Pratite nas

Lijanovićevo ministarstvo u zabludu dovelo sve porezne obveznike

Objavljeno

na

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Federacije BiH dovelo je u zabludu sve porezne obveznike u Federaciji BiH usvajanjem Izmjene i dopune Pravilnika o načinu i uvjetima ostvarenja novčane potpore po Modelu poticaja proizvodnji (Sl. glasnik FBiH broj: 74/13 od 25.09.2013. godine).

U pomenutom Pravilnku Ministarstvo je propisalo obavezu da svi obveznici koji žele ostvariti novčanu potporu po Modelu poticaja proizvodnji, kao jedan od uvjeta za ostvarenje istog, moraju priložiti i potvrde UNO o ispravnosti otkupnog bloka. Na ovaj način Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Federacije BiH je korisnike dovelo u situaciju da niti jedan neće moći ostvariti pravo na novčani poticaj.

Navedena odredba, kojom se Upravi za neizravno oporezivanje BiH nameće obaveza izdavanja ‘potvrde o ispravnosti otkupnog bloka’, u suprotnosti je sa svim zakonima koji reguliraju rad UNO (Zakona o sistemu neizravno oporezivanje BiH, Zakona o Upravi za neizravno oporezivanje BiH, Zakona o postupku neizravnog oporezivanja u BiH).

Pored obavljanja poslova u skladu zakonskom legislativom iz oblasti neizravnih poreza, UNO obavlja i druge poslove koji su joj povjereni, a to mogu biti samo oni poslovi koji se daju u nadležnost Upravi isključivo zakonima donesenim na nivou Bosne i Hercegovine, odnosno od strane Parlamentarne skupštine BiH.

Iz naprijed navedenih zakonskih propisa nesporno proizilazi da se entitetskim i županijskim propisima ne može regulirati rad i postupanje UNO, što u konkretnom znači da Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Federacije BiH nije imalo zakonske ovlasti da navedenim Pravilnikom propisuje nadležnost UNO za izdavanje potvrde o ispravnosti otkupnog bloka.

Pored nemogućnosti ostvarivanja prava na novčanu potporu po Modelu poticaja proizvodnji, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Federacije BiH, sve obveznike izložilo je i dodatnim troškovima koje iziskuje vođenje upravnog postupka pokrenutog kod UNO.

Koristimo priliku da istaknemo da Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Federacije BiH, još uvijek nije dostavilo UNO ranije tražene podatke o poticajima u poljoprivedi koje je davalao ovo Ministarstvo, te informacije o osobama koje su vršile otkup i dalju prodaju živih životinja za koje su davani poljoprivredni poticaji u prethodnim godinama.

Podsjećamo, ove podatke UNO je tražila u okviru akcije ‘Meso’ i iste su dostavila sva resorna ministarstva osim Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Federacije BiH. Nametanje obaveze Upravi usvajanjem gore pomenutog propisa koji nema zakonsko uporište, nije ništa drugo već odgovor Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Federacije BiH na javne prozivke za nedostavljanje traženih podataka neophodnih za okončanje akcije ‘Meso’.

Nažalost, sve je urađeno samo na štetu poreznih obveznika koji su sada izloženi nepotrebnim troškovima, a ne mogu ostvariti pravo na novčanu potporu po Modelu poticaja proizvodnji. Zato je Uprava zaneizravno oporezivanje BiH proslijedila hitan dopis Vladi Federacije BiH da se pokrenu neophodne aktivnosti na otklanjanju nedostataka iz Izmjena i dopuna Pravilnika o načinu i uvjetima ostvarenja novčane potpore po Modelu poticaja proizvodnji“, navodi se iz UNO.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Događaji

Predsjednica primila počasni doktorat ruskog sveučilišta

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović danas završava službeni posjet Rusiji. U Moskvi je održala predavanje na Ruskom ekonomskom sveučilištu Plehanov, koje joj je uručilo počasni doktorat.

Predsjednica je obišla Sveučilišni muzej i upisala se u Knjigu slavnih gostiju, a također je održala predavanje na temu “Novi trendovi globalnog gospodarstva”.

Izrazila je zadovoljstvo zbog toga što govori o toj temi na jednome, kako je rekla, od najvećih i najprestižnijih sveučilišta u Rusiji, koje se više od 100 godina bavi visokim ekonomskim obrazovanjem.

U njezinu predavanju bilo je riječi o trendovima globalizacije i slobodne trgovine, s jedne, te izolacionizma s druge strane; tradicionalnim i modernim industrijama i u tom kontekstu o mogućnostima jačanja suradnje između Hrvatske i Rusije.

Predsjednica je naglasila da se danas treba više posvetiti stvaranju inovativnih usluga i proizvoda visoke dodane vrijednosti jer samo na taj način može se natjecati za mjesta najrazvijenijih na globalnoj razini.

Prema njezinim riječima, iz tog razloga Hrvatska je zajedno s 11 srednjoeuropskih država članica Europske unije pokrenula Inicijativu triju mora koja je okrenuta boljem povezivanju do sada zanemarivanih veza između tih država.

Inicijativa je otvorena za suradnju svim drugim državama, a velik broj trećih država (poput Kine, drugih članica Eurospke unije ili SAD-a) već je iskazao želju i spremnost za uključenjem projektima. “Zašto među njima ne bi bila i Rusija? I na ovom mjestu bih željela istaknuti kako je ovo Inicijativa ‘za’, za koheziju srednje Europe i Europske unije u cjelini, a ne ‘protiv'”.

Dalje je objasnila da je početna platforma inicijative 150 projekata, vrijednosti veće od 45 milijardi eura u području energetike, prometne infrastrukture i digitalizacije te da u tome leži mogućnost realizacije visoke razine sinergije između Rusije i država inicijative, te Rusije i Hrvatske. “I ovim putem pozivam vas da nam se pridružite u našim projektima kako bi zajedno iskoristili prilike koje su pred nama i zauzeli mjesto najrazvijenijih”, rekla je predsjednica.

Na kraju je poručila studentima da ne posustaju u stalnom obrazovanju jer je ono presudno važno za njihovu budućnost.

Nakon posjeta sveučilištu Plehanov predsjednica putuje u Sankt Peterburg, što je posljednja postaja njezina trodnevnog službenog posjeta Rusiji tijekom kojeg je uz Moskvu posjetila i Soči.

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Glasnović: Doprinos hrvatske dijaspore je ogroman, no Hrvati izvan domovine potpuno su izolirani

Objavljeno

na

Objavio

Sabor raspravlja o Godišnjem izvješću o provedbi strategije i zakona o odnosima Hrvatske s Hrvatima izvan domovine u kojem se, među ostalim, navodi i da je Hrvatska lani financirala s više od 40 milijuna kuna brojne infrastrukturne, obrazovne, kulturne i druge važne projekte hrvatskih institucija i udruga u cijelom svijetu.

Saborska sjednica počela je stankom. Zatražili su je Željko Glasnović zbog hrvatske dijaspore, Ivan Lovrinović koji želi govoriti pretvaranju građana u dužničke robove, a Mislav Šimić iz Mosta tražio je stanku na temu aktualne političke situacije, jednako kao i HDZ

Željko Glasnović rekao je da je doprinos hrvatske dijaspore ogroman, no da su Hrvati izvan domovine potpouno izolirani.

Iz iseljeništva u Hrvatsku stiže oko 16 milijardi kuna i milijardu eura, što je velik dio BDP-a. No, hrvatski iseljenici i dalje se susreću s preprekama kad se žele vratiti u Hrvatsku.

Imate socijalističku birokraciju, treba tri godine za državljanstvo, dvije godine za domovnicu, svakih šest mjeseci dizati rodni list.

To je namjerna sabotaža od nekih kadrova, možda su oni u MUP-u. Zadnji stop je Črnomerec.

Nema dopisnog glasovanja. Ti ljudi imaju formalno pravo glasa, ali ustvari on mora letjeti šest sati iz Vancouvera da glasuje tamo u Torontu, Ottawi.

U isto vrijeme vraćamo četnike u Hrvatsku koji su vršili agresiju. Ima 31.000 zahtjeva za povratak ljudi koji su tu bili kad je vršena agresija na Hrvatsku. A ovi naši vani, koji daju lovu, koji doprinose, su isključeni iz društvenog i ekonomskog razvoja.

Začuđujuće, 20 godina nakon rata mi još nemamo cenzus i točnu sliku, statistički okvir koliko ljudi imamo vani.

Koje su njihove sposobnosti, kako su podijeljeni, kako se osjećaju. Ima skoro tri milijuna ljudi vani, minimum tri milijuna. A nema konzulata u Novom Zelandu i tako dalje – rekao je Glasnović.

Kako kaže, zna za ljude iz Južne Amerike koji bi se vratili u Hrvatsku, ali njihovi ‘dosjei stoje u ladicama godinama’.

Imate 5000 dosjea koji nisu procesuirani. I to je, ja bih rekao, rak rana hrvatske države, ta hrvatska diplomacija,  gdje sjede bivši kadrovi Udbe, Partije, čiji jedini interes je njihova stražnjica.

Glasnović je poručio da se ljudi neće vratiti dok se u Hrvatskoj ne popravi ta ‘pravna kaljuža’ te kako smatra da iseljenici ovdje nisu poželjni, a ‘doći će 200 sirijskih izbjeglica’

facebook komentari

Nastavi čitati