Pratite nas

Život

Liječnik odbijen u Hrvatskoj, pa posao našao u Njemačkoj

Objavljeno

na

Hrvatskoj nedostaje liječnika, no mnogi ipak napuštaju domovinu. Njemačka je jedno od omiljenih odredišta. Sreću je tamo potražio i liječnik Mihael Rudeš koji kaže: “U Hrvatskoj se ne cijene oni koji teže usavršavanju.”

Mihael Rudeš je liječnik specijalist, otorinolaringolog, danas radi u Klinici za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata pri Sveučilišnom centru Erlangen-Nürnberg u Bavarskoj. Svoje dodoplomsko školovanje je uspješno realizirao na Medicinskom fakultetu u Zagrebu te se potom stručno usavršavao u hrvatskoj Sveučilišnoj klinici KBC Rebro. O njegovoj uspješnosti svjedoči i Dekanova nagrada na petoj godini studija uz prosjek ocjena 5,0. Ali čini se da njegova izvrsnost ipak nije bila dovoljna da bi ga na Rebru odlučili i zadržati.

“Obrazovani ljudi su prisiljeni emigrirati”

Mihael Rudeš u Njemačkoj sada živi već dvije godine, a na odlazak se odlučio nakon što mu na Rebru u Zagrebu nije produljen ugovor. Tada je imao samo 30 godina. Početak u Njemačkoj nije bio jednostavan. Mihael Rudeš kaže kako postupak dobivanja radne vize i radne dozvole nije bio lagan budući da Hrvatska u to vrijeme nije bila članica Europske unije. Dodatne poteškoće su predstavljala izjednačavanja stručnih kvalifikacija. Na pitanje kako to da je odlučio napustiti Hrvatsku u kojoj nedostaje liječnika, odgovara kako je svoj život zamišljao u Hrvatskoj sve do otprilike treće godine specijalizacije. Kaže kako se nadao da će mu ipak biti pružen neophodni edukacijski minimum propisan Pravilnikom o specijalističkom usavršavanju Ministarstva zdravlja RH te da će prijelaz iz statusa specijalizanta u specijalista teći normalno.

ZagrebDr. Rudeš je želio ostati u Zagrebu

No u drugoj polovici specijalizacije starije kolege su “blokirale” njegov razvoj i svako stremljenje prema napretku, prisjeća se dr. Mihael Rudeš. Na pitanje zašto se to događalo kaže: “Mislim da se na žalost kod nas još uvijek cijene mediokriteti a ne osobe koje streme prema usavršavanju.” Dodaje kako “svakim danom svjedočimo ‘odljevu mozgova’ iz RH, i to prvenstveno zato što su mladi akademski obrazovani ljudi prisiljeni emigrirati, a ne zato što nemaju što ponuditi RH.”

“Rečeno mi je da odem van”

Unatoč položenom specijalističkom ispitu s odličnim uspjehom, tadašnji mentor i predstojnik Klinike za bolesti uha, nosa i grla Mihaelu Rudešu nije produžio ugovor s obrazloženjem: “… da se od mene nije tražilo znanje, sposobnosti i akademske vještine, već neke druge stvari.” Tada već bivši mentor se nije ustručavao direktno izraziti svoje mišljenje kako znanje na ovim prostorima nije važno, kako ovdje još uvijek vlada komunizam i da je za mene najbolje da idem van.” Na pitanje o čemu je bila riječ Mihael Rudeš odgovara kako mu ni danas nije baš točno jasno koje su to bile “druge stvari”. Za vrijeme svoga školovanja u Zagrebu je odlazio na razne kongrese i edukacije u inozemstvo gdje se dodatno samoinicijativno usavršavao, ali i dalje je, kaže, vjerovao u ostanak u Hrvatskoj.

Mihael RudešMihael Rudeš

“Sve dok nisam ‘ostao na ulici’ nisam bio spreman na ključni korak”, kaže Mihael Rudeš i pojašnjava da je odlazak u Njemačku koji je uslijedio bio vrlo složen. Priznat mu je fakultet, ali ne i staž i specijalizacija pa je morao polagati stručni ispit, a nakon 12 mjeseci rada kao specijalizant mu je odobren izlazak na specijalistički ispit. “Budući da je Hrvatska sada punopravna članica Europske unije, vjerujem da je procedura izjednačavanja stručnih specifikacija olakšana, ali nije mi poznato u kojoj mjeri”, dodaje. Po polaganju navedenih ispita dobio je aprobaciju, odnosno trajnu njemačku radnu dozvolu te izjednačio svoju specijalizaciju s njemačkom. S njemačkim jezikom nije bilo problema jer je njegov otac, priznati primarius otorinolaringolog, deset godina radio u Austriji pa su Mihaelovi odlasci ocu pomogli u svladavanju njemačkog.

Danas na jednoj od najvećih sveučilišnih klinika u Europi

Prisjeća se početaka u novoj zemlji: “Odlazak je bio poprilično težak, ali probijanje u stranom svijetu je bilo još teže. Često sam razmišljao o tome ima li moj angažman uopće smisla. Razmišljajući o teškoj situaciji kod kuće i odvagujući dobiveno s uloženim, bio sam sve više uvjeren da moram ustrajati. Polaganjem navedenih ispita i stjecanjem statusa njemačkog specijalista uloženo je počelo dobivati na težini, a život postupno postajao ljepši.

Danas radim u jednoj od najvećih sveučilišnih klinika za uho, grlo i nos ne samo u Njemačkoj, već u Europi. Mojoj klinici gravitira oko četiri milijuna ljudi, što je usporedivo s cijelom Hrvatskom. Radni dan je poprilično intenzivan i traje do 14 sati na dan uz jednu manju pauzu. Malo je vremena za privatni život, ali tu su vikendi i slobodni dani. Ipak, čovjek je zadovoljan jer osjeća napredak i nova vrata se neprestano otvaraju. Mišljenja sam da se mladi akademski obrazovani ljudi trebaju orijentirati na karijeru i stvaranje budućnosti, a da privatni život može još koju godinu pričekati“, kaže Mihael Rudeš.

Klinika u Erlangenu Klinika u Erlangenu jedna je od najvećih u Europi

Mnogi liječnici danas razmišljaju o napuštanju Hrvatske pa je Mihael nakon odlaska bio bombardiran uglavnom pitanjima mlađih kolega o radu u toj zemlji i pronalaženju radnog mjesta. Priča kako je dobio osjećaj da je sve veće zanimanje za odlazak u Njemačku, ali da većina ljudi nije detaljno upoznata sa samom procedurom. Mnogi to shvaćaju kao vrlo jednostavan korak i misle da ih vani čeka “med i mlijeko”. “Stekao sam dojam da naši ljudi nisu detaljno informirani u vezi stjecanja radne dozvole, pronalaska radnog mjesta te radnih uvjeta u Njemačkoj. Odlazak van nije nimalo lagan i u početku se može činiti poput neosvojiva zida. Preporučio bi svima da zaista naprave detaljan plan, podrobno se informiraju oko prednosti i nedostataka te si postave kratkoročne i dugoročne ciljeve. Neka budu samokritični, optimistični i spremni na sve”, kaže Mihael Rudeš.

Odlazak zbog depresije, besperspektivnosti i materijalne nesigurnosti

Na pitanje zašto misli da mnogi odlaze ili barem sanjaju o odlasku, ovaj mladi liječnik smatra kako njegove kolege najviše smetaju društvena depresija, osjećaj besperspektivnosti, ali i materijalna nesigurnost. “Siguran sam da veći dio mojih kolega odlazi zbog osobnog ili profesionalnog izazova, dok drugi traže bolju budućnost za sebe i svoje obitelji, žele isprobati europski način života ili su jednostavno primorani zbog gubitka radnog mjesta.”

Mihael Rudeš“Slobodnog vremena je malo”

Nakon dvije godine života i rada u Njemačkoj Mihael Rudeš ističe kako je prednost života u Njemačkoj stalno usavršavanje i mogućnost razvoja, dok je nedostatak slobodno vrijeme kojeg gotovo da nema ako radni dan traje i do 14 sati. On dodaje: “Važno je reći da medicina nije visoko profitni posao. Ona spada u višu srednje profitnu granu gdje ljudi mogu sebi priuštiti lijep život ali ne treba očekivati veliko bogatstvo, osim ako se ne drži visoke pozicije u kliničkim ustanovama.”

Dr. Rudeš kaže kako ni u njemačkim klinikama nema sigurnosti: “Svaki dan se po nekoliko novih ugovora sklapa i po nekoliko otkazuje. Broj ljudi koji dolazi i prolazi kroz njemačke klinike je uistinu velik. Ugovori se sklapaju na tri, šest ili 12 mjeseci i tek nakon što se ispune stavke iz ugovora, potonji se produžuju. Sigurnosti na koju su naši ljudi navikli nema u Europi te se čovjek mora boriti kako bi zadržao svoju poziciju odnosno išao naprijed.” (DW.de)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Kultura

Batarelo: Dosta je frljićizacije Hrvatske!

Objavljeno

na

Objavio

Udruga Vigilare od Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu traži povlačenje plakata kojima promovira pretplatu za kazališnu sezonu 2017./2018.

Na plakatu se, naime, nalazi par koji aludira na seksualni čin.

– Nakon zaprimanja više pritužbi zabrinutih građana, udruga je i formalno uputila prosvjedno pismo HNK-u, Ministarstvu kulture i Gradskom uredu za kulturu te pozvala građane da učine isto kako bi zajedničkom akcijom spriječili daljnje promicanje bluda, vulgarnosti i šunda u hrvatskom javnom prostoru – priopćila je Udruga Vigilare.

– Hrvatsko narodno kazalište kulturna je ustanova od nacionalnog značenja i ne može biti prepuštena umjetničkim aktivistima i kulturnim revolucionarima. Zadaća HNK-a jest očuvanje nacionalne i njegovanje klasične kulture, a ne prizemno provociranje kroz poigravanje vrijednostima najvećeg dijela hrvatskog naroda. Ovi prostački plakati ispod su razine HNK-a i pravi su primjer neodgovornog trošenja novca poreznih obveznika koji obilno financiraju tu ustanovu.

Ovoj frljićizaciji Hrvatske konačno ćemo stati na kraj – rekao je predsjednik udruge Vigilare dr. sc. Vice Batarelo.

facebook komentari

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Državni tajnik Milas otvorio Edukacijsko-rehabilitacijski centar za djecu, mlade i odrasle osobe s poteškoćama u razvoju

Objavljeno

na

Objavio

U srijedu, 13.rujna 2017. u Ljubuškom je otvoren Edukacijsko-rehabilitacijski centar za djecu, mlade i odrasle osobe s poteškoćama u razvoju čiju izgradnju je, najvećim dijelom,  pomogla Vlada Republike Hrvatske. Objekt se prostire na površini od 500 metara četvornih. Ima 30 prostorija različite namjene u kojima će za početak raditi fizioterapeut, logoped, defektolog i radni terapeut te će skrbiti za oko 100 osoba s poteškoćama u razvoju.

Tom prigodom, Zvonko Milas, državni tajnik u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske čestitao je i zahvalio udruzi roditelja djece s poteškoćama u razvoju Duga koji su inicirali ideju o izgradnji centra te načelniku općine Nevenku Barbariću, koji je sa svojim suradnicima pokrenuo te i realizirao ovaj značajni projekt.

„ Ponosan sam jer je doprinos otvaranju ovog Centra dala i Vlada Republike Hrvatske putem natječaja za financiranje obrazovnih, kulturnih, znanstvenih i zdravstvenih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u BiH. Ovaj centar je primjer kako se zajedničkim naporima i suradnjom postižu izvrsni rezultati  “ rekao je Milas i dodao kako će Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske nastaviti podržati i druge slične projekte koji su na dobrobit široj društvenoj zajednici, posebice kad su pitanju najranjivije skupine društva.

Istog dana, državni tajnik Milas je obišao Dom za starije i nemoćne osobe u Prozor Rami te posjetio Franjevački samostan Uznesenja BDM Rama Šćit. U popodnevnim satima,  u povodu obilježavanja 24.obljetnice stradanja Hrvata u mjestu Uzdol, općina Prozor Rama, zajedno s pripadnicima Treće bojne brigada Rama, te ministrom pravosuđa BiH g. Josipom Grubešom, posjetio je Memorijalni centar te odao počast stradalim žrtvama – civilima i pripadnicima HVOa.

facebook komentari

Nastavi čitati