Pratite nas

BiH

Lenjinopad: Velikog vođu sajlom su svezali oko vrata i ho-ruk

Objavljeno

na

Jedna od popratnih pojava ukrajinskih prosvjeda – koji su, kako sada stvari stoje, uspjeli dovesti do prevrata u zemlji – jest i masovno rušenje monumentalnih spomenika vođi Listopadske revolucije Vladimiru Iljiču Lenjinu. Gledao sam prije nekoliko dana izravni prijenos jednog takvog noćnog obaranja brončanog Lenjina, čini mi se u Žytomyru. Velikog vođu sajlom su svezali oko vrata, načeli ga pri postolju i ho-ruk.

Opirao se Volođa, tvrda je to sorta, onako ogroman i nagnut stajao je jedno vrijeme, no narod je, kojemu se nakon duge ruske noći ukazalo europsko svjetlo na kraju tunela, na koncu pobijedio. Čuo se pljesak i uzvik oduševljenja, zatim je koordinator obaranja naložio mladićima da stave ukrajinski prapor na oslobođeno postolje, a promukli glas u pozadini opetovano je zanovijetao pitajući gdje je muzika.

Tridesetak je Lenjina palo u posljednjih nekoliko tjedana, tako da je već smišljen termin za tu pojavu – ленінопад. Kako god ukrajinska avantura s revolucijom završila, jedno je sigurno – narod si je konačno dao oduška i proveo barem simboličnu lustraciju, riješio se tih monumentalnih spomenika koji su, ostajući na gradskim trgovima i nakon pada komunizma, pritiskali nacionalnu svijest i savjest,  opominjali, prijetili, zastirali pogled u budućnost. ”Naš” Maršal međutim i dalje suvereno vlada najljepšim gradskim trgom, koči se na reveru bogobojaznog gradonačelnika, kočoperi u Kumrovcu i živi u srcima mnogih deklariranih eurofila. Dok širom Ukrajine zabranjuju nasljednicu Kompartije, kod nas ona vlada. Povijest katkad voli paradokse i bizarne šale.

No, valja biti oprezan, ukrajinska nacionalna euforija, bojim se, neće polučiti jednoznačne rezultate. Koliko god opravdano bilo raskidanje sa sovjetskom prošlošću, dvojbena je i europska budućnost. Mi je u Hrvatskoj već živimo, pa se već pomalo čeznutljivo osvrćemo unatrag, a noge instinktivno koče kao govedu na ulazu u klaonicu. Svjetlo koje se Ukrajincima ukazalo na kraju tunela, može biti i ono poslovično svjetlo jurećeg vlaka iz suprotnog pravca. Mnogi se naši analitičari i teoretičari zavjere, lijeve i desne provenijencije, uvjereno kunu da je tome tako. Možda, no stvarnost je mnogolika, a uz to i stalno se mijenja, nijedna je ljudska projekcija ne može uhvatiti u svoju mrežu niti ukrotiti. Zato su podjednako u krivu teoretičari urote kao i Francis Fukuyama sa svojom tezom o kraju povijesti, koja je svoj vrhunac i ispunjenje navodno dočekala u liberalnom kapitalizmu.

Ipak, vratimo se ”lenjinopadu”. Zanimljivo je da ono što je u Ukrajini urodilo rušenjem komunističkih simbola, u susjednoj Bosni i Hercegovini rezultira slavljenjem Tita i samoupravnog socijalizma. Bosanskohercegovački, ali i drugi prosvjednici na prostorima bivše države neuvijeno prizivaju Titove vrijeme, kite se simbolima toga vremena i uzvikuju iste ili neznatno preinačene parole. Nacionalizam, koji je bio udarna šaka ukrajinskog prevrata, ovdje se etiketira kao glavni neprijatelj radništva, napretka i boljeg života. Ono što je zajedničko i jednim i drugim prosvjedima, ali i prosvjedima diljem svih država trećeg reda, jest presudna uloga mreže netransparentno financiranih ”nevladinih građanskih udruga”. To je ono što sve misleće dobronamjerne ljude tjera na oprez, čak i onda kada se proklamirani ciljevi s trgova čine opravdanim, a raznoraznim teoretičarima urote daje krila.

Kako stvari stoje, nakon kratkog zatišja opet živimo u zanimljivim vremenima. Na žalost.

 

 

Damir Pešorda

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

BiH

Bakir Izetbegović: Moj otac Alija je pred smrt ostavio BiH Erdoganu u amanet, da skrbi o njoj

Objavljeno

na

Objavio

Bošnjački član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović ponovo je u četvrtak eksploatirao problematičnu tezu po kojoj je njegov pokojni otac Alija prije smrti sadašnjem predsjedniku Turske Recepy Tayyipu Erdoganu povjerio ulogu svojevrsnog skrbnika nad BiH.

Sudjelujući u obilježavanju četrnaeste obljetnice smrti Alije Izetbegovića koji je bio prvim predsjednikom Predsjedništva BiH kao samostalne države, njegov sin je novinarima u Sarajevu kazao kako je veza između njegova oca i sadašnjeg turskog predsjednika bila veoma važna, a o tome svjedoči kako je Erdogan bio jedna od posljednjih osoba s kojom je razgovarao prije smrti.

“On (Alija) je u njemu je prepoznao budućeg jakog lidera i ostavio mu u amanet brigu za BiH. Ja mislim da Erdogan itekako dobro nosi taj amanet”, kazao je Bakir Izetbegović.

Na reakcije u povodu konstatacije o Erdoganu kao osobi kojoj je BiH ostavljena na skrb nije trebao dugo čekati a prvi je to učinio Izetbegovićev ogorčeni politički protivnik Milorad Dodik.

Kazao je kako je ta izjava “skandalozna i opasna” poručivši kako Bakir Izetbegović Erdoganu može dati na čuvanje samo ono što je katastarsko vlasništvo njegove obitelji.

“U BiH žive dva kršćanska naroda u čije ime Alija nikada nije govorio niti je imao mandat govoriti”, kazao je Dodik.

Sam Bakir Izetbegović u stalnim je kontaktima s Erdoganom, a jedan drugoga redovito oslovljavaju s “brate”. Zbog tako bliske suradnje Izetbegović je često izložen kritikama i optužbama da BiH dovodi u poziciju turskog vazala na Balkanu.

Turska se posredstvom svog veleposlanstva u Sarajevu izravno uključila u obilježavanje ovogodišnje obljetnice smrti Alije Izetbegovića i to ponudivši u četvrtak sarajevskoj publici premijeru turskog televizijskog dokumentarca pod naslovom “Alija, posljednji bedem islama”.

U filmu se veliča lik i djelo pokojnog bošnjačkog lidera, no čak je i njegovu sinu koji je nazočio projekciji zasmetao naslov koji je ocijenio “malo pretencioznim i jednodimenzionalnim”.

“Alija je naravno čovjek koji je borac za obranu islama na ovim prostorima, ali je bio i borac za demokraciju, slobodu, uvođenje višestranačkog sustava te obranu multietične supstance u BiH”, kazao je Bakir Izetbegović komentirajući film.

Začudio se ipak što se nitko u BiH nije sjetio snimiti film o njegovu ocu pa su to morali učiniti Turci koji su otišli i korak dalje jer njihova državna televizija TRT producira igrani serijal o Aliji Izetbegloviću koji se još snima.

Višnja Starešina: Pomozimo Bakiru vidjeti mudžahedine

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Dragan Čović: Iz ovih krajeva otići će još 100 000 ljudi

Objavljeno

na

Objavio

Nezaposlenost mladih od kojih stvaramo izgubljene generacije najveći je od bezbroj problema s kojima se bori Bosna i Hercegovina, a za koje političke elite niti imaju rješenje niti žele raditi na poboljšanju.

Podaci CIA-e za 2017. godinu vrlo su jasno i govore o današnjoj katastrofi BiH – BiH je vodeća po ovom statističkom podatku sa 62,8 posto nezaposlenih mladih.

Isto tako, podaci govore kako je populacija mladih mnogo bliža granici siromaštva nego populacija odraslih te da oni koji nisu nastavili školovanje čine najveći udio u siromašnoj populaciji – njih 57 posto! Naravno, nikoga u takvim okolnostima ne treba čuditi situacija u kojoj iz BiH posljednjih godina mladi i školovani ljudi bježe “glavom bez obzira”.

O tom problemu govorio je i predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider HDZ-a BiH Dragan Čović prigodom sastanka s predstavnica vlasti u USŽ-u rekavši kako je taj problem prisutan u svakom dijelu BiH, a u Krajini možda izraženije jer je granica EU pred vratima.

Mladi bježe u inozemstvo

– Kako bi se to promijenilo moramo stvoriti ambijent tim ljudima da vjeruju u svoju državu. Ovo je naša domovina i ovdje treba živjeti, ali ni to neće biti dovoljno. Premoćna je zapadna ponuda koja se nudi, prije svega u Austriji i Njemačkoj. Njima naši ljudi trebaju, oni su dio snažne industrijske i obrazovne kulture, a mi smo dio europske tradicije, kazao je Čović. Isto tako, jasno navodi kako će se negativni trendovi nastaviti ukoliko država nešto ne uradi.

– Što je najgore poticat će ga upravo te zemlje jer njima naprosto treba takva kadrovska struktura. Ukoliko ste pratili plan njemačke kancelarke za iduću godinu, i to uz uvjetovanje novih partnera u vlasti, jeste novih 200 tisuća ljudi izvana. Računamo kako će tu biti bar 100 tisuća iz ovih krajeva. Ako ne napravimo strategiju onda ćemo biti u velikim problemima. To što mladi ljudi odlaze više nije političko pitanje, nije pitanje jednog naroda, jedne politike. Jednostavno, odlaze svi. Čak i investitori koji dolaze iz tih krajeva kod nas ne daju takve uvjete radnicima kakvi su u Švicarskoj ili Austriji, istakao je Čović.

Zapošljavanje mladih

Problem zapošljavanja mladih bio je i tema dvodnevne  međunarodne konferencije “Program garancija za mlade kao prevencija nezaposlenosti mladih” na kojoj se razgovaralo o mogućim rješenjima problema koji muči čitavu regiju.

– Zapošljavanje mladih, kao jedne od ugroženih grupa na tržištu rada, predstavlja izazov za sva regionalna i nacionalna tržišta rada, rekao je Muamer Bandić, direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH. Dodaje da zbog toga sve javne službe za zapošljavanje veliki dio svojih aktivnosti usmjeravaju na povećanje zapošljavanja ove populacije jer je to preduvjet za kvalitetan život i napredak mladih u svim zemljama.

Cilj konferencije je razmjena najboljih praksi u zapošljavanju mladih među zemljama članicama Svjetske asocijacije javnih službi zapošljavanja (VAPES), sa posebnim naglaskom na prenošenje iskustava i praksi u zapošljavanju mladih u EU putem programa “Garancija za mlade”. Konferencija, koju su organizirali Agencija za rad i zapošljavanje i VEPES, prilika je da se usporede raznovrsne mjere, utjecaj koji na definirane mjere imaju politike, odobreni proračuni, sustav obrazovanja, sustav rada službi za zapošljavanje.

Isto tako, tijekom konferencije bit će predstavljeni dosadašnji rezultati i iskustva o provođenju mjera za zapošljavanje mladih, a poseban naglasak bit će na programu “Garancija za mlade” koji se sprovodi u EU.

Na konferenciji sudjeluju predstavnici službi za zapošljavanje Austrije, Azerbajdžana, Belgije, Bugarske, Crne Gore, Estonije, Francuske, Hrvatske, Kine, Mađarske, Slovenije, Švedske, Turske, kao i zavoda za zapošljavanje RS-a, FBiH i Brčko distrikta, te županijskih službi.

BiH na trećem mjestu po nezaposlenosti u svijetu

facebook komentari

Nastavi čitati