Marija Jurić Zagorka

1

Marija Jurić Zagorka poznata je i cijenjena spisateljica te prva profesionalna hrvatska novinarka, romatičarski rodoljub i domoljub. Marija Jurić Zagorka rodila se 2. ožujka 1873. godine u mjestu Negovcu pokraj Vrbovca. Zagorka je bila svestrana spisateljica te osoba koja je cijelo vrijeme svog postojanja bila ispred vremena u kojem je živjela.

Godine 1883. pohađala je u zagrebačkom samostanu Višu djevojačku školu. Nakon što je prekinula školovanje 1889. godine, vratila se u očev dom u Hrvatsko zagorje nakon čega je pod pseudonimom M. Jurica Zagorski uredila jedini broj krapinskog učeničkog lista “Zagorsko proljeće”.

Marija-Juric-ZagorkaNa inzistiranje majke 1891. godine udaje se za čovjeka kojeg ne poznaje, mađarskog činovnika Andriju Matraja. Iako se otac protivio vjenčanju jer je razlika u godinama bila sedamnaest godina, Marija je svejedno sa svojim suprugom otišla živjeti u Mađarsku.

U braku nije bila sretna jer je Andrija bio poznat kao nacionalista koji je zagovarao mađarizaciju Hrvatske. Nakon samo tri godine braka Zagorka bježi iz Mađarske i odlučuje napustiti muža koji je htio unovčiti njen talent, tako što bi pisala u mađarskom duhu. Zagorka je to odmah odbila.

Prvo bježi ujaku u Srijemsku Mitrovicu, a nakon toga u Zagreb. Zahvaljujući pomoći svog oca, Zagorka je uspjela dobiti rastavu braka, čime je Andrija bio oslobođen plaćanja alimentacije i obveze vraćanja njezine imovine.Nakon rastave braka Zagorka se vratila u Hrvatsku 1896. godine, pa je kao nepotpisana autorica počela raditi na uređivanju časopisa “Hrvatski branik” i “Posavska Hrvatska”. Krajem iste te godine postala je članicom redakcije “Obzora”.

Kao žena morala se prvo zadovoljiti mjestom korektora, da bi nakon toga uz pomoć biskupa Jurja Strossmayera postala i novinarkom. Za spomenuti je dnevnik pisala političke reportaže, ali i razne putopise najviše iz Hrvatskog zagorja.

U Obzoru je objavljivala razne feljtone, novele i humoreske, kao i biografske crtice te autobiografske bilješke. Upravo je u Obzoru Zagorka u nastavcima objavljivala romane “Roblje”, i “Vladko Šaretić”.

Kada su u doba narednog pokreta 1903. godine smijenjeni urednici Josip Pasarić i Milan Heimerl, Zagorka je postala neformalnom urednicom tog lista. Kako je iste godine organizirala demonstracije protiv bana i sama je bila zatvorena.

Godine 1906. Zagorka je otputovala u Budimpeštu, odakle se redovno javljala kao stalna dopisnica “Obzora” pišući izvješća o radu zajedničkoga Ugarsko-hrvatskog sabora. Kako je vješto pratila politička zbivanja unutar Austro-Ugarske Monarhije, uredništvo “Obzora” 1909. godine ju je poslalo u Beč kako bi mogla pratiti zbivanja tada najvažnijeg političkog procesa.
Aktivno je sudjelovala u političkim borbama, bila glasna i oštra protivnica mađarizacije i germanizacije.

Nakon povratka u Zagreb još je neko vrijeme radila u Obzoru, a već je iduće godine pokrenula ilustrirane tjedne novine “Zabavnik”, a iste je godine započela suradnju s Jutarnjim listom pišući društvene i kriminalističke reportaže.

Od 1910. godine Zagorka se najviše posvetila pisanju romana koje je objavljivala u nastavcima. “Kneginja iz Petrinjske ulice” (1910), “Tajna krvavog mosta” (1911. – 1912.), “Grička vještica” (1912. – 1913), “Republikanci” (1914. – 1916), “Crveni ocean” (1918. – 1919), “Buntovnik na prijestolju” (1927), “Kameni križari” (1928. – 1929) te mnogi drugi.

Marija Jurić Zagorka preminula je 29. studenog 1957. godine u Zagrebu.

facebook komentari

  • peppermintt

    Moja omiljena spisateljica, njeno djelo Grička Vještica i Siniša i Nera glavni likovi 🙂