Pratite nas

Gospodarstvo

Likvidnost sustava i dalje vrlo visoka

Objavljeno

na

( Analitičar portala Kamenjar.com, Milivoj Lokas, još je u studenom 2016. upozorio na činjenicu da je rebalans proračuna 2016.  napravljen uz „velike rezerve“  i to se ovim izvješćem HNB-a potvrdilo. )

Savjet Hrvatske narodne banke na današnjoj je sjednici razmatrao recentne novčane i gospodarske pokazatelje te donio nekoliko odluka iz svoje nadležnosti.

Nakon zamjetnog intenziviranja tijekom ljetnih mjeseci, gospodarska aktivnost se i na kraju 2016. nastavila povećavati, iako nešto blažom dinamikom. Na razini cijele 2016. ostvaren je tako rast od 2,9%. Trend povećavanja godišnje stope inflacije se nastavio te je ona u siječnju porasla na 0,9. Uz održavanje stabilnosti tečaja kune prema euru, HNB je na početku 2017. nastavio s izrazito ekspanzivnom monetarnom politikom, pri čemu je prosječni višak likvidnosti tijekom siječnja i veljače dosegnuo povijesno najviše razine. Udjel inozemnog duga u BDP-u se u 2016. godini snažno smanjio, čime su ublažene vanjske neravnoteže. Dostupni podaci upućuju na to da bi manjak opće države na razini cijele 2016. mogao biti zamjetno niži u odnosu na prethodnu godinu, ali i u odnosu na manjak predviđen rebalansom proračuna.

Na ovoj sjednici Slatinskoj banci d.d. Slatina odobreno je pružanje financijskih usluga vezanih uz izdavanje financijskih instrumenata i skrbništvo nad tim instrumentima.

Uz to, Savjet HNB-a suglasio se s prijedlogom nadzornog odbora Banke Kovanica d.d., Varaždin da predsjednik uprave te banke i u sljedećem mandatu bude Nicola Ceccaroli, a član uprave Ivan Mužić. Isto tako, suglasan je i s prijedlogom nadzornog odbora Podravske banke d.d., Koprivnica, da predsjednik uprave i nadalje bude Julio Kuruc, a članica uprave Davorka Jakir.

Na današnjoj sjednici usvojena je i odluka o puštanju u optjecaj kovanica kuna i lipa s oznakom kovanja “2017.” od 15. ožujka ove godine.

Objavljeno: 8.3.2017. – HNB

Milivoj Lokas/Kamenjar.com

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

MMF: Utjecaj krize u Agrokoru na gospodarstvo u RH je pod kontrolom

Objavljeno

na

Objavio

Međunarodni monetarni fond predviđa hrvatskom gospodarstvu pozitivne trendove: rast od 2,9% u ovoj godini i 2,7% za 2018. godinu.

Turizam, izvoz i povećanje potrošnje građana glavni su razlozi za gospodarski rast. Nezaposlenost, osobito mladih i visok javni dug glavne su slabosti nacionalne ekonomije.

Utjecaj krize u Agrokoru na cjelokupno gospodarstvo, prema tumačenju MMF-a, za sada je pod kontrolom.

U projekcije rasta MMF-a za hrvatsko gospodarstvo kriza u Agrokoru već je uključena. Utjecaj Agrokora na hrvatsko gospodarstvo za sada je ograničen. Naravno da postoje prijetnje za rast zbog krize, za sada su one ograničene.

Da bi se nastavio takav trend, bitno je da se kriza i dalje rješava na miran način. Dakle, problemi se moraju rješavati brzo, a napredak u rješavanju krize mora i dalje biti transparentan, kazao je Khaled Sakr, šef Misije MMF-a za Hrvatsku.

Naglasio bih da je jedan od razloga što je utjecaj Agrokora na rast hrvatskoga gospodarstva bio ograničen i politika HNB-a koji je svojim mjerama uspio spriječiti izloženost bankarskog sektora jednom velikom vjerovniku, dodao je Sakr.

Napomenuo je da je iznimno važno zadržati trend rasta. Sve zemlje u regiji koje su bile pogođene globalnom krizom imale su pad BDP-a. Hrvatskoj će trebati deset godina da se vrati na poziciju prije početka globalne krize, dvostruko dulje nego zemljama u regiji.

Zato je važno nastaviti rast, smanjiti nezaposlenost čija je stopa visoka posebno među mladima, ženama i ljudima srednje dobi. Važno je nastaviti rast, smanjiti nezaposlenost i oživiti program nacionalnih reformi, istaknuo je Sakr.

facebook komentari

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Na Europskom tjednu regija u Bruxellesu predstavila se i Osječko-baranjska županija

Objavljeno

na

Objavio

Europski tjedan regija i gradova manifestacija je koja se jednom godišnje tradicionalno održava u Bruxellesu.  Mjesto je to gdje više od 6 000 sudionika iz regionalnih i gradskih uprava te stručnjaci i predstavnici akademske zajednice razmjenjuju dobre prakse i znanja iz području razvoja regija i gradova.

12.-ti „Open days“ započeo je svečanim otvorenjem u Europskom parlamentu, a otvorenju je prisustvovao i župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić, zamjenica gradonačelnika Osijeka Žana Gamoš te direktor Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje Stjepan Ribić sa suradnicima.

„Tijekom boravka u Bruxellesu imali smo niz konstruktivnih sastanaka kako bi utvrdili strategiju i ciljeve koje želimo ostvariti tijekom idućeg razdoblja. Za razvoj naše regije koja obuhvaća pet slavonskih županija od iznimne je važnosti razvoj prometne infrastrukture i na to trebam ostaviti naglasak. Bolja prometna povezanost zasigurno će potaknuti i razvoj gospodarstva jer ako uzmemo u obzir naš strateški položaj, Slavonija i Baranja moraju biti zanimljive mnogim stranim investitorima.“ – kazao je župan Anušić.

U Bruxellesu već deset godina djeluje i Ured Regionalne razvojne agencije gdje je za partnere Agencije i Županije te predstavnike političkih i gospodarskih subjekata u Belgiji organiziran prijem na kojem je predstavljena bogata gastro i eno ponuda Osječko-baranjske županije.

Ured u Bruxellesu  djeluje kao zajedničko predstavništvo Osječko-baranjske i Varaždinske županije, no u bližoj budućnosti, najavio je župan, Županija će imati svog predstavnika koji će raditi u interesu pet slavonskih županija s naglaskom na Osječko-baranjsku.

Županijsko se izaslanstvo susrelo i s izaslanstvom AP Vojvodina pri čemu su razgovarali o zajedničkim projektima prekogranične suradnje putem EU fondova te položaju hrvatske nacionalne manjine u Vojvodini.

U Stalnom predstavništvu Republike Hrvatske pri Europskoj uniji župan se susreo s Vesnom Lončarić i ostalim članovima Predstavništva te su razgovarali o kohezijskoj politici Unije i načinu na koji će utjecati na razvoj Hrvatske. „ Kohezijska politika će smanjiti prvenstveno gospodarske i socijalne razlike koje postoje između EU regija, ali također i jačati globalnu konkurentnost europskog gospodarstva. No prije toga, na nivou Hrvatske moramo učiniti predradnje kao što su izmjena statističkih regija. Jednu statističku regiju trebaju činiti slavonske županije, a nikako kao što je do sada bilo, zajedno sa Zagrebom. Naših pet županija moraju biti jedna NUTS 2 regija kako bi se dobila realna slika o indeksu razvijenosti naše regije.“ – rekao je Anušić prilikom posjete Stalnom predstavništvu RH pri EU.

U Europskom je parlamentu održana i konferencija na temu „S EU fondovima do bolje prometne povezanosti“  kojoj je domaćin bila hrvatska europarlamentarka Dubravka Šuica. Primjere dobre prakse pokazali  su predstavnici Mađarske, Poljske i Italije, a o prometnoj povezanosti Osječko-baranjske županije s ostatkom Hrvatske ali i Europe govorio je župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić naglasivši kako je dovršetak Koridora 5C kroz Baranju od strateške važnosti za razvoj naše županije. Kvalitetna prometna infrastruktura temelj je razvoja gospodarstva i turizma Slavonije i Baranje. – kazao je župan.

Upravo o razvoju gospodarstva i turizma, županijsko i gradsko izaslanstvo razgovaralo je i sa predstavnicima Hrvatske gospodarske komore na čelu s direktoricom Komore u Bruxellesu Dragicom Martinović.  Osječko-baranjska županija će već iduće godine na najvećem u Belgiji sajmu gastronomije predstaviti bogatu gastro i eno ponudu Slavonije i Baranje. Razgovarali su i o plasmanu proizvoda naših OPG-ova na međunarodno tržište jer je u cijeloj Europi potražnja za eko proizvodom kojom se naši proizvođači mogu pohvaliti sve veća. Upravo autohtonim i na ekološki način proizvedenim delikatesama Osječko-baranjska županija može osigurati ulaznicu za zahtjevno europsko tržište.

 

facebook komentari

Nastavi čitati