Pratite nas

Pregled

Marija Pejčinović Burić: S Rusijom namjeravamo graditi stabilne odnose

Objavljeno

na

Ministrica vanjskih poslova Marija Pejčinović Burić poručila je u nedjelju, na susretu s građanima u okviru Dana otvorenih vrata Hrvatskog sabora, kako Hrvatska s Rusijom namjerava graditi stabilne odnose kakve ima i do sada, te potvrdila posjet predsjednice države Rusiji.

“Sa Rusijom imamo namjeru graditi stabilne odnose kakve imamo i do sada i u onim dijelovima u kojima možemo, a to su prije svega razvoj gospodarstva, kulture…”, odgovorila je ministrica građaninu kojeg je zanimalo zašto Hrvatska ne vodi bolju politiku prema Rusiji.

Ministrica ističe da je u tijeku priprema za visoki posjet, da će predsjednica države Kolinda Grabar Kitarović tijekom ovog mjeseca posjetiti Rusiju.

Sa svim zemljama, posebno onima koje su velike i važne, kao što je Rusija, imamo namjeru njegovati odnose u dijelovima koji su korisni i za jednu i za drugu stranu, kazala je ministrica na Danu otvorenih vrata, manifestaciji koja građanima omogućuje da dva puta godišnje, u prigodi Dana Hrvatskog sabora, 30. svibnja i Dana neovisnosti, 8. listopada bez najave dođu u Sabor i susretnu se s predsjednikom Sabora i zastupnicima.

Manifestacija se održava po osmi put, a u nedjelju su joj se po prvi put pridružili članovi Vlade s premijerom Andrejem Plenkovićem pa su građanima omogućili svojevrsni ‘aktualni sat’.

Do prve polovice 2019. ispuniti kriterije za schengenski prostor

Premijer je tom prigodom potvrdio da je Hrvatska ostvarila svoje ključne strateške ciljeve i zadaće: slobodu, demokraciju, neovisnost, vlastitu državu, te naglasio da sada, u okviru europskog projekta, do prve polovice 2019. želi ispuniti kriterije za ulazak u schengenski prostor, a nakon toga postati i članica eurozone.

Imao je i poruku za susjede koji žele u EU i NATO.

“Želimo da svi koji žele ući u EU i NATO to naprave na temelju individualnih postignuća i kriterija, a Hrvatska će im u tome pomoći, kao što i do sada radi”, rekao je.

“Strateški trokut” za Slavoniju

Slavonija, na žalost, nije jedina, praktično od Dugog Sela nailazite na slične probleme, odgovorio je premijer Vinkovčaninu čije su pitanje što će Vlada učiniti za razvoj Slavonije i zaustavljanje dramatičnog iseljavanja, građani popratili snažnim pljeskom.

Prepoznali smo koliko je Slavonija pogođena raznim nedaćama, pitanje demografske obnove, revitalizacije po nama je ključno gospodarsko i razvojno pitanje, rekao je premijer, tumačeći kako Projektom Slavonija Vlada na “koherentan način” želi angažirati nacionalna, sredstva iz EU, privatnog sektora i lokalnih jednica, kako bi se došlo do uvjeta, odnosno trenutka u kojem će mladi željeti ostati u Slavoniji.

U Vladi je troje Slavonaca, “strateški trokut” za razvoj Slavonije, rekao je premijer, navodeći ministricu Gabrijelu Žalac, ministre Tomislava Tolušića i Zdravka Marića.

Ova je Vlada prepoznala važnost Slavonije, osnovala Savjet za Slavoniju, za regionalni je razvoj u državnom proračunu ove godine osigurala četiri puta više sredstava nego proteklih godina, rekla je Žalac.

Ministar zaštite okoliša, ranije ministar rada Tomislav Ćorić najavio je da će mirovine slijedeće godine biti nešto veće.

I puno zastupnika ne zna što je replika

Domaćin nedjeljne manifestacije bio je predsjednik Sabora Gordan Jandroković kojemu se pridružio i potpredsjednik Željko Reiner te 10-ak HDZ-ovih zastupnika.

Ozbiljna pitanja, Jandroković je ‘omekšavao’ ležernijim komentarima.

U jednom trenutku učinilo mu se da jedan dječak diže pločicu za repliku pa ga je upitao želi li replicirati, no dječak je odgovorio da ne zna što to znači.

“Ima i puno zastupnika koji isto ne znaju”, primjetio je predsjednik Sabora i ‘zaradio’ pljesak brojnih građana.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

Glasnović: Doprinos hrvatske dijaspore je ogroman, no Hrvati izvan domovine potpuno su izolirani

Objavljeno

na

Objavio

Sabor raspravlja o Godišnjem izvješću o provedbi strategije i zakona o odnosima Hrvatske s Hrvatima izvan domovine u kojem se, među ostalim, navodi i da je Hrvatska lani financirala s više od 40 milijuna kuna brojne infrastrukturne, obrazovne, kulturne i druge važne projekte hrvatskih institucija i udruga u cijelom svijetu.

Saborska sjednica počela je stankom. Zatražili su je Željko Glasnović zbog hrvatske dijaspore, Ivan Lovrinović koji želi govoriti pretvaranju građana u dužničke robove, a Mislav Šimić iz Mosta tražio je stanku na temu aktualne političke situacije, jednako kao i HDZ

Željko Glasnović rekao je da je doprinos hrvatske dijaspore ogroman, no da su Hrvati izvan domovine potpouno izolirani.

Iz iseljeništva u Hrvatsku stiže oko 16 milijardi kuna i milijardu eura, što je velik dio BDP-a. No, hrvatski iseljenici i dalje se susreću s preprekama kad se žele vratiti u Hrvatsku.

Imate socijalističku birokraciju, treba tri godine za državljanstvo, dvije godine za domovnicu, svakih šest mjeseci dizati rodni list.

To je namjerna sabotaža od nekih kadrova, možda su oni u MUP-u. Zadnji stop je Črnomerec.

Nema dopisnog glasovanja. Ti ljudi imaju formalno pravo glasa, ali ustvari on mora letjeti šest sati iz Vancouvera da glasuje tamo u Torontu, Ottawi.

U isto vrijeme vraćamo četnike u Hrvatsku koji su vršili agresiju. Ima 31.000 zahtjeva za povratak ljudi koji su tu bili kad je vršena agresija na Hrvatsku. A ovi naši vani, koji daju lovu, koji doprinose, su isključeni iz društvenog i ekonomskog razvoja.

Začuđujuće, 20 godina nakon rata mi još nemamo cenzus i točnu sliku, statistički okvir koliko ljudi imamo vani.

Koje su njihove sposobnosti, kako su podijeljeni, kako se osjećaju. Ima skoro tri milijuna ljudi vani, minimum tri milijuna. A nema konzulata u Novom Zelandu i tako dalje – rekao je Glasnović.

Kako kaže, zna za ljude iz Južne Amerike koji bi se vratili u Hrvatsku, ali njihovi ‘dosjei stoje u ladicama godinama’.

Imate 5000 dosjea koji nisu procesuirani. I to je, ja bih rekao, rak rana hrvatske države, ta hrvatska diplomacija,  gdje sjede bivši kadrovi Udbe, Partije, čiji jedini interes je njihova stražnjica.

Glasnović je poručio da se ljudi neće vratiti dok se u Hrvatskoj ne popravi ta ‘pravna kaljuža’ te kako smatra da iseljenici ovdje nisu poželjni, a ‘doći će 200 sirijskih izbjeglica’

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Ante Todorić stigao u Hrvatsku

Objavljeno

na

Objavio

Ante Todorić, stariji sin Ivice Todorića koji je bio dopredsjednik Uprave Agrokora i osumnjičen u DORH-ovoj akciji Agrokor, vratio se u Hrvatsku.

Ante Todorić, osumnjičenik u aferi Agrokor, stigao je u Zagreb. S obzirom na to da je istražni sudac, za 14 osumnjičenih odlučio da se brani sa slobode, uključujući i Antu Todorića, njegovi odvjetnici su rekli da on u Hrvatsku stiže u puno ležernijoj atmosferi, javlja dnevnik.hr

Idući korak, nakon dolaska u Zagreb, jest da se Ante Todorić javi u Županijsko državno odvjetništvo na ispitivanje vezano za slučaj Agrokor.

Od 15 osumnjičenih, istražni sudac jednomjesečni istražni zatvor zatražio je samo za bivšeg predsjednika uprave Agrokora Ivicu Todorića.

facebook komentari

Nastavi čitati