Let’s make Croatia great again

0

Prešućuju li nam zapravo mediji što se događa na relaciji HDZ-a i MOST-a odnosno vraćamo li INA-u prodajom dionica HEP-a dok se javnost nastoji zabavljati s aferom dnevnice?

Da su sve opcije otvorene potvrđuje nam HNS-ovo odbijanje potpisivanja Deklaracije o dobrom društvu u Koprivnici s SDP-om koji je oko sebe okupio lijevi spektar HSU, HSS, Hrvatske laburiste te Naprijed Hrvatska pod ingerencijom Ive Josipovića uoči lokalnih izbora u svibnju.

Dok hrvatski građani imaju sve manje povjerenja u hrvatske institucije osmišljeni politički performans trebao bi nas impresionirati, jer kao da su službenici Vlade RH jedini koji na taj način ispisuju dnevnice, a u poduzećima ili stranačkim podružnicama takvi primjeri ne postoje.

Sve u svemu Vladi RH narušen je ugled, jer poruka poslana prema hrvatskim građanima više je nego katastrofalna. Da sam ja učinio takvo što završio bi  u zatvoru, dok se potencijalne osumnjičenike  premješta na drugo radno mjesto ili i dan danas šeću Hrvatskim saborom što očito ima samo u Republici Hrvatskoj.

Da su hrvatski građani izašli s istim spoznajama ispali bi neshvaćeni s konstrukcijom da nešto nije s njima uredu, a Plenkovićevom pothvatu moraju se svi diviti iako bi hrvatske institucije same trebale raditi svoj posao bez da se narušava trodioba vlasti. Za vrijeme zabavljanja aferom dnevnice američki State Department navodi kako je korupcija i dalje jedan od najvećih problema u kršenju ljudskih prava u Hrvatskoj za 2016. godinu.

Tiskovna konferencija Andreja Plenkovića s državnim odvjetnikom Dinkom Cvitanom radi afere dnevnice asocirala me na Plenkovićevo ukazanje prilikom planiranog puča unutar stranke tijekom rušenja Tomislava Karamarka kada su nam ga mediji prezentirali spasiteljem, a pritom nisu istaknuli kako će isti taj spasitelj krenuti u bitku na premijersku funkciju putem ustrojene stranačke infrastrukture koja se postrojila za vrijeme pet pobjeda u nizu tijekom prethodne 4 godine i gospodarskom programu 5+ brušenom u Njemačkoj kojeg su svi ismijavali kao i samog Tomislava Karamarka, a danas vidimo daje pozitivne rezultate oporavka.

Mišljenja sam da je Andrej Plenković jedan od onih koji bi trebao snositi odgovornost za štetu koja proizlazi iz gubitka arbitraže poput Milanovićeve vlade koja je to potaknula. Kad je postao premijer RH, morao je razgovarati s Mađarima o obostranom izlasku iz arbitraže.

Odmah. No, Andrej Plenković nije mogao ići razgovarati s Mađarima jer bi time doveo u pitanje temelje na kojima je došao na čelo stranke, a time i na mjesto premijera RH. Naime, razgovarati s Mađarima značilo bi učiniti ono što je Tomislav Karamarko predlagao. Značilo bi nastaviti Karamarkovu politiku.

Dakle, postavlja se retoričko pitanje kako može Andrej Plenković nastaviti Karamarkovu politiku kad su upravo Andrej Plenković i Vladimir Šeks, Plenkovićev pokrovitelj, uz druge pučiste u stranci provocirali Karamarkov odlazak zbog izmišljenog sukoba interesa?

Andrej Plenković je nakon puča preuzeo stranku i premijersku funkciju. I kao premijer nije učinio ono što je bio obvezan momentalno po stupnju na dužnost- razgovarati s Mađarima i tako spašavati i INA-u i državni proračun. Rušenje  Tomislava Karamarka putem puča u HDZ-u i izmišljanjem sukoba interesa, u konačnici plaćati će hrvatski građani i njihovi unuci milijardama kuna gubitka.

Da je Andrej Plenković smatrao da može pobijediti Tomislava Karamarka u stranci kandidirao bi se na unutarstranačkim izborima koji su bili u travnju 2016. godine, a što Andrej Plenković nije učinio, nego čekao da se pučem ruši Tomislava Karamarka mjesec dana kasnije.

Ako postavimo tezu na način da je Tomislav Karamarko bio najpopularniji ministar u Vladi Jadranke Kosor. Naglo, odmah nakon hapšenja Boljkovca ankete tvrde da je postao najnepopularniji političar.

Potom Tomislav Karamarko pobjeđuje na unutarstranačkim izborima i postaje šef HDZ-a, što je jasno signaliziralo da će sada biti u prilici provesti stvari o kojima je govorio, pa se anketama kreće u napad na Tomislava Karamarka kojima ga se proglašava najnepopularnijim političarom.

Autorski potpis na hajku prema Tomislavu Karamarku stavlja sam Josip Manolić kada ga lažno proziva zbog suradnje s Udbom. Lov na Tomislava Karamarka započeo je spominjanjem komunističkih i udbaških zločina, lustracije i uvozničkog lobija. Tomislavu Karamarku godinama ništa nisu mogli prikrpati pa su iskoristili njegovu suprugu i njezinu marketinšku agenciju tvrdeći da je radila za MOL.

Sam MOL se očitovao Povjerenstvu za sukob interesa i Daliji Orešković da Ana Šarić niti njezina firma nikada nisu radili za MOL ni direktno niti indirektno, ali te činjenice nikoga nisu zanimale. Jednostavno Tomislav Karamarko morao je otići.

U ugovoru koji je tada još nevjenčana Karamarkova supruga imala s drugom privatnom tvrtkom nigdje se ne spominje ni INA niti MOL. Ona je radila uobičajeni medijski posao za svog klijenta. Taj ugovor je lako provjeriti. Javno je objavljen. K tome, baš da ne bi došlo do izvrtanja teza, ugovor je raskinut prije no što će Tomislav Karamarko postati prvi potpredsjednik Vlade RH.

U suštini da je Karamarkova supruga imala iti jednu od stavki ugovora koje je imala druga agencija, agencija GRIZLI (agencija koja je servisirala Most i na zadnjim parlamentarnim izborima) na način da je prodavala ministre i njihove zamjenike i da je prodavala pokretanje postupka od strane DORH-a, mislim da bismo gledali spaljivanje vještice na trgu. No, agencija Grizli koja je dužnosnike Vlade RH i sam DORH nudila kao robu klijentu, nastavila je neometano MOST pratiti i u izborima ljetos.

Također, indikativno je to da se aferom dnevnice u drugi plan stavlja povratak Tomislava Karamarka iz SAD-a. Neki portali poput Index-a otišli su nepromišljeno toliko daleko da su povukli paralelu s posljednjim putovanjem predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović u SAD-u kada je davala izjavu ispred ograde Bijele kuće, no u ovom slučaju pokušali su se narugati kako se Tomislav Karamarko slikao sa groblja i slao poruke fanovima.

Valjda i dalje misle prezentirati Tomislava Karamarka poput nekog bedaka koji koristi sliku s groblja za vlastitu promociju. Za pretpostaviti je da su ostali zatečeni kada je uslijedio prevrat, jer prema njihovim riječima Tomislav Karamarko više ne lovi vještice kao dok je vodio HDZ, već radi na osnivanju instituta za javnu politiku u Hrvatskoj.

Iako odsutan iz politike, Tomislav Karamarko nije prestao razmišljati o problemima s kojima se suočava Hrvatska te promišljati o našoj budućnosti kao nacije. Stupovi uspjeha moraju se graditi na snažnoj, aktivnoj demokraciji, modernom, inovativnom gospodarstvu te jasnoj i čvrstoj vanjskoj politici.

Počeo je razvijati ideju o osnivanju instituta za javnu politiku u Hrvatskoj (Think Tank), koji bi ujedinio najbolje umove iz političkog spektra kako bismo se konstruktivno suočili s najvažnijim izazovima. Postigli smo velike uspjehe u naših prvih 25 godina, a sada moramo osmisliti plan razvoja u sljedećih 25 godina.

Tomislav Karamarko tijekom nedavnog posjeta Washingtonu dobio je izvrsnu priliku razgovarati s američkim političarima o modelima takva pothvata. Nakon tih susreta prožet je entuzijazmom više nego ikada i uvjeren u to kako bi takva inicijativa mogla pomoći Hrvatskoj.

Počašćen je time što je imao prigodu susresti se s mnogim američkim kongresmenima, uključujući senatore i članove kongresa koji su prijatelji Hrvatske, od kojih su mnogi ponudili ideje i podršku u razvoju hrvatskog Think Tanka.

Tomislav Karamarko susreo se i s dužnosnicima obiju glavnih stranaka, uključujući senatora Rogera Wickera (predsjedavajući Helsinške komisije), kongresmena Mikea Conawaya (predsjedavajući Odbora za poljoprivredu), kongresmena Davida Pricea (predsjedatelj Demokratskog partnerstva Donjeg doma), kongresmena Eliota Engela (visokopozicionirani član Odbora za vanjsku politiku) te kongresmenicu Kay Granger (predsjedateljica Potkomisije za raspodjelu novčanih sredstava obrane).

Također, s visokim dužnosnicima najutjecajnijih odbora Kongresa razgovarao je o temama vezanim uz Hrvatsku te čuo njihov stav o razvoju Think Tanka. Među njima bili su i predstavnici Komisije Donjeg doma i Senata za Oružane snage, Komisije Donjeg doma i Senata za raspodjelu novčanih sredstava, senatske Komisije za vanjske odnose, Komisije Donjeg doma za vanjske poslove, Komisije Donjeg doma za poljoprivredu te predstavnici Helsinške komisije.

Sve u svemu, vrijeme provedeno u Washingtonu bilo mu je iznimno vrijedno te ga je učvrstilo u uvjerenju da sve snage treba usmjeriti na jačanje nacije i stvaranje bolje budućnosti.

Nakon nedavnog posjeta Londonu (UK) kada je Tomislav Karamarko posjetio RUSI – Royal United Services Institute for Defence and Security Studies, ugledni, najstariji na svijetu, neovisni institut koji prati i analizira svjetska zbivanja u sferi sigurnosti i obrane, te nakon posjeta Washingtonu (SAD) i razgovora sa nizom utjecajnih dužnosnika zanimljivo bi bilo za čuti premišljanje aktivnih kadrova u vanjskoj politici što misle o ponovnom angažmanu Tomislava Karamarka u hrvatskoj politici nakon što su ga prijavili američkoj ambasadi da radi za Ruse.

Misle li još isto ili će uskoro pomisliti kako  je Tomislav Karamarko Trumpov čovjek s obzirom da su obojica konzervativni i svjetonazorski bliski, a Obamina administracija postala je prošlost? Obračun Karamarka s uvozničkim lobijem pandan je Trumpovom potezu podizanja carine uvozničkom lobiju u Americi što je upropastilo američku industrijsku proizvodnju. Za početak mogli bi si postaviti pitanje hoće li se ikada naći u krugu ljudi s kojima se susreo Tomislav Karamarko za vrijeme boravka u Londonu i Washingtonu?

Jesu li stajališta da će se Tomislav Karamarko vratiti još jači nego kada je otišao ili će se kajati uz riječi kako su bili cijelo vrijeme zavedeni poput pojedinih ministara koji su preživjeli i u Plenkovićevoj vladi nakon pada Tomislava Karamarka ostavljamo njima na duši. a samo su neka od pitanja?

Nakon Londona i Washingtona hoće li iduća destinacija Tomislava Karamarka biti Moskva ostaje nam tek za vidjeti. Dogodi li se susret u Moskvi pandan Bermudskom trokutu, ali ovog puta s izmijenjenim destinacijama London-Washington-Moskva osim što će biti više nego jasno da je nastupila promjena svjetske politike velesila nakon što je Velika Britanija istupila iz EU, jer ne podržava emigrantsku politiku, a Donald Trump i Vladimir Putin rade na poboljšanju odnosa Amerike i Rusije što nije bio slučaj za vrijeme Obamine administracije mnogima bi se moglo smračiti ponovnim ukazanjem Tomislava Karamarka u hrvatskoj političkoj areni, ali ovoga puta s potporom izvana.

Za pretpostaviti je kako će mnogi u išćekivanju pratiti daljnje poruke domoljubnog lidera koji je ostavio iza sebe stranku s pet pobjeda u nizu pokrenuvši niz procesa bez da je završio započeto i bez da mu je to itko išta poklonio na dlanu kao sadašnjem premijeru RH, a pritom uvjeren sam kako misija Tomislava Karamarka nije završena, već pitanje je vremena kada će doći trenutak  da svi zajedno idemo Hrvatsku napraviti ponovno velikom.

Sanjin Baković / Kamenjar.com

> Tomislav Karamarko: Iako odsutan iz politike, nisam prestao razmišljati o problemima s kojima se suočava Hrvatska

facebook komentari