MARKOV TRG: Hrvatsko pravosuđe vapi za temeljitom lustracijom

0

Nelustrirano hrvatsko pravosuđe premreženo je interesnim skupinama koje imaju zajednički nazivnik u tajni koju skrivaju od lustracije, bilo je govora u emisiji Markov trg na Z1 televiziji.
‘SOA je u svojem izvještaju ukazala na problem 20 sudaca koji su prijetnja državnoj sigurnosti. Mediji su prešutjeli taj podatak, a to znači da je SOA dirnula u osinjak.

Nastao je opći muk oko ove prevažne informacije’, započeo je Vjekoslav Krsnik politički analitičar.
‘Trebalo bi ukloniti 99 posto sudaca Vrhovnog suda jer su bili dio prošlog sustava totalitarne države. Ti su ljudi morali proći temeljite provjere. Ti su ljudi morali biti suradnici raznih agentura bivše države. Današnji kadrovi su drugi ili treći ešalon bivšeg sustava.

Tih 20 sudaca su bili umiješani u nekakve aktivnosti Rusa koji su penetrirali u energetske poslove. Tu je NATO posredovao i upozorio našu sigurnosnu službu’, objasnio je Nino Mogorović novinar Hrvatskog tjednika.

Bilo je govora o predsjedniku Vrhovnog suda Branku Hrvatinu koji je u Labinu završio osnovnu školu. Potom se s čitavom obitelji preselio u Zagreb.

Ovo preseljenje bilo je ‘poslovno uvjetovano’ budući da je njegov otac kao provjereni lokalni partijski kadar unaprijeđen na republičku, a kasnije saveznu razinu. Hrvatin stariji ostat će upamćen kao posljednji predsjednik Socijalističkog saveza radnog naroda Jugoslavije.

U posljednjim danima socijalističke Jugoslavije uspješnu karijeru počeo je graditi i njegov sin Branko.
‘Uoči raspada Jugoslavije Branko Hrvatin je bio posljednji partijski sekretar Općinskog suda u Zagrebu. Da je provedena lustracija taj čovjek ne bi mogao obnašati nikakvu ozbiljniju funkciju u Hrvatskoj’, ispričao je Vjekoslav Krsnik.

Glavne grane u kojima se najdugovječniji predsjednik Vrhovnog suda Hrvatin izvješti su ‘naknada štete’ i ‘ovršni postupak’.

Tako su prvi javni prikaz sudske prakse u vezi naknade neimovinske štete nakon izmjene Zakona o obveznim odnosima sucima platile zainteresirane osiguravateljske tvrtke.

Branko Hrvatin bio je taj koji se financijerima obvezao poslati 150 do 200 sudaca, a skup je organizirao Mlinarevićev ‘Inženjerski biro’. Inženjerski biro Mladena Mlinarevića radio je procjenu zgrade u Planinskoj koju je prodavao Stjepan Fiolić, bio je organizator ručka u Baltazaru na koji su pozvani Branko Hrvatin i Drago Tadić kada se htjelo utjecati na presudu Glavašu. Tradicionalno organizira i ‘savjetovanja’ na kojima honorare tvrtki dobivaju i ljudi iz komisije za javnu nabavu što se ubraja u sukob interesa.

‘Biro’ je godinama radio po narudžbi za svakoga tko dobro plati, a procjene i analize su se često pisale bez valjanih podloga. Mlinarević je u pretvorbi napravio podloge za privatizaciju stotina poduzeća uzimajući im za svoj ‘rad’ ogromne naknade.

‘Hrvatska po europskim standardima nije demokratska država, osnovni je problem pravosuđe kontaminirano centrima moći koji upravljaju zemljom.

Po istraživanju nekih institucija koje prate kretanje prljavog novca iz Hrvatske je opljačkano 34 milijarde dolara’, izjavio je Krsnik.
U emisiji je puštena izjava Andrije Hebranga koji je komentirao slučaj HPB Bankomat kao čudan slijed događaja.

‘Država ide prodati svoju banku, a preko DORH-a pokreće postupak protiv čelnih ljudi te banke i tako joj ruši cijenu uoči prodaje’, objasnio je Hebrang.

‘Tko su uspješni odvjetnici u Hrvatskoj? Sve ljudi bivšeg sustava. Kada je Polančec završio u zatvoru došao ga je vaditi Ante Nobilo. U Hrvatskoj postoji 50 nedodirljivih osoba.

U offshor firmama se vrte milijarde hrvatskih kuna. Onaj tko drži medije i pravosuđe pod kontrolom, a to su strukture bivšeg sustava, upravlja Hrvatskom.

Šef policijske uprave u Istri je čovjek koji je 1977. godine ušao u sustav vrteći pendrek, a trebao bi biti čovjek koji je rođen 1977. godine. O čemu mi pričamo?’, zapitao se Mogorovoić.
‘Spremam knjigu 100 hrvatskih Jugoslavena i oni su ti koji drmaju Hrvatskom, a ne političke stranke i njihovi ljudi. Anto Nobilo je dio te strukture moći, jer je bio dio te stare strukture.

To je struktura koja je nastala raspadom Jugoslavije’, smatra Krsnik.
‘Kad je Mladen Bajić ušao u sustav? Bio je neko vrijem vojni tužitelj i onda iza Ortynskoga je trajao cijelu vječnost. Državni je odvjetnik u Hrvatskoj tu da sakrije kriminal, a ne da ga razotkrije’, naglasio je Mogorović.

Pripadnik Martićeve milicije Mitar Arambašić je u Splitu nepravomoćno ponovno osuđen na 20 godina zatvora, no Vrhovni sud ga je pustio na slobodu i vratio predmet na ponovno suđenje. Arambašić je bez problema za 15 dana dobio sve potrebne dokumente te je preko Srbije odletio za Kanadu.

Tamo je dobio izbjeglički status, a trebao bi dobiti i državljanstvo.

Martićevac Mitar Arambašić brutalno je likvidirao trojicu hrvatskih policajaca, kojima je odsjekao glavu i udove, a Hrvatinov Vrhovni sud je ‘likvidirao’ svaku realnu šansu da zločin bude pravedno kažnjen.
‘Nisu KOS i UDBA bile dječji vrtići. To su bile ozbiljne organizacije.

I danas te organizacije uništavaju Hrvatsku’, komentirao je Mogorović.
‘Trebalo bi pokrenuti krivični postupak protiv Dinka Cvitana i Mladena Bajića i to za krivično djelo nečinjenja, krivično djelo propusta.

Oni nisu obavljali svoje dužnosti onako kako su trebali obavljati na tako važnoj pravosudnoj funkciji.
U emisiji je pušten snimak vještačenja Vladimira Krkleca na ročištu HPB Bankomat u kojem on sam ne može objasniti kako je u svojem vještvu naveo postojanje duga od 1,5 milijuna kuna, a što je bilo jedan od važnijih argumenata pri sastavljanju optužnice.
‘Znam niz primjera sličnih ovome gdje sudski vještaci potpisuju nešto što nema veze sa zdravom ‘pameću. Za sve to je odgovoran hrvatski Sabor koji će ovih dana ocijeniti izvješće Glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana.

Prihvatiti ili ne prihvatiti, a to znači smijeniti ga ili ostaviti na toj dužnosti’, zaključio je Krsnik.

facebook komentari