Kukavičko ponašanje vlasti u Zagrebu u slučaju ‘šestorke’

    4

    Prvostupanjska presuda Haaškoga suda, kojom se određuje zatvorska kazna bivšem premijeru Herceg-Bosne Jadranku Prliću (25 godina), zapovjednicima Hrvatskoga vijeća obrane (HVO) Slobodanu Praljku i Milivoju Petkoviću (po 20 godina), bivšem ministru obrane Herceg Bosne Brunu Stojiću (20 godina), zapovjedniku Vojne policije HVO Valentinu Ćoriću (16 godina) te Berislavu Pušiću, predstojniku ureda HVO za razmjenu zarobljenika (10 godina), sramotna je i nepravedna.

    Razumljiva je razočaranost i nevjerica velikog broja Hrvatica i Hrvata u svijetu, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj kojima je neshvatljivo osuđivanje istaknutih pojedinaca obrane hrvatskog dijela Bosne i Hercegovine po zapovjednoj odgovornosti. Ovakva presuda nas vraća na početak te proziva sve hrvatske branitelje kao sudionike zločinačkog pothvata.

    Hrvatski svjetski kongres odlučno odbija prvostupanjsku presudu „šestorci“ za višekratne zajedničke zločinačke poduhvate, udruživanje s tadašnjim vodstvom Republike Hrvatske radi navodne agresije na Bosnu i Hercegovinu, te etničko čišćenje područja Herceg-Bosne u cilju pripajanja Hrvatskoj, a sve radi navodnog stvaranja “Velike Hrvatske”.

    Svi Bošnjaci zajedno za 14.000 logoraša, koliko ih je bilo u logorima Armije BiH, te za više od 1000 ubijenih civila dobili su šest godina zatvora. Sada se Prlić i ostali osuđuju na 111 godina? Teško je u tome naći logiku… Podsjećamo da je upravo Republika Hrvatska među prvima priznala Republiku Bosnu i Hercegovinu, državni vrh Republike Hrvatske pozvao je Hrvate u BiH da glasuju za njenu samostalnost, a iz Bosne i Hercegovine je u Hrvatskoj smješteno čak 700 tisuća izbjeglica. I onda ICTY tvrdi da je po srijedi „zločinački pothvat“ i agresija odnosno etničko čišćenje?

    Sve dok istina ne pobijedi, ne samo Hrvatski svjetski kongres nego i cijeli hrvatski narod treba se nastaviti boriti za dignitet Domovinskog rata i rata za obranu Hrvata u Bosni i Hercegovini. Žrtvu onih osoba koje su branile i oslobodile našu domovinu ne smijemo i ne ćemo zaboraviti. Budućim generacijama trebamo ostaviti jasnu sliku o tome tko je bio agresor, a tko je branio svoj dom. U tom smislu najavljujemo i naše buduće aktivnosti za ostvarivanje pravde za BiH-šestorku i vraćanje pravde u ravnotežu, najkasnije drugostupanjskim zasjedanjem suda.

    Žalosno je što je prvostupanjsku presudu u Den Haagu dočekalo pedesetak Bošnjaka, ali je istodobno veća potpora hrvatskog „šestorci“ izostala. Očekujemo da će drugostupanjsko vijeće pred sudnicom u Den Haagu dočekati najmanje 500 Hrvata kako bi molitvom i suosjećanjem iskazali kršćansku blizinu s hrvatskim uznicima.


    Što nas očekuje idućih mjeseci? Jedan od odvjetnika generala Mladena Markača, pratio je suđenje u Den Haagu, pa stoga ne treba isključiti mogućnost da će obrambeni timovi konsolidirati redove za drugostupanjsko ročište s ciljem rušenja tvrdnje o „zajedničkom zločinačkom pothvatu“.

     

    Ono što je sigurno jest da je hrvatska politika suđenjem Prliću, Praljku i ostalima još jednom pokazala da je, blago rečeno, do krajnje mjere inertna. Hrvatsko vodstvo u BiH godinama šuti i ne čini ništa osim što se pred međunarodnom i inom zajednicom stalno pravda da nije crnokošuljaška i da ne mrzi sve one koji nisu na „ti“ sa šahovnicom i križem. Nevjerojatno, ali Republika Hrvatska je još i gora. Odvjetnici „šestorke“ više su puta izjavljivali, a potvrdili su to ovih dana i u Den Haagu, da im se čak dokumenti iz hrvatskih državnih arhiva nisu davali besplatno, nego je službeni Zagreb čak i kopiranje naplaćivao. Premijer Milanović i predsjednik Josipović vješto promatraju situaciju, u kojoj se faktički država, kojoj su oni (trenutačno) na čelu, proglašava agresorskom. Ministrica vanjskih poslova i europskih integracija, Vesna Pusić, zasigurno je malo i ponosna, jer je ICTY samo potvrdio njezinu ne tako davnu izjavu u Hrvatskome saboru o hrvatskoj agresiji na BiH. Sada gospođa Pusić i službeno može putovati u Bruxelles kao šefica diplomacije jedne države koju je Međunarodni kazneni sud proglasio agresorom, odnosno kao ministrica vanjskih poslova jednog naroda koji je stavljen na optuženičku klupu i tamo osuđen kao agresor.

    Budimo realni, što bi ti haaški suci, od kojih je samo predsjedavajući Jean Claude Antonetti stalni sudac na ICTY-ju u ovom predmetu, pred takvom pozadinom mogli i trebali odlučiti? Treba li nas čuditi što neki od sudaca tijekom prvostupanjske presude izjavljuju da se Hrvati u BiH još uvijek aktivno bore za treći entitet? Republika Hrvatska, koja itekako profitira od trgovinske razmjene s Bosnom i Hercegovinom, u slučaju „šestorka“ ponašala se nezainteresirano, izdajnički i kukavički. Nema druge, hrvatski narod u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i iseljeništvu stvari mora uzeti u svoje ruke, treba se suprotstaviti nepravdi i odlučno izboriti za istinu, baš kao što je to uspjelo u slučajevima Gotovina i Markač. Za istinu, za buduće generacije, za sve nas.

     

    Edi Zelić / Hrvatski fokus

    facebook komentari

    • Mnogi Hrvatice i Hrvati su svjedočili svoje hrvatstvo kroz razne zatvore!

      Rekao je Franjo Mikulić u Torontu 1979. godine: Samo su jaki slobodni…

      • peppermintt

        Je milane ali prođe život u nepravdi.

    • Mnogi Hrvatice i Hrvati su svjedočili svoje hrvatstvo kroz razne zatvore!

      Rekao je Franjo Mikulić u Torontu 1979. godine: Samo su jaki slobodni…

      • peppermintt

        Je milane ali prođe život u nepravdi.