Pratite nas

Intervju

Lidija Bradara: Šest pozicija za HDZ u Vladi FBiH sasvim je realan

Objavljeno

na

Vrijeme grubih gaženja izborne volje hrvatskog naroda, neustavnih rješenja i nezakonitih odluka, nadam se da je iza nas. Od odlazeće vlasti nismo mogli ni očekivati bolje odnose od onih kakve smo imali, kategorično tvrdi novoimenovana predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara u intervjuu za portal Vijesti.ba.

bradara-dom-narodaZa četvrtak, 22. januara, najavljen je nastavak konstituirajuće sjednice Doma naroda Federalnog parlamenta, no Vi ste izjavili da je preveliki trošak sazivati nastavak ove sjednice radi dvije tačke dnevnog reda. Znači li to da će nastavak sjednice biti prolongiran i do kada?

Za sutra smo zakazali sjednicu kolegija, na kojoj ćemo donijeti odluku o zakazivanju nastavka konstituirajuće sjednice Doma naroda. Na neki način i jeste preskupo sazivati sjednicu kako bismo raspravljati o samo dvije točke, ukoliko možemo na istoj sjednici završiti i proces imenovanja čelnika Federacije BiH i tako, osim ušteda u proračunu, otpočeti proces uspostave vlasti u FBiH. Imamo saznanja da su intenzivni razgovori u klubu srpskog naroda i očekujemo skoro kompletiranje zajedničke liste, koja bi bila poslana u Središnje izborno povjerenstvo BiH, a potom vraćena na potvrđivanje u Parlament FBiH. Kad god to bude, javnost će o tomu biti blagovremeno obavještena.

Kako odgovarate na navode da HDZ BiH prolongiranjem usvajanja prijedloga odluke o privremenom finansiranju FBiH za period januar – mart 2015. godine, te prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o budžetima u FBiH pokušava da izvrši pritisak i ucjenama riješi pitanje izbora čelnika FBiH?

Pritisak i ucjene nikad nisu bili dio politike HDZ BiH, pa tako ni u ovom slučaju. Ovdje je jednostavno došlo do zamjene teza. Naime, umjesto što žurnije uspostave vlasti i provedbe rezultata Općih izbora, za koju se deklarativno sve političke stranke i subjekti zalažu, ovdje se pokušava one koji su za dogovor i uspostavu vlasti u što kraćem roku optužiti za pritisak i ucjene. Izaslanici u Domu naroda iz HDZ BiH nikada nisu i neće ugroziti proračunske korisnike i sve one kojima ova odluka i Prijedlog zakona znače normalno funkcioniranje.

U Klubu Srba očito ne postoji dogovor oko kandidata za potpredsjednika FBiH. U kojem pravcu će ići ovaj problem? Očekujete li da će stranke pronaći politički dogovor, kako bi se riješilo ovo pitanje?

Na svim izaslanicima u klubu Srba, kako DF, pa tako i najbrojnijem SDP-u i ostalim strankama koje imaju izaslanike u Domu narodu Parlamenta FBiH, je da preuzmu svoj dio odgovornosti i dogovore se oko kandidata za potpredsjednika FBiH iz reda srpskog naroda, jer to je jedini ispravan put. Sve ostalo vodi FBiH u blokadu.

Izabrani ste za predsjedavajuću Doma naroda Parlamenta FBiH. Na čemu će biti fokus Vašeg rada u narednom mandatu? Čim ćete unaprijediti rad ovog doma?

Fokus našeg rada bit će donošenje zakonskih rješenja koji će olakšati i unaprijediti život u FBiH. Kao primjer navela bih Zakon o pripadnosti javnih prihoda koji je izrazito nepovoljan za većinu županija i općina u FBiH. Na štetnost ovog Zakona upozoravala sam godinama. U posljednje vrijeme sve su brojniji zahtjevi za njegovim izmjenama. Najnoviji stižu iz tuzlanske Županije. Mislim da je sarzelo vrijeme da u Domu narodu donosimo Zakone po mjeri svih naroda i građana koji žive u FBiH, te mjenjamo ona zakonska rješenja koja su diskriminirajuća po bilo koji dio FBiH. Naravno, tu je i set zakona koji čekaju na usvajanje, a za koje očekujemo da će nova Vlada FBiH preispitati njihovu zakonitost i sudbinu.

Očekujete li probleme prilikom formiranja Federalne vlade? HDZ BiH zahtijeva šest pozicija. Smatrate li da će vaši koalicioni partneri uvažiti ovaj zahtijev?

Ne očekujem probleme prilikom uspostave izvršne vlasti u FbiH, koja će uslijediti nakon deblokade ovog procesa. Zahtjev HDZ BiH i stranaka okupljenih oko HNS-a, za šest pozicija u Vladi FBiH sasvim je realan, jer ima uporište u izbornim rezultatima naše stranke, što je sada upotpunjeno završetkom i posrednih izbora. Kao što znate, u Domu naroda HDZ BiH ima 13 od 17 izaslanika i najjača smo stranka u Domu naroda.

Za kraj, kakvu saradnju očekujete sa izabranim predstavnicima izvršne vlasti? Prošli mandat obilježilo je mnoštvo turbulencija. Šta se u naredne četiri godine ne bi smjelo ponoviti?

Očekujem korektnu suradnju koja će imati zajednički cilj – bolji život svih naroda i građana u FBiH, te relaksiranje međustranačkih i međunacionalnih odnosa. Vrijeme grubih gaženja izborne volje hrvatskog naroda, neustavnih rješenja i nezakonitih odluka, nadam se da je iza nas. Od odlazeće vlasti nismo mogli ni očekivati bolje odnose od onih kakve smo imali. Ocjenu odlazeće vlasti dale su sve nevladine organizacije ali i građani na izborima.

Razgovarala: Nevena Šarenac

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Intervju

Todorićev prvi intervju nakon sloma Agrokora

Objavljeno

na

Objavio

Ivica Todorić dao je intervju agenciji Bloomberg, kazavši kako vlada sada vodi tvrtku u krivom smjeru.

Ambiciozno širenje Agrokora imalo je smisla gledno iz poslovne perspektive, ustvrdio je Ivica Todorić u intervjuu za Bloomberg, prvom otkad je morao otići sa čela koncerna te poručuje da hrvatska Vlada danas vodi prehrambeni koncern u pogrešnom smjeru.

Todorić ne priznaje bilo kakve strateške greške izuzev nedovoljne komunikacije, ističe Bloomberg. Intervju je vođen elektronskom poštom i naknadnim telefonskim razgovorom.

Todorić tvrdi da bi Agrokorovi planovi, uključujući i najveću akviziciju, onu slovenskog maloprodajnog lanca Mercatora, polučili željene rezultate da je dobio dovoljno vremena da ih provede u djelo.

“Imali smo jasan plan i strategiju”, tvrdi Todorić, osnivač i još uvijek vlasnik prehrambenog koncerna. “No, Vlada nam nije dozvolila da ga provedemo u djelo.”

Agrokor zapošljava 57 tisuća radnika, a njegov portfelj uključuje, između ostalog, proizvođače hrane i energije i softverske kompanije na čitavom području Balkana.

Todorić je izgradio grupu tijekom desetljeća tranzicije Jugoslavije u tržišno gospodarstvo da bi potom prepustio kontrolu nad kompanijom izvanrednoj upravi koju je imenovala hrvatska Vlada kako bi se provelo restrukturiranje i izbjegao potencijalni slom koji bi uzdrmao gospodarstvo cijele regije, piše Bloomberg.

Nekada je bio najbogatiji građanin Hrvatske a danas spočitava sam sebi da nije pravodobno javno reagirao na bojazni investitora.

Vrijednost Agrokorovih obveznica snažno je pala od siječnja jer kreditori nisu bili sigurni kako će konglomerat riješiti problem sedam milijardi dolara duga, nagomilanog radi financiranja poslovnog širenja.

“Moja je najveća odgovornost što nisam bio prisutan u medijima, nisam komentirao ni opovrgavao određene priče koje su objavljivane ili se o njima pričalo”, kaže Todorić. “Nismo imali vremena objašnjavati nekim ljudima što radimo”, dodaje.

S dolaskom izvanredne uprave, Todorić je formalno ostao vlasnik koncerna, ali ne može sudjelovati u odlučivanju o njegovu restrukturiranju niti o poslovnoj strategiji.

Tvrdi da zbivanja nakon njegova odlaska odražavaju “nekompetentnost i bezakonje”. Kaže da razmišlja o tome kako da se suprotstavi Vladi u pitanju ‘lex Agrokora’, posebnog zakona koji je Hrvatska usvojila kako bi stvorila pravni okvir za preuzimanje njegove kompanije.

Mercator je, po njegovim riječima, bio “logična akvizicija gledano iz poslovne perspektive”.

“Rezultat je bilo drugi po veličini maloprodajni lanac u jugoistočnoj Europi, s prihodima od šest milijardi eura i 2.000 trgovina. Morate razumjesti da tako komplicirani i krupni procesi traju”, ističe Todorić.

Iako su početne istrage u travnju razotkrile “moguće nepravilnosti” u Agrokorovim poslovnim knjigama, Todorić je njihove rezultate otklonio kao nastojanja Vlade da “upotrijebi revizore za svoje političke ciljeve”. “Nema sumnje da sam griješio, svatko tko radi griješi, a ja sam radio dan i noć 40 godina kako bih izgradio Agrokor”, napominje.

“Teško je izdvojiti jednu stvar ali u cjelini gledano, postigli smo nevjerojatan uspjeh. Stvorili smo najveću kompaniju u ovom dijelu Europe”, zaključuje Todorić.

facebook komentari

Nastavi čitati

Intervju

Miroslav Tuđman: Koga je Turska pitala da po Bosporu diže mostove!?

Objavljeno

na

Objavio

Prof. dr.sc Miroslav Tuđman, znanstvenik, sveučilišni profesor  i saborski zastupnik HDZ-a, predstavio je u Mostaru monografiju „Druga strana rubikona – Politička strategija Alije Izetbegovića“.

O monografiji, otvorenom hrvatskom nacionalnom pitanju u BiH, budućnosti BiH, te načinima za rješavanje jednakopravnosti Hrvata u BiH prof.dr.sc Miroslav Tuđman govori u intervjuu za portal politika24.net.

Možete li nam ukratko objasniti o čemu govori Vaša nova knjiga „Druga strana rubikona – Politička strategija Alije Izetbegovića“?

Teško je ukratko objasniti u par rečenica sadržaj ove knjige, jer je to pregled političke strategije Alije Izetbegovća  koja se onda reflektira na njegovu unutarnju i vanjsku politiku, odnosno međunarodnu, koja se potom referira na sve koncepte međunarodne zajednice koja je nudila planove za mirno rješavanje rata i sukoba u Bosni i Hercegovini, a ta se politika onda modificirala odnosno određivala prema svim tim planovima.  Ono što je presudno za razumjevanje te politike jeste da Alija Izetbegović nije poštivao elementarnu činjenicu da je Bosna i Hercegovina tronacionalna država, da u njoj žive tri ravnopravna suverena naroda, već je smatrao da su Muslimani prvenstveno vjerska zajednica,a ne nacija, ( pritom ne smatram da su svi Muslimani- Bošnjaci tog stajališta ), već govorim o Aliji Izetbegoviću i njegovoj službenoj politici  Izetbegović je negirao i srpske i hrvatske nacionalne interese smatrajući da su ti interesi nelegitimni u BiH. To je bilo devedesetih godina, a mislim da je to u velikoj mjeri i danas prisutno u djelu bošnjačke politike.

Rezolucija Europskoga parlamenta jasno je definirala da BiH mora biti uređena po načelima federalizma i jednakosti. Ali, Bošnjaci su izričito protiv?

Doktrina politike Alije Izetbegovića je suprotna demokratizaciji međunarodnog poretka i onoga što se zbivalo devedesetih godina kada je nastalo petnaest novih država na tlu Europe, ali i onoga što smo ovih dana svjedoci. Imate slučaj Katalonaca koji traže autonomiju u Španjolskoj, u Siriji Kurdi jednako tako traže autonomiju. Prema tome svaki narod traži svoje mjesto u međunarodnome poretku i u svijetu, a u Bosni i Hercegovini se ne pristaje, odnosno ne dozvoljava se da Hrvati budu jednakopravnni sa ostala dva naroda.

Kako rješiti otvoreno hrvatsko nacionalno pitanje u BiH?

Za rješavanje hrvatskog nacionalog pitanja u BiH poznato je da bez konsitutivnosti i ravnopravnosti sva tri naroda jednostavno nema sigurne i stabilne Bosne i Hercegovine. Za očekivati je da ako će službena politika Bošnjaka i Srba biti za proces europskih integracija Bosne i Hercegovine, bilo da je riječ o NATO –u ili Europskoj Uniji, da će  morati pristati na federalizaciju i pronalaženje najboljeg oblika suživota sva tri naroda.

Kakav je Vaš stav o Pelješkom mostu? Bošnjački političari se i u ovom slučaju protive

Pelješki most je budućnost, od njega Hrvatska ne može odustati. S druge strane nema nikakvih osnova da se to može osporiti. Možemo navesti primjer Turske. Koga je Turska pitala da po Bosporu diže mostove, a Pelješki most koristi gabarite, kao i tamošnji mostovi. Prema tome to su neozbiljne i da tako kažem zločeste prmjedbe.

Kako vidite BiH u bliskoj budućnosti?

Budućnost BiH u velikoj mjeri ovisi o tome kako će Bošnjačka elita definirati identitet svoga naroda; da li će se oni prikloniti tome da budu nacija- u tom slučaju biti će puno lakše doći do usklađivanja nacionalih interesa triju naroda, a ako će inzistirati na vjerskoj komponenti ( pritom ne smatram da vjersku komponentnu treba zanemariti i odbaciti, govorim o tome što je primarno u identifikaciji ) u tom slučaju će taj dogovor o budućnosti BiH biti daleko teži.

( politika24.net )

facebook komentari

Nastavi čitati