Pratite nas

Istaknuto

LAŽNI MIROTVORCI IPAK ZABORAVILI OBLJETNICU UBOJSTVA OBITELJI ČENGIĆ

Objavljeno

na

Zločin nad obitelji Zec ne smije biti zaboravljen! Tog razbojstva počinjenog iz niskih pobuda i koristoljublja nikad se ne smijemo prestati spominjati. Nažalost, dio aktivistva već godinama tragediju jedne obitelji na potpuno nastran i bolestan način zloupotrebljava za promicanje političkih poruka i za promociju rada udruga i portala koji od države i raznih fondova dobivaju obilate donacije, piše Ante Gugo na svom facebook profilu.

Kad je ove godine stidljivo postavljeno pitanje zar i ostalih više od 400 djece ubijene u Domovinskom ratu ne zaslužuju spomen, Zoran Pusić je u ime društva s kojim je obilježavao stradanje obitleji Zec, izjavio da će jednako obilježiti i ubojstvo obitelji Čengić u Erveniku.

Danas, 18. siječnja 2017., točno 25 godina nakon tog strašnog zločina kojeg su pripadnici paravojnih formacija tzv. Republike Srpske Krajine počinili nad bespomoćnom i nenaoružanom obitelji, u Erveniku nije bilo nikoga od onih koji su rekli da je njima jednako svako od 402 djece ubijene u Domovinskom ratu. Eto, toliko o tome koliko su njima sve žrtve jednake. Trebalo im je samo pet tjedana da zaborave vlastito obećanje i da zaborave na godišnjicu zločina u Erveniku. Cijeli dan čekam hoću li negdje vidjeti vijest da su ipak bili i – ništa.

Za ono što se dogodilo u Erveniku imam posebnu empatiju. Kao reporter tada sam objavljivao u Nedjeljnoj Dalmaciji i nakon višetjedne istrage, uspio sam približno rekonstruirati zločin i one koji su izravno sudjelovali u njemu ili su ga poticali ohrabrivanjem počinitelja. Trebale su godine da naše pravosuđe uopće reagira, a kad je konačno i reagiralo, samo je jedan počinitelj završio u zatvoru. I to je ono što povezuje zločin nad obiteljima Čengić i Zec. I u jednom i u drugom slučaju pravosuđe je zakazalo.

Ono što ta dva slučaja čini strahovito različitima jest činjenica da ime Aleksandre Zec svi znamo. Zna li netko imena ubijene djece iz obitelji Čengić. Teško da će ta imena široj javnosti biti poznata sve dok se emocijama obitelji Pusić, Teršelićka i ekipa ovako jeftino poigravaju. Zaista je moralno dno javno izjaviti da će i ta tužna obljetnica biti obilježena, a onda to zaboraviti.

U nekom sličnom slučaju rekao bih im – sramite se dame i gospodo. Sad to ne mogu napisati jer oni očito srama nemaju, a takve ljude ne mogu nazivati gospođama i gospodom. Civiliziran čovjek, ma reći ću otvoreno i to, normalna osoba tako se ne poigrava žrtvama.

Ante Gugo

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Događaji

Ukrcajte se na ‘Vlak slobode’: ‘Sjećamo se dana kada je 100.000 ljudi na Rivi pokazalo što je hrvatsko jedinstvo’

Objavljeno

na

Objavio

Njime se želi očuvati memorija na događaj prije 22 godine kada je “Vlakom slobode” iz Zagreba u Split doputovao tadašnji hrvatski državni vrh na čelu s predsjednikom Republike Hrvatske dr. Franjom Tuđmanom

“Vlak slobode” Split-Knin-Split, u spomen na istoimeni vlak koji je vozio na današnji dan 1995. od Zagreba do Splita i kojim je označen završetak oslobodilačke vojno-redarstvene operacije “Oluje,” krenuo je u subotu sa splitskog Željezničkog kolodvora, organiziran na poticaj splitskog gradonačelnika Andre Krstulovića Opare.

Njime se želi očuvati memorija na događaj prije 22 godine kada je “Vlakom slobode” iz Zagreba u Split doputovao tadašnji hrvatski državni vrh na čelu s predsjednikom Republike Hrvatske dr. Franjom Tuđmanom. Tada se na splitskoj Rivi okupilo više od 100 tisuća građana, podsjetio je gradonačelnik Krstulović Opara.

“Mi u Splitu smo jako ponosni na taj događaj i tadašnji doček ‘Vlaka slobode’ kojim je označeno hrvatsko nacionalno jedinstvo i kraj ‘Oluje’. U povijesti Splita i Republike Hrvatske ostat će sjećanje na tadašnji upit predsjednika Tuđmana okupljenima na splitskoj  Rivi – ‘što im još može obećati’, a oni su svi jednoglasno glasno odgovorili ‘Vukovar’, ‘Vukovar’ ” , naglasio je u izjavi novinarima splitski gradonačelnik.

Direktor HŽ Putnički prrijevoz Željko Ukić, koji se pridružio današnjem “Vlaku slobode” Split-Knin-Split, izjavio je kako su Hrvatske željeznice podržale prijedlog grada Splita za obilježavanje spomena na “Vlak slobode” koji je prije 22 godine  putem od Zagreba do Splita povezao do data razdijeljenu Hrvatsku zbog velikosrpske oružane agresije.

“‘Vlak slobode’ prije 22 godine važan je i za Hrvatske željeznice jer je njime povezan Zagreb i Split,” rekao je Ukić.

U današnjem “Vlaku slobode” su brojni uzvanici među kojima i župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban. Na putovanju do Knina ovaj vlak staje na mjesnim gradskim i općinskim željezničkim postajama gdje u njega ulaze gradonačelnici i načelnici mjesta.

facebook komentari

Nastavi čitati

Istaknuto

25. kolovoza 1991. – početak bitke za Vukovar

Objavljeno

na

Objavio

Današnji dan 25.08.1991. smatra se početkom bitke za Vukovar. Borbe u gradu i oko grada, sa poginulim i ranjenim, vodile su se od svibnja 1991., ali tog dana grad je napadnut iz svih smjerova svim raspoloživim naoružanjem “JNA”, uključujući avione.

Naime tog dana “Jugoslavenska narodna armija” koja je sve vrijeme uoči napada glumila suzdržanost i neutralnost kao ” tampon zona sukobljenih strana” otvoreno se svrstala na stranu agresora u trenucima kad je bilo vidljivo da regularne hrvatske policijske snage polako preuzimaju nadmoć na terenu nad srpskim teroristima i paravojnim formacijama.

Vidjevši da bi se ratna sreća mogla okrenuti na hrvatsku stranu, “JNA” je sve svoje potencijale, naoružanje i kompletnu ratnu mašineriju stavila na raspolaganje paravojnim srpskim snagama i pridružila se u sveopćem napadu na Vukovar.

To je bila 87-dnevna opsada hrvatskog grada Vukovara od strane “Jugoslavenske narodne armije”, uz pomoć srpskih paravojnih snaga od kolovoza do studenog 1991. godine tijekom Domovinskog rata.

Bitka je završena porazom Zbora narodne garde i jedinica MUP-a, velikim razaranjem Vukovara i brojnim ubojstvima i progonom hrvatskog stanovništva.

Grad je naposljetku potpuno uništen i okupiran 18. studenoga 1991.

Prema specijaliziranom elektroničkom portalu o Domovinskom ratu “Domovinski rat On Line”, ukupan broj stradalih boraca na hrvatskoj strani, gardista i policajaca, procjenjuje se na oko 2.500.
Oko 7.000 osoba, civila i vojnika, završilo je nakon pada grada u logorima u Srbiji. Poginulo je oko 1.000 civila, od čega 86 djece, od kojih je najmlađe imalo 6 mjeseci (Ivan Kljajić), koji je poginuo od krhotina srpske granate dok ga je otac Pavle Kljajić držao u rukama (ranjen u tom napadu, i on je uskoro umro).
Ranjeno je 2.500 osoba od čega su 570 ostali trajni invalidi. Bez jednog ili oba roditelja ostalo je 858 djece.
Još uvijek se traži gotovo 500 nestalih Vukovaraca.

Prema istom specijaliziranom elektroničkom portalu ukupan broj stradalih vojnika “JNA” i četničkih snaga na širem području Vukovara procjenjuje se do 8.000 poginulih, do 15.000 ranjenih te između 400-600 uništenih tenkova, oklopnih i transportnih vozila (JNA priznaje 110) , te oko 20 uništenih zrakoplova i helikoptera (“JNA” priznaje dva).

Za mnoge ratne zločine: ubojstva civila, mučenja i ubijanja, progone, etničko čišćenje, potpuno uništenje grada (tzv. famozno „prekomjerno granatiranje“), rušenje bolnice, kulturocid, logore u Srbiji i drugo još nitko nije odgovarao.

facebook komentari

Nastavi čitati