Lasić: Međunarodna zajednica sukrivac za predinfarktno stanje u BiH

1

Građani BiH najmanje povjerenja imaju u državne institucije i političke stranke i to je jedan od razloga zbog čega više od 40 posto birača nije sudjelovalo na proteklim izborima – izjavio je danas u Mostaru direktor Predstavništva Zaklade Konrad Adenauer u BiH Karsten Dummel uoči tribine pod nazivom “Analiza i uzroci apstinencije birača na izborima u BiH”.

kamenjar pozadina bijelaOcijenio je, ipak, dobrim to što je na ovogodišnje, Opće izbore izišlo 54 posto građana jer, kako je kazao, mnoge prognoze i analize prije samih izbora su govorile da bi se taj postotak mogao kretati i do ispod 40 posto.

Pored nepovjerenja u institucije i političke stranke, Dummel je istaknuo i to kako ljudi rođeni u BiH još uvijek nisu navikli na sustav prave demokracije.

– Imali smo šezdesetogodišnju tradiciju u nedemokratskom sustavu u Jugoslaviji i od 1992. godine, ja ne mogu promatrati bilo kakav proces koji bi meni mogao ukazati na postojanje bazičnog demokratskog identiteta, dakle, demokracija još nije srasla u onoj mjeri u kojoj ja to sebi predočavam.

U tom smislu mogu kazati da ljudi rođeni u BiH još uvijek nisu navikli na sustav prave demokracije, a ono što im se prodaje pod demokracijom ovdje jeste u jednoj izvjesnoj mjeri suočavanje s korupcijom i rješavanje kadrovskih pitanja kako im je poznato iz prethodnog sustava Jugoslavije – kazao je Dummel.

Istaknuo je potrebu uspostavljanja povjerenja u vlast kao i potrebu obrazovanja o demokraciji koje bi trebalo početi već u školama, te također razmjenu iskustava s drugim zemljama, gdje se “može vidjeti uzročno posljedična veza s onim što je demokracija i što zapravo vaš glas može pokrenuti u njoj”.

Politička analitičarka Ivana Marić kazala je da prema istraživanju koje je provela Zaklada Konrad Adenauer, jedan od razloga neizlaska birača na izbore u BiH je nezadovoljstvo strankama i istim ljudima.

– Građani žele nove, mlađe kandidate i novu politiku, nove ideje i pomak, a što do sada, nažalost, nisu mogli vidjeti – kazala je Marić, koja je istaknula kako je ovo straživanje provedeno kako bi se stekla jasna slika o tome što su uzroci apstinencije i kako to promijeniti, a sve kako bi se izlaznost možda već na idućim izborima povećala.

Tijekom tribine u Mostaru o apstinenciji birača u BiH govorio je i politički analitičar dr.sc. Mile Lasić, koji je, pored ostaloga, kazao kako ja za bilo kakav napredak u BiH potrebno prvo promotriti ideološke i kulturološke zapreke koje priječe kozmpolitizacije pojedinačnih identiteta i pravljenja od BiH i u BiH “političke zajednice”.

– U BiH je u punom procvatu autoritarni, despotski i klepto-demokraturski model političke kulture, kojega potrebuju njezine političke elite kako bi se što duže zadržale na vlasti.

U BiH se zbog toga i fingiraju sukobi tzv. etnokratskih i tzv. građanskih koncepcija, kako bi otuđene političke klase zadržale monopole glede državnih proračuna na svim razinama, te tako i dalje i nekažnjivo izvlačili profiti iz neprivatiziranih javnih poduzeća pod njihovim kontrolama – kazao je Lasić.

Po njegovu mišljenju, uz izvjesne inovacije retoričke naravi, alternativa u BiH nije zapravo ni rođena, ni ponuđena, niti je ikomu do nje stvarno stalo i zbog toga, kako je kazao, nitko nema pravo ružiti građane što su glasovali kako su glasovali, ili su ostali doma, izrazivši neku vrstu prosvjeda.

– Ja u tomu vidim snažnu poruku građanstva sviju bh. identiteta političkim strankama svih političkih orijentacija da je njihova demokracijska legitimacija ograničena – kazao je Lasić.

S duge strane, pojasnio je Lasić, demonstrirana tzv. pozitivna apstinencija bi mogla biti prvi korak u razvoju prosvjedne, nadati se nenasilne političke kulture, u mukotrpnoj potrazi za političkim i kulturološkim alternativama političkom i pravnom nasilju u BiH, prenosi Fena.

– U dekonstrukciju demokraturske stvarnosti u BiH mora se uključiti i kritički govor o ulozi međunarodne zajednice u stvaranju nefunkcionirajuće države BiH. Ona je, naime, nametnula konsocijacijska načela i na njima utemeljila ustavna rješenja, ali ih nije bila u stanju braniti, niti potom reformirati zemlju za izlazak iz postratne, nužno nestabilne situacije u stabilnu.

Napravila je k tomu nasilnim intervencijama u ustavnu materiju i izborno zakonodavstvo i gomilu grešaka u koracima. “Pilatovski” i previše lagodno se distancirajući sada od ambijenata koje je sukreirala i taldžijskih deal-ova novih političkih kasta unutar sve tri bosanskohercegovačke nacije, i međunarodna zajednica ostaje sukrivac za ponižavajuće predpolitičko, predinfarktno i predbankrotno stanje u BiH – kazao je Lasić.

hms.ba

facebook komentari

  • peppermintt

    Napravila je k tomu nasilnim intervencijama u ustavnu materiju i izborno
    zakonodavstvo i gomilu grešaka u koracima. “Pilatovski” i previše
    lagodno se distancirajući sada od ambijenata koje je sukreirala i
    taldžijskih deal-ova novih političkih kasta unutar sve tri
    bosanskohercegovačke nacije, i međunarodna zajednica ostaje sukrivac za
    ponižavajuće predpolitičko, predinfarktno i predbankrotno stanje u BiH –
    kazao je Lasić.