Pratite nas

Vijesti

Kupovali struju po 56, a prodavali po 29 eura

Objavljeno

na

Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne svaki svoj megavatsat (MWh) električne energije u prvih nekoliko mjeseci kupovala po prosječnoj cijeni od 56,47 eura. Istodobno, svaki MWh trgovcima prodaju po cijeni od 38,55 eura. Samo kada se izračuna ova razlika jasno je kako se radi o gubitku od 17,92 eura u ovoj godini po svakom proizvedenom megavatsatu električne energije. Kada se pak sve to stavi u okvir godišnjih potreba gdje bilanca iznosi oko 2700 gigawatsati, onda se dobiva šokantan podatak o tome da se samo na toj razlici cijene, gubitci na godišnjoj razini kreću između 5 i 20 milijuna eura, ovisno o tome je li bila dobra povoljna godina kada je u pitanju hidrologija.

Višegodišnji minus

Po podacima od 2007. godine kada je uspostavljeno tržište električnom energijom u BiH otkada je i nastao veliki broj kompanija za preprodaju mostarska kompanija je imala kratko razdoblje u kojemu je ostvarivala dobit, a onda je od 2009. godine EP Herceg Bosne stalno u minusu. Naime, po dobivenim podacima u 2007. godini je Herceg Bosna bila u plusu od 6,27 milijuna eura, četiri mjeseca 2008. godine je ostvarena razlika u dobiti od skoro 11 milijuna nakon čega slijedi dramatičan pad. U sljedećoj godini je na ‘trgovini’ električnom energijom Elektroprivreda Herceg Bosne bila u minusu od 11,17 milijuna eura, 2010. je taj iznos porastao na 12,91. Najveći šok bila je sljedeća godina kada je na razlici u trgovini izgubljeno 26,44 milijuna. Sljedeća godina bila je nešto bolja, pa je minus smanjen na 14 milijuna da bi prvo tromjesečje ove godine opet krenulo brutalno loše s 18,33 milijuna eura na štetu mostarske Elektroprivrede.
Tako se dobije podatak da je u posljednjih nepune četiri godine iz područja koje pokriva Elektroprivreda Herceg Bosna, a uglavnom se radi o Hrvatima izvučeno 126,41 milijun eura. Ovi rezultati se djelomično mogu opravdati nesigurnim izvorima zadovoljavanja potreba na konzumnome području Elektroprivrede Herceg Bosne jer ovisi o hidrološkim prilikama.

Razlika 19 eura

No, kada se analiziraju cijene po kojima mostarska kompanija kupuje električnu energiju i istodobno prodaje s istim kompanijama dolazi se do, u najmanju ruku čudnih podataka oko kojih bi se mogli pozabaviti i istražiteljska tijela. A radi se o sličnim shemama o kojima se u javnosti upozoravalo u slučaju Elektroprivrede BiH koja je trgovinom s beogradskim Rudnapom također potkradala ovu, ali i mostarsku kompaniju koja je posredno kupovala električnu energiju, odnosno u konačnici njezine potrošače i radnike ove kompanije. 
Zanimljivi su podaci pregleda kupoprodaje električne energije EP HB za razdoblje prva četiri mjeseca ove godine. Tako je određenim kupcima prodano 588.581 megavatsat električne energije s prosječnom cijenom od 38,55 eura dok je istodobno kupila tri puta manje, odnosno 198.608 megavatsati. No razlika u ostvarenoj dobiti je samo dva puta, a ne tri puta viša. Po dostupnim dokumentima koji su proslijeđeni i nadležnim istražnim tijelima, pojedine kompanije su prodavale električnu energiju EP Herceg Bosne po 56 eura istoga dana kada su je kupovali od iste elektroprivrede po cijeni nižoj za 19 eura.

VLM

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Sudac Mislav Kolakušić u intervjuu za Hrvatsku danas tvrdi: Lex Agrokor je protuustavan

Objavljeno

na

Objavio

Ivica Todorić nakon mjeseci šutnje obratio se javnosti i vrlo oštro kritizirao Vladu te zaprijetio tužbama, ali i otkrivanjem svoje istine. S obzirom na težinu optužbi protiv Vlade i hrvatske države, Hrvatska danas provjerila je kod istaknutog suca zagrebačkog Trgovačkog suda Mislava Kolakušića imaju li osnove neke od Todorićevih tvrdnji.

Je li lex Agrokor u skladu s Ustavom? Ako nije, zašto?

Njime su prekršene temeljne odredbe Ustava RH o pravu vlasništva, slobodi poduzetništva i jednakosti svih pred zakonom. Ustav kaže da se prava stečena ulaganjem katpitala ne mogu umanjiti zakonom, itd. Ova prava su utkana i u temelje europskog i međunarodnog prava. Zakonom se narušava temeljni princip jednakomjernosti namirenja vjerovnika, jer je uveo mogućnost da se pojedini vjerovnici namiruju u cijelosti i za stare i nove obveze, a drugi samo djelomično.

Može li Todorić povući svoj potpis (zakon ne bi bio aktiviran da on nije pristao na prinudnu upravu)?

Postupak je pokrenut i sada više nema nazad. Zakon je tako napisan da postupak nije mogao pokrenuti nitko drugi bez suglasnosti uprave dužnika. U ovaj postupak su nažalost uvučene i tvrtke povezane s Agrokorom koje ni po jednom kriteriju nisu ostvarivale uvjete za stečaj, a sada je založena njihova imovina i priča bi mogla završiti na način da stranci postanu vlasnici naših polja i pitke vode.

Todorić prijeti tužbama, kakve su mu šanse ako se obratu sudovima izvan RH? Koji bi mogli imati nadležnost? Postoje li slični slučajevi u EU ili šire?

Nisam upoznat sa sličnim slučajevima. Ni jedna ozbiljna demokratska država ne bi donijela tako loš zakon koji omogućuje da je svi tuže i da na kraju njeni građani bez ikakvog razloga snose posljedice. Svakako bi se mogao obratiti sudovima RH te Europskom sudu za ljudska prava pred kojim se ostvaruje i zaštita prava vlasništva pravnih osoba, odnosno poduzetnika.
Ova situacija neodoljivo podsjeća na Zakon o predstečajnim nagodbama koji je također pisan za vrlo uski krug poduzetnika kojima se omogućilo da otpišu dugove temeljem nepostojećih potraživanja, da bi im na kraju blade drugi oteli carstva. Dakle, oni koji su na početku bili skupa na kraju su se jako ljutili jedni na druge.

Ivica Todorić je još uvijek vlasnik Agrokora, a s time ima i sva vlasnička prava. Tko će u ovom slučaju nadoknaditi gubitke (izravne i neizravne) nastale za vrijeme prinudne uprave?

Upravo tako, nije došlo do promjene vlasništva, ali je došlo do promjena u pravu upravljanja, a to je bit samog vlasništva. Ovdje se radi o kompliciranim pravnim odnosima. Međutim, potrebno je istaknuti da nije donošen posebni zakon, već da su primjenjeni postojeći instituti predstečaja i stečaja, RH i njezini građani ne bi bili izloženi riziku dvostruke štete.

Može li imati utjecaja eventualni kazneni postupak prema Todoriću i pravomoćna presuda protiv njega na tužbe koje on pokrene pred sudovima izvan RH?

Pravomoćna presuda bi mogla imati značajan utjecaj u parničnim i arbitražnim postupcima iako ne i odlučujući.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

Pero Kovačević: Kako je šaptom izbrisano kazneno djelo ugrožavanja državne neovisnosti

Objavljeno

na

Objavio

U važećem Kaznenom zakonu više nema kaznenog djela: “Ugrožavanje državne neovisnosti

Članak 137.

Građanin Republike Hrvatske koji pokuša Republiku Hrvatsku dovesti u položaj podređenosti ili ovisnosti prema kojoj drugoj državi, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine. ”

Izbrisano je potiho, bez bilo kakve javne rasprave – da čak u obrazloženju nije navedeno zašto se i zbog čega ukida ovo kazneno djelo. Izbrisano je sračunato “složnim rukama” zastupnika SDP-a i HDZ-a, jer treba voditi računa o “svojim dužnosnicima”da jednog dana ne bi kojim slučajem bili odgovorni i odgovarali za svoja “djela”.
Eto,vidite -kad je riječ o zaštiti i sprečavanju kaznene odgovornosti njihovih bivših i sadašnjih dužnosnika odmah se slože.

facebook komentari

Nastavi čitati