Pratite nas

Livanjsko čudo: solarne elektrane od 500 milijuna eura proizvodit će struju za Europu

Objavljeno

na

Tvrtka “Solbus” iz Livna u BiH, čiji su osnivači kompanije “Hareon Solar Technology” iz kineskog Šangaja i “Prinz Karl Thurn und Taxis Management” iz Zollikona kod švicarskog Züricha, izgradit će tri solarne elektrane u Livanjskom polju, vrijedne pola milijarde eura.

Instalirana snaga energetskih objekata iznosit će po 150 megavata, a gradit će se s pripadajućom 400-kilovoltnom trafostanicom povezanom na hrvatsku dalekovodnu mrežu, kojom će se oko 600 milijuna kilovatsati struje proizvedene transportirati do potrošača u EU-u. Izgradnja prve solarne elektrane na području BiH, koja će po snazi biti među većima na području cijele Europe, trajat će oko dvije godine, a na radovima će se zaposliti oko 700 radnika, dok će posao na upravljanju i održavanju objekta trajno dobiti 30-ak djelatnika.

Radovi počinju 2016.

Kada će radovi u Livanjskom polju doista i početi, ovisi o umješnosti i uspješnosti ulagača u slalomu kroz administrativne labirinte. Po prvim procjenama, izgradnja solarne elektrane mogla bi početi za dvije godine, a prvi kilovatsati struje iz Livna prema potrošačima u EU-u potekli bi 2018. godine. Instalirana snaga elektrane od 450 megavata bit će gotovo dvostruko veća od hidroelektrane Orlovac kod Sinja, koja proizvodi energiju upravo od prikupljenih voda s Livanjskog polja.

Cijela priča počela je kada su se Livnjaci Stipo Marelja i Josip Suša koji žive u Njemačkoj našli u prilici upoznati vrhunskog energetskog stručnjaka dr. Jochena Wondraceka, direktora “Prinz Karl Thurn und Taxis Managementa”, i Michaela Diehla, menadžera iz “Hareon Solar Technologyja”.

– Znajući za brojne projekte koje su realizirale njihove tvrtke prije dvije godine, predložili smo im da u Livnu izgrade veliku solarnu elektranu. Šangajska tvrtka među najvećim je u svijetu na području solarne tehnologije, dok je tvrtka partner iz Švicarske specijalizirana za razvoj i financiranje velikih međunarodnih projekata. Na projektu radimo već 18 mjeseci i daleko smo odmakli, a Josip i ja u njemu imamo tek mali udjel – kaže Marelja.

Tvrtka “Salbus” u siječnju je dobila koncesiju na 1000 hektara neplodne pustopoljine u Livanjskom polju. Zauzvrat će Općini Livno pripadati renta od 1,6 posto ukupnog prihoda od proizvedene energije, a lokalna sredina moći će računati i na vrijedne donacije.

Trafostanica kod Odžaka

Na prostoru dobivenom u koncesiju izgradit će se tri međusobno povezane fotonaponske elektrane od kojih će se svaka prostirati na površini od oko tri četvorna kilometra. Od svake elektrane, pojedinačne snage 150 megavata, proizvedena energija prenosit će se do trafostanice koja bi se trebala raditi kod sela Odžak, a to će biti glavna dodirna točka hrvatske i bosanskohercegovačke elektroprijenosne mreže u desetogodišnjem razvojnom razdoblju.

Odatle bi se struja iz livanjskih solara novoizgrađenim 400-kilovoltnim dalekovodom preko Peruče dopremala do trafostanice u Konjskom kod Splita i dalje prema potrošačima u Europi. U skoroj budućnosti novoizgrađena trafostanica povezala bi se 400-kilovoltnim dalekovodima prema Bihaću i dalje do Brinja u Lici, a preko Bugojna do Zenice i preko Posušja na postojeći dalekovod Konjsko-Mostar.

– Ovo je trenutno jedan od najvećih solarnih projekata u Europi. Za njegovu realizaciju imamo tehnologiju, novac i kupce za proizvedenu energiju. Planirali smo ulaganje 500 milijuna eura i na tome nećemo stati. Livanjski kraj ima idealne uvjete za integriranu proizvodnju električne energije iz sunca, vjetra i vode – kaže dr. Wondracek.

– Projekt je prevažan za Livno i cijelu BiH, te je na popisu najvažnijih kinesko-europskih ulaganja. Zato ćemo učiniti sve da dobijemo potporu svih političkih subjekata u BiH. Imamo podršku Općine Livno i Hercegbosanske županije. Uskoro ćemo projekt prezentirati premijeru BiH i nadležnim ministrima – kaže Marelja.

U Livnu su u srijedu o projektu razgovarali predstavnici tvrtke “Solbus”, bosanskohercegovačke elektroprivrede iz oba entiteta, HEP-a i “Projektnog biroa Split”. Potpisniku ovih redaka omogućeno je da nazoči sastanku kao jedini novinar i da “Slobodna Dalmacija” prva predstavi projekt javnosti.

Pri tome je rečeno da do puštanja u pogon treba napraviti 68 koraka, odnosno dobiti toliko suglasnosti, dozvola, ugovora i rješenja. Unatoč tolikim administrativnim barijerama nitko ne sumnja da će prva solarna elektrana u BiH biti izgrađena upravo kod Livna.

Paneli i na Buškom jezeru?!

Tvrtka “Solbus” radi i na “papirima” za vjetroelektrane, jer malo koji kraj u Europi ima tako povoljan vjetar kao duvanjsko-livanjski. Uz to se planira gradnja reverzibilne hidroelektrane koja bi imala ulogu uravnoteženja u elektroenergetskom sustavu zbog promjenjive proizvodnje solarnih elektrana (ovisi o naoblaci) i vjetroelektrana (ovisi o brzini vjetra) za koju bi se na Kamešnici i(li) Tušnici izgradili gornji bazeni u koje bi se dopremala voda iz Buškog blata.

Na marginama livanjskog skupa čula su se i futuristička razmišljanja o, možda, najvećem solarnom parku u Europi na Buškom blatu. To golemo jezero koje se prostire na 56 četvornih kilometara vrlo je plitko pa bi tehnički ne baš zahtjevno bilo podizanje nosača za solarne panele. Od čega bi uz dobivanje struje iz sunca veliku korist imala sama akumulacija jer bi postavljeni paneli smanjili isparavanje vode iz Buškog blata koje u ljetnom razdoblju iznosi više od pet prostornih metara u sekundi.

slobodna dalmacija

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

17. listopada 1990. Prva utakmica Hrvatske nogometne reprezentacije protiv SAD-a

Objavljeno

na

Objavio

Na današnji dan, 17. listopada 1990. godine, hrvatska nogometna reprezentacija odigrala je svoju prvu povijesnu utakmicu.

Na Maksimiru je gost bila ekipa SAD-a, a Hrvatska je golovima Aljoše Asanovića i Ivana Cvjetkovića slavila 2:1.

U toj legendarnoj utakmici za Hrvatsku su nastupili Dražen Ladić, Zoran Vulić, Drago Čelić, Darko Dražić, Vlado Kasalo, Saša Peršon, Kujtim Shala, Zlatko Kranjčar, Ivan Cvjetković, Aljoša Asanović, Marko Mlinarić, a još su zaigrali i Tonči Gabrić, Gregor Židan te Mladen Mladenović. Izbornik je bio bivši hrvatski nogometaš, reprezentativac, trener, danas nažalost pokojni Dražan Jerković.

Utakmica je odigrana u sklopu proslave vraćanja spomenika banu Josipu Jelačiću na zagrebački Trg bana Jelačića: pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana odigrana je pred 30-ak tisuća gledatelja na stadionu Maksimir dan poslije postavljanja spomenika – 17. listopada 1990. u 19 sati.

Ideja provedena u tajnosti

Kada je Nogometni savez SAD-a objavio da želi u Europi odigrati dvije prijateljske utakmice za koje traže suparnike, tadašnji glavni urednik Sportskih novosti Darko Tironi prvi je inicijator ideje dovođenja američke reprezentacije u Hrvatsku.

Tadašnji predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Mladen Vedriš i dopredsjednik Rudolf Sabljak zbog političke situacije u tom trenutku proveli su tu ideju u velikoj tajnosti, najviše uz pomoć hrvatskog iseljenika Ivana Opačka i Vinka Hotka, te Jure Klarića, direktora tvrtke Voće koja je platila 90.000$ za troškove dolaska gostujuće reprezentacije.

Nakon što su dobili ukupno četiri ponude, Amerikanci su se odlučili za utakmice s Hrvatskom i Poljskom, koju su pobijedili u Varšavi (2:3) par dana prije utakmice s Hrvatskom.

Ante Pavlović je tada kao glavni tajnik Jugoslavenskog nogometnog saveza potpisao dozvolu za odigravanje utakmice bez znanja ikoga drugoga u Beogradu i prijavio je Fifi, s obzirom da je Hrvatski nogometni savez u to vrijeme bio član Jugoslavenskog nogometnog saveza.

Unatoč pokušajima Jugoslavenskog nogometnog saveza da spriječi odigravanje utakmice, to im nije uspjelo jer je FIFA izdala dozvolu za odigravanjem. Slična stvar se dogodila i sa slijedećom utakmicom hrvatske reprezentacije protiv Rumunjske u Rijeci.

Kako je Jugoslavenski nogometni savez u pokušaju sprječavanja utakmice zaprijetio da će kazniti sve nogometaše uz Jugoslavenske lige koji nastupe na ovoj utakmici, Izbornik Jerković je, da bi izbjegao eventualne kazne, momčad sastavio uglavnom od igrača koji su tada već igrali izvan Hrvatske. Igor Štimac, Davor Šuker, Željko Petrović i Borislav Cvetković nisu bili u sastavu zbog ozljeda, a Zlatka Vujovića (PSG), Tomislava Ivkovića (Sporting), Srećka Bogdana (Karlsruher SC), Harisa Škoru (Torino FC) i Davora Jozića (AC Cesena) unatoč njihovim osobnim željama za sudjelovanjem njihovi klubovi nisu pustili na utakmicu jer nisu imali tu obvezu, s obzirom se utakmica nije igrala u terminu predviđenom za nastupe A reprezentacija.

Vlado Kasalo je došao na utakmicu iz Nürnberga bez dozvole svoga kluba i za to je po povratku platio klupsku kaznu od 25 tisuća njemačkih maraka, a Aljoša Asanović, strijelac povijesnog prvog pogotka, je također imao problem s klubom, francuskim FC Metzom, koji je imao važnu utakmicu četiri dana poslije, ali je uspio nagovoriti vlasnika kluba da mu ustupi mali privatni zrakoplov kako bi došao na utakmicu i zanimljivo je da je morao izaći u 58′ minuti utakmice samo zato da bi stigao na zrakoplov, koji je morao sletjeti nazad u Francusku do ponoći.

Izbornik Jerković složio je svoj stručni stožer tako da je uključio glavne trenere iz tadašnja četiri hrvatska prvoligaša, to su bili Zdenko Kobeščak iz Dinama, Joško Skoblar iz Hajduka, Vladimir Lukarić iz Rijeke i Ivica Grnja iz Osijeka.

Prije utakmice bogat kulturno-zabavni program

Prije same utakmice priređen je bogati program. Bilo je tu velikih balona aeronautičkog društva Coning iz Varaždina, u velikom mimohodu prodefilirali su 110 sinjskih momaka i vitezova viteškog alkarskog društva, šibenska limena glazba, folklorni ansambli KUD-ova ‘Petar Zrinski’ iz Vrbovca i ‘Ivo Lozica’ iz Lumbarde na Korčuli u narodnim nošnjama, te viteško društvo ‘Kumpanija’ iz Blata na Korčuli. U glazbenom programu su nastupili Dubrovački trubaduri, Krunoslav Cigoj i Tomislav Ivčić, a u poluvremenu je nastupilo još i Prljavo kazalište.[

Prvi pogodak na utakmici – a samim tim i prvi pogodak za hrvatsku reprezentaciju u novijoj povijesti hrvatskog nogometa – postigao je Aljoša Asanović u 29-oj minuti. Četiri minute poslije Ivan Cvjetković je povećao vodstvo na 2:0, a oba su pogotka postignuta uz asistenciju Marka Mlinarića. Tim je rezultatom završilo prvo poluvrijeme.

U drugom je poluvremenu reprezentacija SAD-a pogotkom Troya Dayaka u 80-oj minuti utakmice ostvarila konačni rezultat 2:1. Kapetan hrvatske reprezentacije bio je Zlatko Kranjčar, a najboljim igračem utakmice bio je proglašen Marko Mlinarić kojemu je nagradu uručio doajen hrvatskoga sportskog novinarstva Mladen Delić.

Ova utakmica ima poseban značaj i po tome što na njoj promoviran dres hrvatske nogometne reprezentacije, koji će poslije postati i ostati jedan od najvećih hrvatskih brandova uopće. Taj prvi dres, prema kojemu su nastali sve ostale inačice dresa do danas, dizajnirao je akademski slikar Miroslav Šutej, kao i plakat za utakmicu.

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Policija privela sedam osoba zbog skrnavljenje spomenika braniteljima u Novom Travniku

Objavljeno

na

Objavio

Policija u Novom Travniku privela je u utorak sedam osoba koje su tijekom vikenda sudjelovale u skrnavljenju spomen obilježja braniteljima Domovinskog rata Hrvatskoga vijeća obrane (HVO), a mediji navode da su vandali bošnjački mladići.

Kako se navodi u priopćenju MUP-a Srednjobosanske županije, novotravnički policajci završili su kriminalističko istraživanje nad sedam osoba u dobi od 19 do 23 godine, koji se terete da su uništili križ sa spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima u Novom Travniku.

Mladići su priznali da su u noći s petka na subotu srušili spomen križ težak 70 kilograma te su ga odnijeli sa sobom.

Policija je navela inicijale vandala koji su počinili ovaj prekršaj, M.B. rođen 1997., S.L. rođen 1998., H.G. rođen 1998., S.A. rođen 1999., B.R. rođen 1997., M.P. rođen 1994. i M.S. rođen 2000. svi iz Novog Travnika.

Policija će protiv njih Županijskom državnom odvjetništvu u Travniku dostaviti izvještaj o počinjenom kaznenom djelu.

Mediji navode kako su počinitelji bošnjački mladići, te da se radi o kaznenome djelu počinjenom iz mržnje.

Unatoč odlukama, Federacija BiH ne želi vratiti imovinu Katoličkoj crkvi u Travniku

facebook komentari

Nastavi čitati