Livanjski “divlji” konji: Prirodni fenomen zanimljiv cijeloj Europi

60

Svi oni koji su se ovih dana zaputili magistralnim putem M-16, na dionici između Kupresa i Livna niže prevoja Borova Glava, nerijetko su mogli biti sudionici otežanog odvijanja prometa ili njegove djelimične potpune obustave. Iako su je temperatura ispod nule i veliki su sniježni nanosi, razlog takvog stanja nije snijeg, već konji na putu.

Zbog grupe livanjskih “divljih” konja, koji su sišli na magistralni put kako bi sa oboda ceste lizali sol, promet se odvijao usporeno.

Nesvakidašnji prizori na cesti

Iako, su u drugim situacijama vozači gotovo uvijek nervozni i trube zbog takvog stanja, na magistralnom putu kod Borove Glave posve je drugačije. Svi putnici, sudionici u prometu, raduju se susretu sa livanjskim “divljim” konjima te ovu rijetku priliku koriste za fotografiranje.

“To je problem koji mi pokušavamo riješiti. Da ih otjeramo od ceste. Veliki je rizik, mogu stradati. Godinama je to slučaj da u zimskom razdoblju u noćnim satima dežuramo na tom potezu da ih odmaknemo od ceste. Ipak, njima je to dugogodišnja navika, da dolaze u tom razdoblju da ližu sol na cesti koju firme koje održavaju cestu bacaju zbog zimskih uvjeta. Konju je so potrebna cijelu godinu, a u zimskom razdoblju najviše”, ističe naš ljubazni domaćin Željko Krišto, tajnik Planinarsko-ekološkog društva Borova Glava, koje vodi brigu o livanjskim “divljim” konjima.

livanjski divlji konjiEkipa Anadolu Agency je između naselja Potočani i Zagoričani, u istočnom dijelu općine Livno, na oko 920 metara nadmorske visine, u blizini izvora Vrbovnik, u jutarnjim satima zatekla grupu od najmanje pedesetak livanjskih “divljih” konja kako pasu. Ukupno, na potezu od oko 140 kilometara kvadratnih na kojem obitavaju livanjski “divlji” konji na brdu zvanom Kruzi, na predjelu od Koričina do Borove Glave ima ukupno sedam sličnih grupa po brojnosti. Tu su nešto više od tjedan dana.

“Vidimo jednu poveću grupu livanjskih divljih konja koja se zbog vremenskih uvjeta, sada je dosta velik snijeg, pomjerila prema ovamo, prema toplijim dijelovima. Imaju trave za ispašu, vode. Ove dane provode tu”, naveo je Krišto.

Livanjski “divlji” konji godinama su bili prepušteni sami sebi, odnosno grupi volontera – entuzijasta Planinarsko-ekološkog društva Borova Glava, a često su stradavali na magistralnom putu od nesavjesnih vozača pri velikim brzinama.

To stanje se promijenilo u dugoj polovini 2009. godine kada je Općina Livno donijela odluku da livanjske “divlje” konje stavi pod zaštitu.

Pod zaštitom općine Livno od 2009. godine

“Odluka Općinskog vijeća Livno je donesena 16. prosinca 2009. godine. Ovih dana će biti pet godina kako se ona primjenjuje. Koliko je ona dala rezultata može se vidjeti, usporedbe radi, samo na osnovi brojnog stanja: prije pet godina bilo je 167 livanjskih divljih konja, a prošle godine je završilo sa 353. Samo brojno stanje pokazuje da se dosta napravilo na terenu. Što se tiče stradavanja na magistralnom putu, 2013. i 2014. nije ga bilo. Nadamo se da ga neće biti ni ove godine”, navodi Krišto.

Osim što su se spustili niže zbog niskih temperatura, zimsko razdoblje je za livanjske “divlje” konje karakterističan i po dvije veoma važne stvari: imaju dužu dlaku zbog zime, koju na proljeće mijenjaju, a ovo je vrijeme i kada počinje dolaziti podmladak.

Volonteri Planinarsko-ekološkog društva Borova Glava prije par dana evidentirali su dva mladunčeta – ždrijebeta, a prilikom dolaska ekipe AA ukazalo se i treće. Tajnik društva kaže kako se ždrijebad vrlo brzo nakon okota nađu na nogama uz svoju majku. Zbog mogućnosti brze promjene boje dlake, identificiraju ih prema boji kobile.

“Ovo je vrijeme i kada počinje dolaziti podmladak. I sve će biti tako do polovine studenog kada se posljednja kobila oždrijebi. Po našoj procjeni trebalo bi biti između 55 i 60 nove ždrijebadi ove godine”, navodi Krišto. Dodaje kako ih je prošle godine bilo 59.

Livanjski “divlji” konji će se još neko vrijeme najvjerovatnije zadržati u nizini, nerijetko i uz magistralnu cestu.

“Dok god ima snijega u ovom rubnom dijelu Krug planine, oni ga izbjegavaju. Ovdje traže hranu. A, čim pođe snijeg odlaziti, kopniti, oni se pomjeraju u svoje prirodno stanište”, ističe Krišto.

Dok livanjski “divlji” konji budu u nizini, volonteri Planinarsko-ekološkog društva Borova Glava će im osiguravati slobodu kretanja magistralnim putem, zatim sol i ostale minerale i hranu koja im je potrebna.

“Međutim, mi pokušavamo što više ostaviti ih u onoj poziciji prirodnijoj, ne da mi učimo da ih hranimo, nego da se oni sami snalaze. U zimskom razdoblju osiguramo po nekoliko tona soli koje držimo u planini, čisto da ih što više odmaknemo od puta. Problem je dugogodišnja navika, jer oni imaju stvarno naviku da dolaze na magistralni put. Pokušavamo ih nekako odviknuti”, priča Krišto.

Najteže je noću, navodi, posebno kada su noći vedre. Tada se, naglašava naš sugovornik, livanjski “divlji” konji obavezno nalaze na magistralnom putu i ližu sol. Volonteri tog trenutka stupaju u akciju i dolaze na teren, te i uz pomoć upaljenih rotacijskih svjetala na autima pokušavaju ih pomjeriti prema planinskim dijelovima.

livanjski divlji konji 2

Interesantno je, veli Krišto, da oni svojim nastankom nisu bili divlji konji. Bili su obični pitomi konji koje su ljudi držali baš u rubnim selima Potočani, Zagoričani, Begovača, odnosno rubnim sela livanjske općine koja gravitiraju Krug planini. Koristili su ih u to vrijeme za rad: prijevoz, transport, oranja… No, dolaskom mehanizacije prije 40-ak ili 50-ak godina konji su postali suvišni. Isprva, u ljetnom razdoblju je bila neka praksa da se oni puste u planinu, a u zimskom razdoblju da se vrate. Međutim, postali su veliki trošak ljudima koji su držali konje tako da su ih pustili u planinu.

“U tih 45 do 50 godina dobili smo ovo što sada imamo. Ovo su potomci izvornih pitomih konja, a ima različitih pasmina, od Posavaca, Arapskog konja, Bosansko-brdskog konja. Sada nemamo čiste pasmine jer je došlo do križanja, ali su dosta otporni kako na vremenske uvjete tako i na sve moguće bolesti. Ovo godina koliko mi radimo i sa ljudima koji se bave veterinarskom strukom, stvarno su iznenađeni da oni mogu preživjeti ove uvjete, a drugo i što se tiče otpornosti na bolesti, uvjetno rečeno su fenomen”, ističe Krišto.

Prošle godine su u Zagreb slali izmet na analizu i utvđeno je da konji nemaju nikavih opasnih zaraznih bolesti, osim uobičajnih crijevnih infekcija. No, za te predivne životinje, više pitome nego divlje, nema suviše zanimanja, iako predstavljaju fenomen i turističko blago.

Vlasti nezainteresirane

“Općina Livno je ta koja je na sebe uzela obavezu da će osigurati financijski dio sredstava da se može brinuti o livanjskim divljim konjima. Što se tiče federalne razine, županijske razine ili eventualno razine BiH – ništa. Bio je jedan slučaj gdje je dopredsjednik FBiH dolazio u posjetu, obećao puno toga, što političari godinama obećavaju, ali rezultat je bio – nula”, priča Krišto.

Kada su u pitanju ljudi izvan BiH, ove godine im treba doći 16 stručnjaka za konje iz Austrije. Oni će jedno vrijeme provesti sa njima, analizirati njihovo stanje i napraviti stručni nalaz.

“Mi nismo stručnjaci da možemo dati nalaz, ali dolaze ljudi koji će to napraviti. Kada je u pitanju turistički dio, više od dvije godine imamo izviđače iz Belgije koji dolaze na ovo područje, logoruju uz obavezu da nam pomognu nešto napraviti, volontiraju, rade… Čiste neka izletišta. Rade ono što naši ljudi ne rade. Ovi iz Belgije to zdušno rade. Javljaju se i turističke agencije u ljetnom periodu najviše iz Hrvatske – Makarske, Omiš i dovode turiste tu da razgledaju. Na institucijama je, kako općinskim tako i županijskim, da uvjetno rečeno ovo komercijaliziraju: da se ima neka korist od ove turističke atrakcije, ali da se konji ostave u svom staništu”, cijeni Krišto.

Veoma bitna stvar je, navodi, da se osiguraju sredstva da se ljudi mogu uposliti.

“Već godinama volontiram: ja sam u mirovini, pa tako imam i nije mi potreba za zaposlenjem. Iam dovoljno sredstava za život. Sva naša ekipa je na volonterskoj bazi. Potrebno je osigurati sredstva da se ljudi uposle i onda možemo tražiti i odgovornost za sve ostalo. Jer, kada imaš čovjeka koji je plaćen da radi taj posao, to je moguće. Mi ćemo ovo još raditi, nadamo se, godinama jer klima i društvo pogotovo kada su financije u pitanju ko zna kada će biti neki pozitivan pomak. Ali, evo, nadamo se da ćemo mi uspjeti to. Kada, ne znam točno”, priča Krišto.

Na livadi gdje ovih dana pasu livanjski “divlji” konji sreli smo i mještanina sela Potočani, smještenog u neposrednoj blizini, Ivicu Iveljića. Zanimalo nas je kako se ponašaju ovi konji.

“Kao i domaća životinja. Prirodno. Prave se divlji, a nisu divlji. Tu su posljednjih dvadesetak godina. Nema problema sa njima. Kada dođe ljeto zatjeramo ih gore. Oni više vole biti gore nego ovdje. Sada je snijeg gore i oni su došli za hranom. Više se boje ljudi njih, nego oni ljudi. Vidite da ne trza ni jedan. Priđi mu fino, uzmu kruha i to je to”, veli Iveljić.

Kako mu je prazna štala Ivica im je na raspolaganje stavio nešto bala sijena.

Vrlo umiljate životinje

“Bili su tjedan dana. Jeli. Baciš im šećera i tako”, navodi Ivica i otkriva kako su u stvari i velike maze. Dopuste i da se pomiluju. Smatra da je potrebno posvetiti više pažnje livanjskim “divljim” konjima.

“Najveći problem je selekcija. Treba naparviti selekciju: izdvojiti par muških, puno se izmiješala genetika (više je muških nego ženskih jedinki). Treba malo više poticaja da se krene da se nešto oformi, ne samo pustiti. Treba napraviti obore, vodu su napravili. Imaš ljudi koji su bolesni za konjima. Tako ima umiroljenik koji mora doći gore da ga vidi”, priča Ivica.

Kažu da je najviše posjetitelja, osim iz susjedne Hrvatske, iz Slovenije i Njemačke.

“Dolaze sa svih strana. Ovo je prirodna pojava koje nema nigdje u svijetu. Postoje mustanzi u Americi i ovo ovdje”, ukazuje Ivica.

Livanjskim “divljim” konjima zanimljiv je izvor Vrbovnik gdje se napoje. Osim same nadmorske visine na kojoj se nalazi, 920 metara, zanimljivo je i da se izvor u pisanim dokumentima prvi put spominje 1400. godine.

“Sada je 615 godina od tog spominjanja, a izvor i dalje služi za piće ljudima. U kriznom dijelu godine kada su suše velike dolazili su po vodu, prao se veš, nikada nije bilo problema, nikada nije presušio. Uvijek teče. Konji ga vole, ljudi dogone stoku da napoje”, navodi Željko Krišto, tajnik Planinarsko-ekološkog društva Borova Glava.

[ad id=”40551″]

>> Divlji konji na Bilima: Dobri su konji zaslužili to!

facebook komentari

  • Barbara

    Divne i plemenite životinje!!

  • cleuna

    Na pocetku rata bilo im je gotovo nemoce prici.
    S vremenom smo ih pripitomili tako da su nam jeli iz ruke i znali smo ih cesto zajahati.

    • Barbara

      Željni su pažnje dobro je da se daju pripitomiti,mada se oni više boje ljudi,treba i hrabrosti za prići im,ipak su divlji,ali milina je biti u njihovom društvu!

      • cleuna

        Kada im se da hrana,pogotovo secer pridju bez problema.
        Neznam jeli i sada tako,ali ja govorim o vremenu kada smo svakodnevno bili s njima.Dosta ih je bilo stradalo od krivolovaca pa je i bolje ako im se ne moze prici.

        • HRSmoock

          Zar minska polja još nisu očišćena?

          • Alan B’Stard

            još će mo dugo stradavati od mina! Tko će očistit?!

          • HRSmoock

            Jes vala. Sejao ko je stigao.

          • Alan B’Stard

            karte se pogubile, a i pozaboravljao se.. uglavnom treba pišat s ceste, nikako zagazit u gustiš 😉

          • cleuna

            Ja govorim o ratnim vremenima kada smo svakodnevno bili s njima.
            Prostor gdje se oni nalaze bio je prva crta obrane prema Kupresu,dok je Kupres jo bio okupiran.I danas nisam siguran da je onaj minirani dio ociscen.

          • HRSmoock

            Jbg. Gdje Lisica prođe, trava ne raste. Najgore je što su karte pogubljene tokom rata. Trebalo je da 1996. predamo sve što se zateklo….Ali evo kod mene na Dunavu su prije dve godine izvukli njemačku avio bombu SC 50 (50 kg) iz Drugog svjetskog rata. Budući da se na toj plaži nisu vodile nikakve borbe…Ko zna kako se to zadesila. 45 km jugoistočno od Bgd. Da je njemački bombarder iz aprila, leteo bi na sever ili severozapad…
            A zamisli tek po šumama. Pa poplave od prošle godine…Pokrenule su sve i svašta.

          • cleuna

            Ovo gdje se sada konji krecu nije minirano,ali iza postoji jedna suma koja je za vrijeme rata bila svacija i nicija.Ona je bila svojevrsna tampon zona izmedju dvije bojisnice i njome smo se cesto kretali i jedni i drugi,a svatko je minirao ispred svojih polozaja i kroz samu sumu.Tada su konji cesto znali ici prema sumi,ali nikada nisu usli u minsko polje.Sve to mi smo promatrali iz rovova i divili se njihovoj inteligenciji.Kasnije smo navikli na te njihove “izlete” i nismo strahovali za njih.

          • HRSmoock

            MRUD i PROM. Dovoljna je jedna. Neke životinje možda i osjete opasnost. Krave i ovce ne. Svaka čast ljudima koji čiste mine, uključujući one iz stranih zemalja.

          • cleuna

            PROM je najopasniji i nitko tko je nagazio na njega nije prezivio,a upravo te mine su najvise koristene.

          • HRSmoock

            Toga u Baranji i danas ima pun q. Još prije reintegracije su pokušali očistiti dio pored Drave, ali upaljač nabubri od vlage…I tu nema vađenja ni pomeranja. Uništiš je trotilskim metkom tu gdje je nađeš. Sad imaju neke “žabice”, termit koji treba da sagori eksplozivno punjenje, a da ga ne detonira. A opet nikad ne znaš da li je sve sagorelo. Jeben posao.

          • cleuna

            Dosta ce jos ljudi stradati od mina.Pogotovo lovaca,drvosjeca,pastira,planinara.
            Evo prije dva dana kod Drnisa je od “pastete” stradao jedan deminer,mada se moze smatrati i “sretnikom” onaj koji nagazi na “pastetu”,za razliku od PROM-a koji to ne oprasta.

          • HRSmoock

            Drniš i nije tako opasan. Iza Drinovaca ka jezeru i šume oko jezera u visini manastira. Tamo ima puno mina još od 1991.

          • cleuna

            I ova je bila iz toga vremena.

          • HRSmoock

            Bio je tamo jedan luđak. Pravi luđak. Imao je svoje vizije o minama pored puta. Svi su ga se bojali. Znao je minirati stazice po kamenjaru, onako iz samo njemu poznatog razloga. Oko kasarne u Trbounju nisi smjeo mnogo da se šetaš. Ako uzmemo u obzir tamošnju klimu…Većina toga i danas “radi”.

          • cleuna

            Postoji tip ludjaka koji ih jednostavno premjestaju na mjesta koja su razminirana,ali ja i ti nismo kompetentni da raspravljamo o takvima,to je vec pitanje struke.

          • HRSmoock

            Šteta za onakvu prirodu.

          • cleuna

            Ma kako ne.
            Cak kada se jednoga dana to sve i razminira uvijek ce postojati neka nelagoda kod onih koji se tuda budu kretali.

          • HRSmoock

            Zato ne idite u Istočnu Bosnu. Naročito ne po pobrđu uz Drinu. Majko Božija! Ono hiljadu deminera ne može očistiti.

          • cleuna

            Tamo sigurno necu.
            A ja imam tu srecu da u mome mjestu nije bilo ratnih zbivanja i nema nikakve opasnosti od mina.

          • HRSmoock

            Ja nekako uvijek vidim u novinama kad neko strada od mina. I nije nelagoda u pitanju, više stid. Dvadeset i nešto godina kasnije i ljudi, a često i djeca dalje ginu…

          • cleuna

            U novinama svako malo moze se procitati da je netko stradao od mina gore negdje u Bosni.I toga ce biti narednih 30-40 godina.

          • HRSmoock

            Naše političare to ne zanima. Ovdašnji tovari u parlamentu prošle godine nisu usvojili predlog o dodatnim sredstvima za razminiranje (mislim da je bilo negdje oko 1,6 milijuna eura), a toliko godišnje potroše za vatromete. Rusi im dali nešto ljudi i opreme, ali masa i dalje kopa ašovčićima. Zaštitna oprema uglavnom stara…Ali kakve veze ima, to je i onako običan narod po selendrama. Tja, jedan više ili manje. Potjerao bih tu bagru u minska polja. Ionako su debela stoka, aktivirali bi svaki upaljač.

          • cleuna

            Ma boli njih q. za tim.
            Parlament i restorani i hoteli su ionako sigurni od mina.

          • HRSmoock

            Za sada, Cleuna. Za sada. :)) Neka se sjete kako su Bugari (onomad) nezadovoljni radom parlamenta obrušili dinamitom krov istog na poslanike :)) I to za mnogo manje stvari nego što ovi danas rade.

          • cleuna

            Da se mene pita,ja bih ofrmio jedan odred sastavljen od razvojacenih branitelja koji bi zaduzio samo zato da tu bagru “podsjeca” na njihove duznosti i obecanja.
            Pa cak i fizicke likvidacije jer je bagra uzela toliko maha da i ne krije svoj lopovluk,nego se narodu smije u lice.
            A kada jedna noc pruguta jednoga,druga drugoga i tako sirom drzave,stoka bi se malo zamislila.

          • HRSmoock

            Dovoljno im je ukinuti obezbeđenje. Što će poštenom čovjeku obezbeđenje. I službena kola. Pa kad ih neka tetka startuje na ulici i priupita zašto nema posla za njezinu djecu ili kad ih penzosi zapitaju kako da prežive od mizerije…

          • cleuna

            Ne sjecam se naslova jednoga filma,a gledao sam ga nekoliko puta s Majklom Daglasom u glavnoj ulozi.
            Uglavnom radi se o sucima koji su morali,silom zakona,zbog nedostatka dokaza osloboditi razne ubojice za koje su bili sigurni da su krivi.
            Ti isti suci su osnovali tajnu organizaciju i organizirali placene ubojice da pociste te zlocince.Samo zato da bi im savjest bila cista.
            Film je snimljen po istinitom dogadjaju,ali na osnovu pretpostavki da iza tih ubojstava stoje suci.Ta ubojstva nikada nisu razjasnjena.

          • HRSmoock

            Ovdje ne znaš gdje bi prije počeo. Od političara od kojih sve kreće. od pandura koji drže drogu i kurve, od sitnih dilera kojih se namnožilo…”Navijača” i “stranačkih vojnika”, preko lokalnih šerifa /komunalne policije). Cijenim da bi se moralo zgnječiti barem 10000 skotova,
            Nego podsjeti me na jedan drugi sa Michaelom Douglasom…”Falling Down”. Prije nas takav bijes drma. A to kad tad mora izaći iz čovjeka.

          • cleuna

            U svom ovome lancu koji si nabrojao,najmanje su opasni ovi sitni dileri jer oni kupe mrvice iza ovih prvih jer su im oni to dopustili zbog toga sto obavljaju nekae poslove za njih.Znaci,kada bi se rasturilo ovu bandu s vrha,ovi bi ostali bez zastite i pali bi sami od sebe.

          • HRSmoock

            Znam samo da su Njemci držali uredan grad do 1944. Onako za primjer povješali par “patriota” na Terazijama. Ne opravdavam okupaciju, ali policijske metode su im bile delotvorne. Objesiš par razbojnika i ostali se naglo smire. Nakon Đinđićevog ubistva su pokrenuli tu famoznu “Sablju”. Šteta što nisu istrajali. Da vidiš kako su se svi smirili neko vrijeme. Spreman sam za suzpenziju određenih prava na neko vrijeme, ako se time štite osnovna prava naroda. Ali uvijek ima onih koji vrište “fašizam”. A kako zovemo ovakvo stanje? Renesansa? Raj? Kad se oslobodimo licemerja i kad stvari počnemo zvati pravim imenom, tek onda žemo živjeti kao normalan svijet.

          • cleuna

            E dobro si me podsjetio u slucaju Djindjica.
            Ono je dokaz kako se drzava moze vrlo brzo obracunati i s najvecim banditima ako postoji volja za to.Jesi vidio kako se ponasaju kada im se pred kuce dovezu bageri i ruse sve odreda?
            Ali nazalost brzo su stali.

          • HRSmoock

            Srbija nije izvukla pouku iz tog perioda 2000. do 2003. Zato se danas opet vrte prazne priče i zato se ne može napredovati. Slično je u BiH gdje se političke elite kriju iza “svemoći stranaca” i “vezanih ruku”. Dok sami nešto ne učinimo za sebe…Ništa od nas. Tako da ti je ovo sa Josipovićem samo prva runda. Banditi se neće sami povući.

    • HRSmoock

      Konji neosedlani…Malo je takvih divnih prizora u prirodi. Jer vuka nisam vidjeo 15 godina….

      • Barbara

        Sa razlogom, su prirodni fenomen,a vuka iako su ugrožena vrsta i treba ih zaštiti,nebi rado nikad srela.;))

        • HRSmoock

          Nemamo više koga da zaštitimo. Ako ih je ostalo par desetaka u planinama.

          • Alan B’Stard

            ima i onih zlikovaca koji ih ubijaju, tako su prošle zime, ‘lovci’ ubili nekolicinu i ostavili ih kao ‘mamac za vukove’

          • HRSmoock

            Lov na vukove je davno trebalo zabraniti. Prije jedno desetak godina na Zlatiboru, tradicionalna hajka…Lik u maskirnoj uniformi sa G-3 (dobro, poluatomat, ali ipak…) Zabranio bih i lov sa čeke. Ko ne može da hoda…Nema mu mjesta u lovištu. Ima gomila idiota koji bi i po sadašnjim zakonima morali da budu odstranjeni iz lovačke zajednice i da trajno izgube dozvolu, ali ekonomski faktor je presudan.

          • Agromentum

            Trebalo bi zabranit i lov na zeceve. jadne zeke…

          • Barbara

            Da se mene pita ja bi zabranila lov na sve životinje!

          • HRSmoock

            Ne ide to tako. Populacija se mora nadzirati. Postoje i štetočine, ako se neka vrsta prenamnoži ugrožava druge. A lov je sport, ako mu se prilazi na pravi način, bez kaubojština, mačizma i nedoraslih majmuna.
            Ja bih preispitao uvjete za dozvole. U Francuskoj koja ima najveći broj lovaca u odnosu na broj stanovnika su upornim pridržavanjem zacrtanih pravila dostigli visok nivo lovačke kulture. Kod nas pridržavanje pravila nije omiljeni sport. Kad se civiliziramo…Jednom…I lov će biti ono što bi trebalo da bude.

          • Barbara

            Razumijem znam da su uglavnom lovci ti koji se brinu i održavaju zivotinjsku populaciju,ali ne smije se pretjerivati sa izlovom,što se lako dogodi

          • Alan B’Stard

            ‘Populacije’ su popushile pravo! Nema ni kosovca u šumi.

          • HRSmoock

            A ni partizana i drugih šumskih životinja .))

          • Alan B’Stard

            može se poneka gljiva ‘upucati’ pošto je kišovito ovih dana. i to je sve. nigdje ništa

          • HRSmoock

            Ajde jednom ću ti ispričati. Ali danas nisam u fazonu…

          • Agromentum

            Sutra je petak, treba se već bit’ malo raspoloženije. :))

          • HRSmoock

            Kakav crni petak? Ovdje je bio praznik dva dana, pa sada moram da sustignem posao. Petak je praznik za djecu i studente :))

          • Agromentum

            A kakav je to praznik bio pa si mamoran? :))

          • HRSmoock

            Dan državnosti. Važno je da se ne radi…Kod nas se praznici i onako mjenjaju na svakih par godina. Jedva čekam Dan Svetog Vučka prepodobnog. Za tako veliki praznik moramo dobiti makar pet dana. Kao nekad za 29.

          • Alan B’Stard

            :)) haha.. Dan Svetog Vučka prepodobnog. genijalno!

          • HRSmoock

            On bi to sutra uveo. Malo ga još kontrolišu drugovi ambasadori. Potpuno se izgubio. Ne znam šta se sada čude ljudi. To je onaj isti Vučko koji je za Slobinog vakta doneo najrepresivniji zakon o informisanju.

          • Barbara

            ako je tako neka se bar taj mali broj zaštiti,i da im se razmnožavanje ne ograničava!

          • HRSmoock

            Lovci su sad manji problem. Prijatelj nadzire dva projekta na Tari, ali tu su prepošteni seljaci, vlasnici stada…Bilo je slučajeva da psi napadnu ovce, a bilo je i slučajeva da ih domaćin pokolje, a onda traći odštetu od opštine :)) Prirodna staništa su sve manje površine, tako da vukovi opstaju samo u najgorim zabitima…A tamo nemaju dovoljno hrane.

          • HRSmoock

            Kad smo se već raznježili…Ima tri godine, vlasnik se ne javlja, bila je u jadnom stanju, ali se ubrzano oporavlja. Dobre naravi, ne gotivi se sa mačkama, ali ih ne napada. Isporučujem na vrata, Semberija, Posavina, ma ako treba, eto me u Širokom i Mostaru…

      • cleuna

        E onda bi ti trebao jednom doci kod mene gdje vukovi nisu nikakva rijetkost,pogotovo zadnjih 10-ak godina.
        Ja sam ga neku vecer slusao kako zavija.Bilo je dva sata iza ponoci i mada si na sigurnom i znas da ti ne moze nista,stvarno je jezivo.

        • HRSmoock

          Cleuna, poslijednji koga sam vidjeo je toliko jadno izgledao (žućkast, mršav i iskrzanog krzna) da nisam imao hertza da pucam na njega. Nekada su zimi silazili recimo sa Majevice…Kao dijete sam ih viđao kod manastira Tavna….A sada…Ostaci ostataka. Nego mi prijatelj priča da kod vas ima nekakvih šakala? Ili su to podivljali psi?