Connect with us

Komentar

Luka Mišetić: Gospoda na ovoj slici zatražili su 2010 godine preimenovanje Avenije Gojka Šuška

Published

on

Odvjetnik Luka Mišetić podsjetio je danas na svome facebook profilu na različite standarde koje otvoreno pokazuju tzv. zagovornici ljudskih prava, prenosi HrSvijet

Povod za podsjećanje bila je fotografija Zorana Pusića i Eugena Jakovčića pored biste Josipa Broza Tita.

-Gospoda na ovoj slici zatražili su 2010 godine preimenovanje Avenije Gojka Šuška u zagrebačkoj Dubravi radi navodne “Šuškove zaštite osoba koje su počinile zločine i prikrivanja istih” – napisao je Mišetić uz fotografiju Zorana Pusića i Eugena Jakovčića, koji su vrlo teško podnijeli oslobađajuću presudu genarala Ante Gotovine i Mladena Markača.

Međutim, fotografirajući se pored biste Josipa Broza spomenuti dvojac šalje poruku kako svi zločini i svi zločinci za Pusića i Jakovčića nisu isti. Upravo na to ukazuje i odvjetnik Mišetić na svome facebook statusu.

-Istovremeno se slikaju sa bistom čovjeka koji je bez sumnje odgovoran za brojne zločine, od Bleiburga i Jazovke, do uništenja njemačke manjine u Jugoslaviji nakon Drugog svjetskog rata (moglo bi se koristiti i termin “genocid” protiv njemačke manjine). Nije im problem što je Tito počinio zločine i “zaštitio osobe koje su počinile zločine i prikrivanje istih.” Možda će gospoda jednog dana shvatiti da sami dovode u pitanje svoju objektivnost upravo jer, umjesto objektivnog pristupa svim zločinima i svim žrtvama (i svim povijesnim državnim dužnosnicima), primjenjuju dvostruke standarde koji se temelje na vlastitim (lijevim) političkim predrasudama – zaključio je Mišetić.

gong_pusic

Zanimljivo je da se ovih dana u javnosti pojavio i iznimno zanimljiv dokument Ministarstva vanjskih poslova s potpisom Vesne Pusić, datiran 09. prosinca 2014. godine.

Sudeći prema ovom dokumentu, Jakovčićeva i Teršelićkina Documenta iz proračunskih sredstava Ministarstva vanjskih poslova donirana je s 248.992, 80 kuna, Zelićev GONG s 250.000 kuna, B.a.b.e. s 243.921, 84 kune te Centar za mirovne studije s 250.000 kuna.

Poznavatelji situacije u Ministarstvu vanjskih poslova skloni su vjerovanju da je upravo ovim transakcijama plaćena potpora ovih udruga predsjedničkom kandidatu ljevice Ivi Josipoviću.

[ad id=”40551″]

facebook komentari

Continue Reading
Advertisement
Comments

Komentar

Bitno mi je oko BiH da postoji čvrsta potpora suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti BiH

Published

on

By

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u petak da neće nuditi rješenja za posrnuli hrvatski koncern Agrokor, čiji su veliki vjerovnici ruske banke, nego pomoći u povezivanju ljudi iz Hrvatske i Rusije kako bi se uklonila “buka u komunikacijskom kanalu”.

Boraveći ovaj tjedan u posjetu Rusiji, Grabar-Kitarović je izjavila kako ne bi željela da Agrokor opterećuje odnose Hrvatske i Rusije te da je spremna posredovati između Sberbanke i hrvatskih institucija koje rješavaju pitanje tog koncerna.

“Ja se ne zavaravam da ja osobno mogu nešto riješiti. Međutim, vidim da postoji buka u komunikacijskom kanalu, da neke stvari nisu jasne ni s ruske ni s hrvatske strane i zato sam se ponudila da spojim ljude koji to rješavaju”, izjavila je predsjednica Grabar-Kitarović u razgovoru za HRT.

“Neću nuditi rješenja jer za to nisam ni ovlaštena niti kompetentna, ali mogu povezivanjem ljudi, prenošenjem poruka ako je to potrebno pomoći u rješavanju ovog pitanja”, dodala je.

Čelnik Sberbanke Herman Gref izjavio je u četvrtak da ponašanje hrvatske vlade u slučaju Agrokora, insolventnog koncerna koji je navodno sedam godina falsificirao svoje financijske izvještaje, narušava prava kreditora i kazao da je o Agrokorovom dugu prema Sberbanci razgovarao i s Grabar-Kitarović.

Gref je istaknuo da Sberbanka s hrvatskom vladom želi postići puno međusobno razumijevanje o Agrokorovu dugu, ali da mjere koje je dosad poduzela hrvatska vlada vrlo ozbiljno ugrožavaju prava kreditora, uključujući Sberbanku.

Grabar-Kitarović je u intervjuu ponovila da Inicijativa triju mora, koju je u Moskvi predstavila ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, nije uperena protiv Rusije.

“Htjela sam to raščistiti, a najbolji način je da nekom date projekte da se iz njih vidi o kakvoj je inicijativi riječ – izgradnji prometne, energetske i digitalne infrastrukture”, rekla je predsjednica govoreći o neformalnoj platformi dvanaest, uglavnom istočnih članica EU-a, koju podupire SAD.

Upitana dijele li njezin stav SAD, baltičke zemlje i Poljska koje su u lošim odnosima s Rusijom, istaknula je da se ne radi o “striktnoj inicijativi” u kojoj članice moraju usuglašavati nekakvu politiku.

“Ako nekim državama ne odgovara suradnja s Rusijom u smislu ulaganja kapitala, na javnim natječajima ne moraju se birati ruski izvođači”, rekla je Grabar-Kitarović.

Ističe da Hrvatska dijeli politiku EU-a i NATO-a, ali ne može zanemariti ulogu Rusije na jugoistoku Europe, posebno u BiH i Srbiji.

“Vrlo mi je važno da postoji čvrsta potpora suverenitetu, teritorijalnoj cjelovitosti i konstitutivnoj ravnopravnosti sva tri naroda u BiH te da Rusija potiče da se Hrvatska i Srbija približe rješavanju otvorenih pitanja”, istaknula je Grabar-Kitarović.

facebook komentari

Continue Reading

Komentar

Andrej Plenković: Dobro je što je predsjednica posjetila Rusiju

Published

on

By

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je sinoć u Bruxellesu da je dobro što je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović otišla u posjet Rusiji.

Rekao je kako je put u Rusiju pripreman posljednjih desetak mjeseci. Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić vodila je hrvatsku delegaciju prije dva tjedna u Moskvu, pripremila sadržajno ovaj posjet, sve ono što se odnosilo na gospodarski dio suradnje.

Hrvatska gospodarska komora kao i obično koordinira naše gospodarstvenike koji su zainteresirani za sudjelovanje na gospodarskom forumu, bilo je dvoje ministara iz Vlade, jedna državna tajnica i cijeli tim savjetnika. Mislim da je predsjednica bila sasvim dobro praćena u svojim aktivnostima, istakno je Plenković.

Komentirao je i navodne izjave šefa Sberbanka Hermana Grefa da je lex Agrokor oštetio njegovu banku i da će se boriti za povrat uloženog novca, rekavši kako je ključno da Sberbank stalno sudjeluje u privremenom vjerovničkom vijeću. Ima informacije o svemu što se radi, sudjeluje u procesu donošenja odluka, dolazili su s predstavnicima drugih banaka u Vladu prije donošenja zakona i imali su sav prostor kao i drugi vjerovnici. Bilo bi dobro da Sberbank bude jednako konstruktivan kao i druge banke koje su prije davale kredite Agrokoru, kaže Plenković.

Premijer je rekao da nije znao za podatak da je Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) proteklih godina davala kredite Agrokoru u ukupnom iznosu od 905 milijuna kuna. Pročitao sam u medijima i kada se vratim u Zagreb, želim vidjeti cjelinu informacija o odlukama HBOR-a proteklih godina i različitim kreditima koji su davani, rekao je Plenković.

facebook komentari

Continue Reading