Connect with us

Istaknuto

Leljak u Otvorenom: 16 likvidatora iz Huda jame je još živo (VIDEO)

Published

on

Slovenska Vlada počela je pokapati ljude koje su partizani zazidali u rudniku Huda jama. Je li Hrvatska odustala od obilježavanja više od 700 registriranih grobišta? Koliko je ljudi ubijeno nakon završetka II. svjetskog rata? U emisiji Otvoreno gostovali su slovenski publicist Roman Leljak i povjesničari Tvrtko Jakovina, Mario Jareb, Dragan Markovina i Ivo Lučić.

Godine 1945. kroz Celje su prolazile mnoge poražene vojske iz cijelog područja tadašnje Jugoslavije u pravcu prema Bleiburgu. U knjizi Koste Nađa objavljena je naredba Josipa Broza Tita 9. svibnja 1945., u kojoj naređuje da Treća armija zaustavi sve te jedinice, rekao je Roman Leljak.

Kada je 15. svibnja postignut dogovor između Engleske i jugoslavenske vlade, u Celju je određeno da će se zarobljene ljude likvidirati. Dovozili su ih noću, kamionima. Pred sam rov bi ih svukli do gola, ostavili bi samo cipele. Po troje bi ih vodili u Barbarin rov. Prvoga bi upucali, taj bi pao i povukao drugu dvojicu sa sobom u šaht dubok 48 metara. Od likvidatora u Hudoj jami još uvijek je živih 16 osoba, kasnije je dodao. Masakr ljudi 1945. godine imao je samo jedan cilj – učvrstiti komunističku vlast. Drugi cilj ne postoji, rekao je.

Kao jedno od najvećih stratišta naveo je rudnik Pečovnik u naselju Zagrad nadomak Celju. Rudnik je zatvoren 1945. U šahtu dubokom 240 metara nalazi se, pretpostavlja, 12000 hrvatskih žrtava. Ogromne su to brojke. Istraživači pronalaze kosti stopala od 12 centimetara. Ne može se to staviti u kontekst rata, rekao je Leljak.

Opseg tih stradanja i likvidacija govori o nečemu što je bilo pomno planirano, smatra Mario Jareb. To je bila zastrašujuća industrija zločina. Rekao je da taj zastrašujući sustav upućuje na najviši vrh tadašnje vlasti. Teško je vjerovati da netko ubija 15 tisuća ljudi ovako lokalno, na razini dva nekakva lokalna policajca.

Ivo Lučić rekao je da se slaže s izjavom Boruta Pahora da je ovo povijesni izazov koji vodi k ujedinjenju Slovenije te dodao da isto vrijedi i za ujedinjenje hrvatskog naroda. To je jedna strašna nacionalna trauma koju treba zaliječiti, a to se može prije svega pokapanjem mrtvih. Za događaje u Hudoj Jami rekao je da je Josip Broz Tito sve znao i o tome odlučivao. Na upit o tome zašto nitko do sada nije odgovarao za ratni zločin koji ne zastarijeva, rekao je da je razlog tome prvenstveno Domovinski rat. Previše ljudi je bilo unutar tog sustava, koji su izravno bili zainteresirani da nitko ne bude kažnjen.

Nemoguće je u sustavu onakve Jugoslavije da vrh nije znao o čemu se radi, ali u tom jugoslavenskom vrhu stoje ljudi koje vi danas u hrvatskom kontekstu izdvajate iz toga i smatrate potpuno nevinima.Andrija Hebrang je bio jedan od najbližih Titovih suradnika, rekao je Tvrtko Jakovina.

Smatra da je bilo jako puno mogućnosti da se neke stvari procesuiraju pa se to nije dogodilo. Na upit voditelja rekao je da je istina da su bivši kadrovi Udbe ušli u HDZ. Dotaknuo se lustracije i rekao kako je ona u hrvatskom društvu provedena samo u pravosuđu. Pravosuđe je 60 posto promijenjeno u odnosu na komunističko pravosuđe, tvrdi. Lučić je rekao da nije točno da je lustracija izvršena u pravosuđu, jer da je ona izvršena ne bi Mladen Bajić bio državni odvjetnik.

Dragan Markovina smatra da je bitno za ovu temu reći da se ne može cijeli sustav nakon 1945. niti antifašistički pokret, gledati samo kroz prizmu onoga što se događalo ’45., jednako kao što se, primjerice, Amerikanci ne mogu gledati kroz atomske bombe na dva japanska grada. Markovina je rekao kako su nama bitne samo te žrtve, a ne i one talijanske, njemačke i sve ostale.

Smatra da o žrtvama mogu govoriti ljudi koji mogu čisto i slobodno govoriti o svim traumama u ovom društvu, odnosno na isti način govoriti o zločinima iz ’45., kao i o zločinima iz ’41. i ’95. godine.

Podsjetimo: U ponedjeljak je počeo prijenos posmrtnih ostataka žrtava masovnog poratnog grobišta iz napuštenog rudnika Barbarin rov, u selu Huda jama kod Celja, na mariborsko groblje Dobrava.

facebook komentari

Događaji

Ukrcajte se na ‘Vlak slobode’: ‘Sjećamo se dana kada je 100.000 ljudi na Rivi pokazalo što je hrvatsko jedinstvo’

Published

on

By

Njime se želi očuvati memorija na događaj prije 22 godine kada je “Vlakom slobode” iz Zagreba u Split doputovao tadašnji hrvatski državni vrh na čelu s predsjednikom Republike Hrvatske dr. Franjom Tuđmanom

“Vlak slobode” Split-Knin-Split, u spomen na istoimeni vlak koji je vozio na današnji dan 1995. od Zagreba do Splita i kojim je označen završetak oslobodilačke vojno-redarstvene operacije “Oluje,” krenuo je u subotu sa splitskog Željezničkog kolodvora, organiziran na poticaj splitskog gradonačelnika Andre Krstulovića Opare.

Njime se želi očuvati memorija na događaj prije 22 godine kada je “Vlakom slobode” iz Zagreba u Split doputovao tadašnji hrvatski državni vrh na čelu s predsjednikom Republike Hrvatske dr. Franjom Tuđmanom. Tada se na splitskoj Rivi okupilo više od 100 tisuća građana, podsjetio je gradonačelnik Krstulović Opara.

“Mi u Splitu smo jako ponosni na taj događaj i tadašnji doček ‘Vlaka slobode’ kojim je označeno hrvatsko nacionalno jedinstvo i kraj ‘Oluje’. U povijesti Splita i Republike Hrvatske ostat će sjećanje na tadašnji upit predsjednika Tuđmana okupljenima na splitskoj  Rivi – ‘što im još može obećati’, a oni su svi jednoglasno glasno odgovorili ‘Vukovar’, ‘Vukovar’ ” , naglasio je u izjavi novinarima splitski gradonačelnik.

Direktor HŽ Putnički prrijevoz Željko Ukić, koji se pridružio današnjem “Vlaku slobode” Split-Knin-Split, izjavio je kako su Hrvatske željeznice podržale prijedlog grada Splita za obilježavanje spomena na “Vlak slobode” koji je prije 22 godine  putem od Zagreba do Splita povezao do data razdijeljenu Hrvatsku zbog velikosrpske oružane agresije.

“‘Vlak slobode’ prije 22 godine važan je i za Hrvatske željeznice jer je njime povezan Zagreb i Split,” rekao je Ukić.

U današnjem “Vlaku slobode” su brojni uzvanici među kojima i župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban. Na putovanju do Knina ovaj vlak staje na mjesnim gradskim i općinskim željezničkim postajama gdje u njega ulaze gradonačelnici i načelnici mjesta.

facebook komentari

Continue Reading

Istaknuto

25. kolovoza 1991. – početak bitke za Vukovar

Published

on

By

Današnji dan 25.08.1991. smatra se početkom bitke za Vukovar. Borbe u gradu i oko grada, sa poginulim i ranjenim, vodile su se od svibnja 1991., ali tog dana grad je napadnut iz svih smjerova svim raspoloživim naoružanjem “JNA”, uključujući avione.

Naime tog dana “Jugoslavenska narodna armija” koja je sve vrijeme uoči napada glumila suzdržanost i neutralnost kao ” tampon zona sukobljenih strana” otvoreno se svrstala na stranu agresora u trenucima kad je bilo vidljivo da regularne hrvatske policijske snage polako preuzimaju nadmoć na terenu nad srpskim teroristima i paravojnim formacijama.

Vidjevši da bi se ratna sreća mogla okrenuti na hrvatsku stranu, “JNA” je sve svoje potencijale, naoružanje i kompletnu ratnu mašineriju stavila na raspolaganje paravojnim srpskim snagama i pridružila se u sveopćem napadu na Vukovar.

To je bila 87-dnevna opsada hrvatskog grada Vukovara od strane “Jugoslavenske narodne armije”, uz pomoć srpskih paravojnih snaga od kolovoza do studenog 1991. godine tijekom Domovinskog rata.

Bitka je završena porazom Zbora narodne garde i jedinica MUP-a, velikim razaranjem Vukovara i brojnim ubojstvima i progonom hrvatskog stanovništva.

Grad je naposljetku potpuno uništen i okupiran 18. studenoga 1991.

Prema specijaliziranom elektroničkom portalu o Domovinskom ratu “Domovinski rat On Line”, ukupan broj stradalih boraca na hrvatskoj strani, gardista i policajaca, procjenjuje se na oko 2.500.
Oko 7.000 osoba, civila i vojnika, završilo je nakon pada grada u logorima u Srbiji. Poginulo je oko 1.000 civila, od čega 86 djece, od kojih je najmlađe imalo 6 mjeseci (Ivan Kljajić), koji je poginuo od krhotina srpske granate dok ga je otac Pavle Kljajić držao u rukama (ranjen u tom napadu, i on je uskoro umro).
Ranjeno je 2.500 osoba od čega su 570 ostali trajni invalidi. Bez jednog ili oba roditelja ostalo je 858 djece.
Još uvijek se traži gotovo 500 nestalih Vukovaraca.

Prema istom specijaliziranom elektroničkom portalu ukupan broj stradalih vojnika “JNA” i četničkih snaga na širem području Vukovara procjenjuje se do 8.000 poginulih, do 15.000 ranjenih te između 400-600 uništenih tenkova, oklopnih i transportnih vozila (JNA priznaje 110) , te oko 20 uništenih zrakoplova i helikoptera (“JNA” priznaje dva).

Za mnoge ratne zločine: ubojstva civila, mučenja i ubijanja, progone, etničko čišćenje, potpuno uništenje grada (tzv. famozno „prekomjerno granatiranje“), rušenje bolnice, kulturocid, logore u Srbiji i drugo još nitko nije odgovarao.

facebook komentari

Continue Reading