sa nekim novim rokadama u vlasti da odgovore na ove poruke. Mislim da to nije pravi način – jer jedan od zaključaka koji se nameće iz prvih dana nasilja koje smo vidjeli za vrijeme socijalnih dešavanja jeste upravo to da su građani jasno pokazali da su njima, više-manje, sve političke stranke jednake“, kaže Latal.

U ovom trenutku političke strukture i snage koje su zemlju dovele u ovo stanje u kojem ona jeste i koje su prisilile građane da svoja prava traže na takav način nisu ni sposobne, nisu ni zainteresirane da bilo što promijene u pravcu boljitka građanskog, normalnog ljudskog življenja“, navodi sociolog Bajtal.

Analitičari ocjenjuju kako su prosvjedi i formiranje plenuma u županijama tek početak bunta ovdašnjih građana. Niko sa sigurnošću, međutim, ne želi reći u kom će se pravcu to razvijati u narednom razdoblju, iako, kako kažu, je normalno da je početna energija u padu. Zbog toga novinar Emir Imamović zaključuje:

Najviše što se može dogoditi jeste da plenumi u nekakvom obliku opstanu kao kontrolori provođenja opravdanih zahtjeva građana u BiH. Ništa preko toga u ovom trenutku realno nije ni moguće, jer građani nemaju snagu za nešto više, niti, kao što recimo u Grčkoj postoji, blok lijevih stranaka koje bi zastupale njihove interese pred parlamentom itd.. U izbornoj godini u kojoj mi jesmo dogodilo se zapravo nešto revolucionarno, ma koliko se o tome malo govori. Mislim da nakon ovih događanja više niko neće tako rado trčati u vlast samo radi privilegija, odnosno da će svako ko se prihvati te odgovornosti znati da postoji makar i teorijska mogućnost korektiva njegovog ponašanja. Stranke koje su dosad osvajale vlast će ponovo osvojiti vlast u BiH – to ocijeniti ne treba nikakva velika pamet. Mi, naime, nemamo nekih drugih velikih stranaka osim ovih. Doći će do preraspodjele snaga, ali čini mi se, i to prvi put, do ulaska u vlast s određenom vrstom straha od građana. To možda nekome nije veliko, ali je za BiH nakon 20 godina epohalno.“

Radio slobodna evropa

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

17. listopada 1990. Prva utakmica Hrvatske nogometne reprezentacije protiv SAD-a

Objavljeno

na

Objavio

Na današnji dan, 17. listopada 1990. godine, hrvatska nogometna reprezentacija odigrala je svoju prvu povijesnu utakmicu.

Na Maksimiru je gost bila ekipa SAD-a, a Hrvatska je golovima Aljoše Asanovića i Ivana Cvjetkovića slavila 2:1.

U toj legendarnoj utakmici za Hrvatsku su nastupili Dražen Ladić, Zoran Vulić, Drago Čelić, Darko Dražić, Vlado Kasalo, Saša Peršon, Kujtim Shala, Zlatko Kranjčar, Ivan Cvjetković, Aljoša Asanović, Marko Mlinarić, a još su zaigrali i Tonči Gabrić, Gregor Židan te Mladen Mladenović. Izbornik je bio bivši hrvatski nogometaš, reprezentativac, trener, danas nažalost pokojni Dražan Jerković.

Utakmica je odigrana u sklopu proslave vraćanja spomenika banu Josipu Jelačiću na zagrebački Trg bana Jelačića: pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana odigrana je pred 30-ak tisuća gledatelja na stadionu Maksimir dan poslije postavljanja spomenika – 17. listopada 1990. u 19 sati.

Ideja provedena u tajnosti

Kada je Nogometni savez SAD-a objavio da želi u Europi odigrati dvije prijateljske utakmice za koje traže suparnike, tadašnji glavni urednik Sportskih novosti Darko Tironi prvi je inicijator ideje dovođenja američke reprezentacije u Hrvatsku.

Tadašnji predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Mladen Vedriš i dopredsjednik Rudolf Sabljak zbog političke situacije u tom trenutku proveli su tu ideju u velikoj tajnosti, najviše uz pomoć hrvatskog iseljenika Ivana Opačka i Vinka Hotka, te Jure Klarića, direktora tvrtke Voće koja je platila 90.000$ za troškove dolaska gostujuće reprezentacije.

Nakon što su dobili ukupno četiri ponude, Amerikanci su se odlučili za utakmice s Hrvatskom i Poljskom, koju su pobijedili u Varšavi (2:3) par dana prije utakmice s Hrvatskom.

Ante Pavlović je tada kao glavni tajnik Jugoslavenskog nogometnog saveza potpisao dozvolu za odigravanje utakmice bez znanja ikoga drugoga u Beogradu i prijavio je Fifi, s obzirom da je Hrvatski nogometni savez u to vrijeme bio član Jugoslavenskog nogometnog saveza.

Unatoč pokušajima Jugoslavenskog nogometnog saveza da spriječi odigravanje utakmice, to im nije uspjelo jer je FIFA izdala dozvolu za odigravanjem. Slična stvar se dogodila i sa slijedećom utakmicom hrvatske reprezentacije protiv Rumunjske u Rijeci.

Kako je Jugoslavenski nogometni savez u pokušaju sprječavanja utakmice zaprijetio da će kazniti sve nogometaše uz Jugoslavenske lige koji nastupe na ovoj utakmici, Izbornik Jerković je, da bi izbjegao eventualne kazne, momčad sastavio uglavnom od igrača koji su tada već igrali izvan Hrvatske. Igor Štimac, Davor Šuker, Željko Petrović i Borislav Cvetković nisu bili u sastavu zbog ozljeda, a Zlatka Vujovića (PSG), Tomislava Ivkovića (Sporting), Srećka Bogdana (Karlsruher SC), Harisa Škoru (Torino FC) i Davora Jozića (AC Cesena) unatoč njihovim osobnim željama za sudjelovanjem njihovi klubovi nisu pustili na utakmicu jer nisu imali tu obvezu, s obzirom se utakmica nije igrala u terminu predviđenom za nastupe A reprezentacija.

Vlado Kasalo je došao na utakmicu iz Nürnberga bez dozvole svoga kluba i za to je po povratku platio klupsku kaznu od 25 tisuća njemačkih maraka, a Aljoša Asanović, strijelac povijesnog prvog pogotka, je također imao problem s klubom, francuskim FC Metzom, koji je imao važnu utakmicu četiri dana poslije, ali je uspio nagovoriti vlasnika kluba da mu ustupi mali privatni zrakoplov kako bi došao na utakmicu i zanimljivo je da je morao izaći u 58′ minuti utakmice samo zato da bi stigao na zrakoplov, koji je morao sletjeti nazad u Francusku do ponoći.

Izbornik Jerković složio je svoj stručni stožer tako da je uključio glavne trenere iz tadašnja četiri hrvatska prvoligaša, to su bili Zdenko Kobeščak iz Dinama, Joško Skoblar iz Hajduka, Vladimir Lukarić iz Rijeke i Ivica Grnja iz Osijeka.

Prije utakmice bogat kulturno-zabavni program

Prije same utakmice priređen je bogati program. Bilo je tu velikih balona aeronautičkog društva Coning iz Varaždina, u velikom mimohodu prodefilirali su 110 sinjskih momaka i vitezova viteškog alkarskog društva, šibenska limena glazba, folklorni ansambli KUD-ova ‘Petar Zrinski’ iz Vrbovca i ‘Ivo Lozica’ iz Lumbarde na Korčuli u narodnim nošnjama, te viteško društvo ‘Kumpanija’ iz Blata na Korčuli. U glazbenom programu su nastupili Dubrovački trubaduri, Krunoslav Cigoj i Tomislav Ivčić, a u poluvremenu je nastupilo još i Prljavo kazalište.[

Prvi pogodak na utakmici – a samim tim i prvi pogodak za hrvatsku reprezentaciju u novijoj povijesti hrvatskog nogometa – postigao je Aljoša Asanović u 29-oj minuti. Četiri minute poslije Ivan Cvjetković je povećao vodstvo na 2:0, a oba su pogotka postignuta uz asistenciju Marka Mlinarića. Tim je rezultatom završilo prvo poluvrijeme.

U drugom je poluvremenu reprezentacija SAD-a pogotkom Troya Dayaka u 80-oj minuti utakmice ostvarila konačni rezultat 2:1. Kapetan hrvatske reprezentacije bio je Zlatko Kranjčar, a najboljim igračem utakmice bio je proglašen Marko Mlinarić kojemu je nagradu uručio doajen hrvatskoga sportskog novinarstva Mladen Delić.

Ova utakmica ima poseban značaj i po tome što na njoj promoviran dres hrvatske nogometne reprezentacije, koji će poslije postati i ostati jedan od najvećih hrvatskih brandova uopće. Taj prvi dres, prema kojemu su nastali sve ostale inačice dresa do danas, dizajnirao je akademski slikar Miroslav Šutej, kao i plakat za utakmicu.

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Policija privela sedam osoba zbog skrnavljenje spomenika braniteljima u Novom Travniku

Objavljeno

na

Objavio

Policija u Novom Travniku privela je u utorak sedam osoba koje su tijekom vikenda sudjelovale u skrnavljenju spomen obilježja braniteljima Domovinskog rata Hrvatskoga vijeća obrane (HVO), a mediji navode da su vandali bošnjački mladići.

Kako se navodi u priopćenju MUP-a Srednjobosanske županije, novotravnički policajci završili su kriminalističko istraživanje nad sedam osoba u dobi od 19 do 23 godine, koji se terete da su uništili križ sa spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima u Novom Travniku.

Mladići su priznali da su u noći s petka na subotu srušili spomen križ težak 70 kilograma te su ga odnijeli sa sobom.

Policija je navela inicijale vandala koji su počinili ovaj prekršaj, M.B. rođen 1997., S.L. rođen 1998., H.G. rođen 1998., S.A. rođen 1999., B.R. rođen 1997., M.P. rođen 1994. i M.S. rođen 2000. svi iz Novog Travnika.

Policija će protiv njih Županijskom državnom odvjetništvu u Travniku dostaviti izvještaj o počinjenom kaznenom djelu.

Mediji navode kako su počinitelji bošnjački mladići, te da se radi o kaznenome djelu počinjenom iz mržnje.

Unatoč odlukama, Federacija BiH ne želi vratiti imovinu Katoličkoj crkvi u Travniku

facebook komentari

Nastavi čitati