Pratite nas

Pregled

MARKOV TRG: HINA – SDP-ov medijski servis

Objavljeno

na

U emisiji Markov trg na Z1 televiziji gostovali su bivša ravnateljica Hine Smiljana Škugor Hrnčević i novinar portala Hrvatskog kulturnog vijeća Davor Dijanović.

Škugor Hrnčević je prošli tjedan dobila otkaz u Hini zbog izbijanja afere firme supruge bivšeg ministra Miranda Mrsića od 10,6 milijuna kuna HZZO-u.

Uprava i ravnateljica Hine smatraju Škugor Hrnčević odgovornom za objavljivanje tog tekst u nekim medijima prije nedavnih izbora. HINA je, naime, sporni tekst o supruzi Miranda Mrsića objavila tek 20. rujna, dakle nakon izbora.

‘Službeno, dobila sam izvanredni otkaz, a to znači da nemam nikakva prava na burzi, dakle okrivljena sam da sam taj tekst o supruzi Miranda Mrsića, njenoj firmi i dugu prema HZZO-u, dostavila drugim medijima.

Taj je tekst osvanuo u Hini 7. rujna, četiri dana prije izbora i bio je potpuno profesionalno napisan. U tekstu je čak bila izjava Mrsićeve supruge koja je izjavila da se o tome ne želi očitovat. Međutim, u Hini su odlučili da ‘još nešto’ trebaju doraditi pa zato nije objavljen prije izbora, na tekstu je stajala oznaka ‘ček’ što znači da treba čekati.

Razlika između teksta napisanog 7. rujna i s tom ‘doradom’ objavljenog 20. rujna je sadržajno nebitna’, izjavila je Smiljana Škugor Hrnčević.

Uredništvo emisije Markov trg je pitalo glavnog urednika Hine Serđa Obratova što je novo u objavljenoj verziji u odnosu na prvu verziju koja nije objavljena i evo njegovog odgovora: ‘ U odnosu na radnu verziju u konačnoj je objavljena svojevrsna potvrda sumnji da tvrtka o kojoj se pisalo najvjerojatnije ima povlašteniji položaj od drugih koje posluju s HZZO-om.

Naime, to se nije vidjelo iz radne verzije teksta i to je bilo potvrđeno tek naknadno od Hininih anonimnih sugovornika iz drugih tvrtki koje posluju na tržištu lijekova. U konačnoj verziji također smo objavili izjavu bivšeg ravnatelja HZZO-a u čijem mandatu je nastao dug privatne tvrtke prema HZZO-u, što je također izostalo u radnoj verziji.

I tu smo se držali profesionalnih standarada da “drugoj strani” pružimo mogućnost da iznese svoje stavove. Do izjave tog sugovornika došli smo tek 17. rujna, a idućeg dana tekst je objavljen na Hininoj naslovnici, a potom i na Hininom portalu s besplatnim vijestima iz zdravstva, gdje je bio udarna vijest.’

‘Anonimni izvori koje u odgovoru spominje glavni urednik Hine, radi se o firmama koje posluju s HZZO i koji su rekli da nikada nisu imali takav dug, a što se tiče bivšeg ravnatelja HZZO-a on je rekao da on sada više ne zna puno o tome.

Dakle ništa nije demantirano niti promijenjeno u tekstu. Zašto je trebalo 12 dana za provjeru je zanimljivo pitanje. Uvjerena sam da se taj tekst ne bi nikada pojavio u javnosti da je 11. rujna na izborima pobijedila Narodna koalicija’, pojasnila je Škugor Hrnčević.

‘Ovo je jedan od klasičnih primjera sektaškog, ideološkog ponašanja. Na hrvatskoj političkoj sceni uvijek postoje dvostruki kriteriji. Da je situacija obrnuta, da se radilo o dužnosniku HDZ-a onda bi se digla graja zašto taj tekst nije objavljen.

U Hrvatskoj sve što smeta lijevoj-jugoslavenskoj strani se diskvalificira. U Hrvatskoj imamo stanje totalnog medijskog mraka. Sve što uznemiruje to stanje se eliminira iz profesije. U hrvatskim medijima postoje ‘Veliki cenzori’ koji uvijek štopaju takve informacije’, objasnio je Dijanović.
‘Nisam mogla gledati tu vijest na desku da stoji tamo daleko od očiju javnosti. Trebala sam je poslati izbornom povjerenstvu i DORH-u. Prije nekoliko mjeseci smo imali u Hini jedan vrlo sličan slučaj koji se odnosio na firmu političara s druge strane političkog spektra.

I tada je ta vijest išla bez provjere, a na kraju se ispostavilo da je vijest bila netočna i nakon toga je Hina objavila demanti. Znači kada se radi o političarima desnog opredjeljenja onda se u Hini ništa ne provjerava, nego se odmah objavljuje. Čak i kada vijest nije istinita kao što je bio ovdje slučaj kada je Hina morala demantirati i ispraviti netočnu vijest’, ispričala je Škugor Hrnčević.
‘Ovdje nema demokracije i to nije situacija samo u medijima, nego i na kulturnoj sceni. Takva je situacija u Hrvatskoj još od 1945. godine. Slično je i u tom tzv. nevladinom sektoru gdje se dijele nevjerojatno visoke plaće. Čak i kada neki medij s desne strane dobije neka sredstva odmah ga se napada za ustaštvo i slično’, ispričao je Dijanović.
U emisiji je bilo govora o HND-u koji nije ni riječ rekao o slučaju otkaza Smiljani Škugor Hrnčević, ali je digao veliku buka zbog 280 novinara neprofitnih medija u izdanju nevladinih organizacija koji su ostali bez posla i prihoda jer ih je u cijelosti financirala Vlada, a dotacije su presušile kad je na došla nova vlast.

Kako to da mediji ne progone bivšeg ministra Mrsića ili njegovu suprugu, a kada je u pitanju bio, primjerice Karamarko, onda su mediji u zasjedi vrebali pred središnjicom HDZ-a. Za HND novinarka Škugor Hrnčević ne postoji, ona je za njih mrska desničarka i zato je treba izbaciti nogom u stražnjicu. Kako je uopće nastao dug Mrsićeve supruge u vrijeme dok je on bio ministar i je li to sukob interesa? Hoće li DORH pokrenuti istragu, hoće li Povjerenstvo za sukob interesa utvrditi je li Mrsić kao ministar štogod pogodovao ženi, tko će odgovarati za taj milijunski dug? I na kraju na sve to ondašnji ravnatelj HZZO-a kaže da se ne sjeća kako je nastao dug. Tko je tu lud?

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

Kolinda Grabar-Kitarović pisala Kavazoviću: I dalje ostajem pri izrečenim stavovima

Objavljeno

na

Objavio

U pismu se predsjednica Grabar-Kitarović zahvaljuje na upućenom pismu, uvažavanju i iskrenim riječima, ali i dalje ostaje pri izrečenim stavovima.

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović uputila je pismo reisul-ulemi Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazoviću, kao odgovor na njegova dva ranije upućena pisma, te poručila kako “i dalje ostaje pri izrečenim stavovima”.

Kavazović je od Grabar-Kitarović tražio da pojasni javno izrečene tvrdnje o tisućama dobrovoljaca koji se sa sirijskog ratišta vraćaju u Bosnu i Hercegovinu, ali i o radikalizaciji islama u toj državi.

U pismu se predsjednica Grabar-Kitarović zahvaljuje na upućenom pismu, uvažavanju i iskrenim riječima, ali i dalje ostaje pri izrečenim stavovima.

Kavazović je u izjavi za agenciju MINA izrazio zahvalnost Grabar-Kitarović na odgovoru ističući kako se s njom slaže da je “iskrena komunikacija najbolji put da se otklone bilo koje i bilo kakve dvojbe koje bi mogle naštetiti odnosima država i naroda kojima pripadamo”.

On je u posljednjem pismu od predsjednice Hrvatske i drugih organa i dužnosnika te zemlje tražio da “prestanu sa zlonamjernom kampanjom koja za cilj ima diskreditovanje Bošnjaka i sijanje straha od njihovog prisustva u Europi”.

Također je zatražio od predsjednice Hrvatske da, radi očuvanja dobrosusjedskih odnosa, pojasni dokaze na osnovu kojih iznosi tvrdnje o tome da su muslimani u Bosni i Hercegovini i okruženju opasnost po Hrvatsku i Europu.

Prethodno je hrvatska predsjednica izjavila kako “retorika koja stiže iz Bosne i Hercegovine prema Hrvatskoj nije zdrava i prijateljska” nakon što je hrvatska obavještajna agencija objavila podatke o “prijetnji islamskog radikalizma u regiji”.

“U posljednje vrijeme primjećujem retoriku protiv Hrvatske, pa i protivljenje Pelješkom mostu, koji nikako ne može ugroziti Bosnu i Hercegovinu”, rekla je Grabar-Kitarović novinarima.

Bošnjački dužnosnici u Bosni i Hercegovini protive se tomu da se gradnja Pelješkog mosta počne prije nego dvije susjedne zemlje riješe granicu na moru.

“Ta retorika nije zdrava, nije dobra, jer su Bosna i Hercegovina i Hrvatska orijentirane jedna na drugu”, dodala je hrvatska predsjednica.

Hrvatska Sigurnosno-obavještajna agencija u izvješću objavljenom ranije navodi da se s područja hrvatskog jugoistočnog susjedstva ISIL-u priključilo gotovo 1.000 ljudi, uglavnom “sljedbenika džihadističkog salafizma”.

Upitana je li reakcija Bošnjaka, s obzirom na to izvješće, pretjerana, Grabar-Kitarović je rekla da SOA radi objektivno, kvalitetno i bez političkog utjecaja.

“Brojke same nisu bitne koliko su bitni trendovi rasta radikalizma i pojedinaca koji su ili dio ekstremističkih skupina ili su samoradikalizirani pojedinci”, kazala je predsjednica Hrvatske.

Istaknula je da se protivi tomu da se ekstremizam i radikalizam izjednačuju s bilo kojim narodom, etničkom ili religijskom skupinom.

Predsjednica: Apsolutno nema nikakve kampanje protiv BiH, nego upravo suprotno

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Kapetan Dragan osuđen na 15 godina zatvora za ratni zločin

Objavljeno

na

Objavio

Dragan Vasiljković, poznatiji kao kapetan Dragan, osuđen je na 15 godina zatvora zbog ratnog zločina.

Na Županijskom sudu u Splitu izrečena je presuda Draganu Vasiljkoviću, poznatijem kao kapetan Dragan, zbog ratnih zločina nad hrvatskim vojnicima i civilima.

Proglašen je krivim po dvije točke optužnice: zlostavljanje zatvorenika na Kninskoj tvrđavi i napad na policijsku postaju u Glini.

Postupak protiv Vasiljkovića trajao je godinu dana i u njemu je ispitano 60 svjedoka. Optuženom se sudilo prema tri točke optužnice, i to za zločin protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva od sredine 1991. do početka 1993.

Prošli je tjedan Dragan Vasiljković u svojoj obrani ustvrdio da je žrtva montiranog političkog procesa. Odbacio je sve navode iz optužnice, posebno onaj da je imao zapovjedništvo nad zatvorom u Kninu. Rekao je da je samo jednom prigodom dao prijedlog da se zatvor preseli.

Tužiteljice Županijskog državnog odvjetništva iz Šibenika Živana Beroš Dodig i Sanda Pavlović Lučić završni su govor držale tri i pol sata i među ostalim rekle da je tužiteljstvo dokazalo da je Vasiljković bio zapovjednik Jedinice za posebne namjene u sastavu paravojnih postrojbi SAO Krajine, koja je sjedište imala u prostoru tvrđave u Kninu.

Vasiljković je optužen da je kao zapovjednik Jedinice za posebne namjene u sastavu paravojnih srpskih postrojbi, odnosno zapovjednik Nastavnog centra za obuku pripadnika specijalnih postrojbi Alfa, postupao suprotno odredbama Ženevske konvencije. Na teret mu se stavlja da je u lipnju i srpnju 1991. u zatvoru na kninskoj tvrđavi te tijekom veljače 1993. u Bruškoj kod Benkovca mučio, zlostavljao i usmrćivao zarobljene pripadnike Hrvatske vojske i policije.

Usto je optužen i da je tijekom srpnja 1991. u Glini, u dogovoru sa zapovjednikom tenkovske jedinice JNA, izradio plan napada na tamošnju policijsku postaju te prigradsko naselje Jukinac, sela Gornji i Donji Viduševac, a zatim i njihovo zauzimanje. Tijekom napada oštećeni su i uništeni civilni objekti, stanovništvo natjerano na bijeg, opljačkana imovina, a ubijeni su i ranjeni civili među kojima i jedan strani novinar.

Ivan Šantek: Očekujem da će ‘kapetan Dragan’ biti osuđen za sve zločine

facebook komentari

Nastavi čitati