Pratite nas

Martin Raguž, u intervjuu za portal Bljesak.info govori o kandidaturi za člana Predsjedništva BiH

Objavljeno

na

Predsjednik HDZ-a 1990 , Martin Raguž, u intervjuu za portal Bljesak.info govori o kandidaturi za člana Predsjedništva BiH, o stvaranju Predsjedništva i potrebi promjene politike. Raguž kaže kako se njegova stranka i on ne žele uplitati u ‘spinovanje’ te da su Hrvatima ponudili mogućnost da se odmaknu od jednoumlja…

Bljesak.info: Kandidirali ste se za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Od kud motiv i, budući da ste često spominjali podršku stranaca, imate li i ovoga puta tu podršku?

RAGUŽ: Motiv je jasan – promjena užasno teške svakodnevnice u ovoj zemlji, besperspektivnosti, bezidejnosti, izostanka vizije i strategije i nastavka agonije kroz manipulativne političke obrasce koju su već dvadeset godina doveli ovu zemlju i sve njezine narode i građane u ovu situaciju. U BiH vladaju politički obrasci gdje se problem uvijek traži u drugom i nespremnost na dijalog i sve to stvara crnu rupu od ove zemlje i od ljudi u njoj.

Bljesak.info: Nabrojali ste sve te probleme, ali koliko može član Predsjedništva utjecati na to? Znamo koje su ovlasti Predsjedništva BiH. Zna se što može Predsjedništvo.

O kandidaturi
Bio sam predstojnik ureda prvog hrvatskog člana Predsjedništva BiH nakon Daytona. Stvarali smo taj ured, i dobro znam potencijale koje ta institucija ima.

RAGUŽ: Predsjedništvo je kolektivni šef države. Uopće ne podcjenjujem kompetencije koje ima Predsjedništvo. Bio sam predstojnik ureda prvog hrvatskog člana Predsjedništva BiH nakon Daytona. Stvarali smo taj ured, i dobro znam potencijale koje ta institucija ima. Oni, nažalost, nisu valorizirani jer se nikada nisu stvorili uvjeti da se potencijal te institucije iskoristi, čak ni simbolički, i da se postigne temeljni unutarnji dogovor predstavnika triju konstitutivnih naroda i da se kroz tu instituciju šalju pozitivne poruke drugim institucijama u BiH i zemljama susjedima, Europi, Americi, NATO-u. To je taj potencijal koji je apsolutno, kroz obrasce koji su manifestirani dosadašnjim izborom u Predsjedništvo, neiskorišten. Ja to želim mijenjati, i to je jedan od motiva zašto sam se kandidirao, odnosno, prihvatio kandidaturu koju je od mene zahtijevala konvencija od 1.200 ljudi. To nije bila nimalo jednostavna odluka. Donesena je u 57. godini, ne napamet, nego s dubokim političkim iskustvom i prosudbom da je sad trenutak ili da se čovjek zauzme za promjenu ovog stanja ili da preuzme odgovornost za nastavak agonije. Po meni je to ključna stvar.

Bljesak.info: A potpora?

RAGUŽ: Što se tiče potpore, nisam nikad govorio eksplicitno o potporama, već sam smatrao da je važno izgraditi jedan partnerski odnos s najvažnijim međunarodnim centrima moći i institucijama. Smatrao sam da je uvijek dobro imati jednu partnersku komunikaciju, ravnopravnu, a ne biti objekt ili manipulator tim procesima. Podsjetit ću vas koliko je obećanja i rokova dano, a koliko je izigrano od strane domaćih aktera zbog čega je i izostao ozbiljan fokus tih ključnih centara koji nam ustvari mogu pomoći jer mi nismo u toj situaciji da možemo samostalno. Zbog toga sam i u protekla dva mjeseca imao više razgovora, bilo da se radi o partnerima u SAD-u, u Europskoj uniji, recimo Njemačkoj, bilo u susjednoj Hrvatskoj. Smatram da je potrebno vratiti vjeru da ovdje može doći do bolje politike koja bi mogla ponovno vratiti interes i zadobiti povjerenje tih država i institucija koje su nam do sada pomagale, a koje su se sada zasitile neuvjerljivih politika, lažnih obećanja i loših rezultata i koje su skoro pa počele dizati ruke od BiH. Siguran sam da ovaj politički pristup kojeg personificiramo i stranački program koji je prihvaćen na stranačkoj konvenciji, vraća nadu da se i ovdje mogu profilirati političke opcije i kandidati kao preduvjet zaustavljanja ove iznimno teške situacije.

Bljesak.info: Rekli ste da ste kandidaturu prihvatili u 57. godini života. Odavno ste na političkoj sceni. Smatrate li da je došlo vrijeme da se taj Vaš politički život nagradi i da je vrijeme da se on nagradi jednom važnom političkom funkcijom?

RAGUŽ: Smatram da to iskustvo nije malo. Prošao sam sve etape, ratne, poratne, uglavnom su me pogađale, kao i obične ljude, u ekstremnim fazama, a prvu izrazitu političku odgovornost preuzeo sam prošle godine izborom za predsjednika stranke. Nikada nisam unaprijed davao prognoze. Smatram da imam legitimno pravo na to i referencije, pa i određenu vrstu priznanja koja sam dobivao. Hoće li to biti prepoznato na izborima, vidjet ćemo. Ja sam uvjeren da hoće. Nigdje nisam kalkulirao s brojkama koje ću dobiti na izborima i ne izlazim s negativnostima o drugim kandidatima, unaprijed određujući rezultate izbora. Smatram da birači trebaju odlučiti. Treba poštovati volju birača, ali i biračima treba dati pravo na izbor. Ponosan sam na to što sam s HDZ-om 1990 omogućio izbor i na hrvatskoj političkoj sceni i smatram to jednom od najvažnijih odluka u svojem političkom životu.

Bljesak.info: Što ste ponudili Hrvatima?

RAGUŽ: Da ne budu taoci dosadašnji politički monopola i obrazaca. Jedinstvo nam je potrebno oko najvažnijih suštinskih pitanja, ali, jednoumlje ne. I to je ono što je moja kandidatura donijela. Ne samo kod Hrvata, već je prepoznata na široj bh. političkoj sceni kao jedan iskorak. Vidjet ćemo kako će to završiti kroz konkretnu podršku birača. Ja sam uvjeren pozitivno.

Bljesak.info: Kad kažete jednoumlje, mislite li tu na Hrvatski narodni sabor? Odustali ste od zajedničke lista s HNS-om. Zašto? I kakva je uopće razlika između dva HDZ-a?

O stolnom gradu
Sigurno je da Mostar ima potencijal da bude sjedište najvažnijih institucija nacionalnog, kulturnog, gospodarskog i sportskog karaktera kad su Hrvati u pitanju.

RAGUŽ: Nismo odustali od zajedničke liste. Mi smo imali pristup da nastupimo zajedno tamo gdje je potencijalno ugrožen vitalni nacionalni interes Hrvata. S druge strane, HDZ BiH je zastupao interese – jedna lista za sve razine. Dakle, tu se radi o koncepcijskim razlikama. Mi smo i prije dvije godine tražili formu HNS-a i u tome smo bili najglasniji i naglašavali nužnost razvijanja HNS-a u stratešku krovnu instituciju hrvatskog naroda, a ne u dnevnopolitički okvir bilo koje stranke. I to je ta razlika.

Bljesak.info: Što zamjerate HNS-u?

RAGUŽ: Mi smo tražili otvaranje HNS-a za druge stranke koje imaju hrvatski legitimitet, za kulturne, znanstvene i vjerske institucije. Mislim da taj koncept mora prevladati jer Hrvatima je potrebna jedna strateška krovna institucija dok je ovako organizirana BiH, ili neorganizirana. Dok Srbi imaju državu u državi, dok Bošnjaci od Federacije žele stvoriti svoj entitet, mi moramo imati okvir za strategiju, a ne za zadržavanje monopola. Sad se manipulira pitanjem zajedništva. Mi smo za zajedništvo za jedan istinski HNS. Na koncu, bio sam sudionik pisanja svih deklaracija HNS-a i imam potpuni kontinuitet u tom smislu. Mi ostajemo unutar ideje HNS-a i to smo zapisali u svoj program, kao institucije koja će biti otvorena i pluralna i koja mora poštivati izbornu volju hrvatskog naroda. Mi nikada nismo prekršili dogovor i narušili načela dok je to rađeno na našu štetu i u Livnu i u Mostaru. Suštinski mi želimo vratiti vjeru u politiku jer ovdje se želi poslati poruku: svi su isti, politika je kancerogena. Nema ozdravljenja ničega, bez ozdravljenja politike. To je imperativ.

Bljesak.info: Dakle, HDZ 1990 može ozdraviti politiku?

RAGUŽ: Mi smo otvorili vrata mladim ljudima u središnjici, na listama. Objektivno, za tri četiri mjeseca napravili smo izvanredne stvari i to se prepoznaje. To je taj odgovor. Ne kukamo, ne prozivamo druge i nismo se ulovili na razne spinove gdje su i mene osobno projektirali u razne varijante. Poznato je da sam 2000 godine odbio mogućnost da budem predsjedavatelj vijeća ministara za vrijeme Alijanse, također i za vrijeme platforme, to sam uradio jer nije bila ispoštovana većinska volja hrvatskog naroda.

Bljesak.info: ‘Devedesetka’ je prošla kroz krizu. Potresla vas je epizoda mostarskog ogranka, napuštanja i izbacivanja članstva iz stranke. Je li HDZ 1990 na gubitku kad su u pitanju članovi koji su Vas napustili i osnovali novu stranku?

RAGUŽ: Mi smo održali prije više od godinu dana izborni sabor na kojem sam uvjerljivo pobijedio. To je bio sabor gdje je bilo više kandidata na svim razinama. Tu se i bivši predsjednik mostarskog gradskog odbora (Slaven Raguž, op.a.) okušao sa svojom kandidaturom i znamo kako je prošao. Ja sam imao blizu 400 glasova a on nešto više od stotinu. To je bio jasan omjer tko je dobio mandat da vodi stranku i to po programu kojeg smo jednoglasno usvojili. Kao Predsjednik stranke pokazao sam izrazitu tolerantnost u vođenju stranke i odnosima u stranci sve do momenta kad su se pravila opstrukcije u provođenju usvojenog programa i politike stranke.

Bljesak.info: Slaven Raguž je našem portalu potvrdio da je bio izložen pritiscima i da su ti pritisci dolazili iz Vaše stranke?

RAGUŽ: Nikakvog pritiska nije bilo, ali kompromisa oko provođenja jasno utvrđenog stranačkog programa ne može bit. Tu smo pokazali snagu i odlučnost oko provođenja demokratski usvojenog programa stranke koji je jasno odredio smjer djelovanja HDZ 1990, kao suvremene demokratske stranke koja jasno preuzima odgovornost za pozitivne promjene.

Bljesak.info: Je li HDZ 1990 Raguževim odlaskom izgubio Mostar?

RAGUŽ: HDZ 1990 u Mostaru nije bio nikada jači nego što je to sada. Dvostruko smo ojačali za tri mjeseca, a to će pokazati izbori. Dakle, 90 posto ljudi je ostalo u gradskom odboru, a novi su došli i svakim danom dolaze. Devedesetka je ojačala zbog spremnosti da očuva svoj politički profil i ne podlegne pritiscima i kroz HNS i kroz udare u stranci koji su bili ciljani.

O razlikama s HDZ-om BiH
Mi smo i prije dvije godine tražili formu HNS-a i u tome smo bili najglasniji i naglašavali nužnost razvijanja HNS-a u stratešku krovnu instituciju hrvatskog naroda, a ne u dnevnopolitički okvir bilo koje stranke.

Bljesak.info: O kakvim udarima je riječ?

RAGUŽ: Neću govoriti tko je bio dio tih planiranih udara na stranku, ali mi smo pokazali snagu. Nismo popustili pod pritiscima. Idemo samostalno na izbore i to je prvi put da se jedna stranka ne zaklanja ni iza koga. To ima svoju cijenu i mi smo je svjesno platili. Njima želim svako dobro u politici i da doprinesemo gradnji jedne nove političke kulture, koja neće biti optuživanje i pravljenje protivnika nego da budemo pozitivni politički konkurenti.

Bljesak.info: Kad smo kod Mostara, kakvo je Vaše viđenje ovog problema i kako komentirate navode predsjednika HDZ-a BiH da je sa SDA sve dogovoreno, ali da se samo čeka da prođu izbori?

RAGUŽ: Mostar je za nas apsolutno vrhunski politički autoritet jer personificira svu težinu odnosa u BiH, sva otvorena pitanja, pa i hrvatsko otvoreno pitanje, ali i funkcionalnost urbanih sredina. Ne postoji nikakav argument da kao predsjednik jedne ozbiljne političke stranke vjerujem da je postignut ikakav dogovor jer je previše bilo vremena za te dogovore i previše puta su najavljeni, a nisu realizirani. Jasno je da su propuštene mnoge prilike, a monopol koje su imali HDZ BiH i SDA je ustvari bio štetan za grad. Mi ne želimo držati svijeću, a niti biti smokvin list takvoj vrsti politike.

Bljesak.info: Što je Vaš prijedlog za Mostar?

RAGUŽ: Mi želimo da Mostar bude istinski europski grad, multietnički grad. Neka gradsko Vijeće ima instrumente zaštite vitalnih nacionalnih interesa naroda, ali grad mora biti upravljiv. Naš prijedlog je da se gradonačelnik bira izravno, da bira svoj tim, da položi račun, a ne da provedemo skoro dvije godine za preslagivanje u Vijeću da bismo izabrali gradonačelnika nego da se temeljem programa, projekata, tima ljudi, položi račun javnosti i pokrene ovaj grad, koji je, kao što je Andrić rekao, može biti Firenza jugoistočne Europe i što treba biti. U razgovorima s međunarodnim dužnosnicima, i sa Sorensenom, i sa Inzkom i s Vijećem za provedbu mira, jasno sam dao do znanja da njihova odgovornost nije nimalo manja od odgovornosti domaćih političara, jer je Statut Grada ustvari oktroiran. Ne mogu tražiti unutarnju dogovor bez priznanja svojeg dijela odgovornosti.

Bljesak.info: Rekli ste da bi Mostar trebao biti Firenza. Može li Mostar biti stolni grad?

RAGUŽ: Sigurno je da Mostar ima potencijal da bude sjedište najvažnijih institucija nacionalnog, kulturnog, gospodarskog i sportskog karaktera kad su Hrvati u pitanju. Ali ne samo Mostar. Mi ne bježimo od realnosti da su u kontinuitetu kroz povijest i u drugim mjestima u BiH, poglavito u Sarajevu, postojala i postoje sjedišta duhovnog, kulturnog i znanstvenog života Hrvata u BiH. Devedesetka nije ta koja će se te činjenice odricati. Ta nepodnošljiva lakoća odricanja nas je dovela u ovu defanzivnu situaciju i redukciju na jedan uži prostor. Mostar ima taj potencijal i mi smo sigurno ti koji će podržavati da se razvije u jedno od najznačajnijih središta tih institucija hrvatskog naroda, ali isto tako podrazumijevajući da i drugi tu imaju sve ono što žele i što im legitimno pripada.

Bljesak.info: Kakvo je vaše viđenje uređenja Federacije BiH?

RAGUŽ: Mi smo se jasno odredili o federalnom uređenju BiH. Prije tri mjeseca je bivši visoki predstavnik u BiH, osoba sa izrazitim iskustvom, integritetom i kredibilitetom, Christian Schwartz-Schilling, rekao kako je naš koncept najoptimalniji koncept, koji je netko iznio u posljednje vrijeme. Svjesni smo da za to trebaju partneri unutra, treba jedan dogovor, ali i odgovornost ključnih međunarodnih čimbenika koji su doveli do ovakvog daytonskog mirovnog sporazuma. Mi smo za strukturalnu reformu Federacije, ne kao kraja reforme nego kao početak. Deset županija je apsolutno neodrživo. U ovoj fazi odnosa nismo za jednostrano ukidanje županija nego za njihovu racionalizaciju i okrupnjavanje i mislim da je to najrealniji pristup, da se od deset stvore ili dvije, tri ili četiri od kojih ne bi bilo prekrajanja granica nego funkcionalno povezivanje i gdje bi one u stvari s takvom organizacijom mogle odgovoriti svojim zadaćama. Nažalost, one sada postaju same sebi teret.

Bljesak.info: Kako doći do dogovora u Federaciji?

RAGUŽ: Nemamo još uvijek tu političku spremnost unutar bošnjačkog političkog spektra za jedan ozbiljan iskorak u reformi Federacije, ali to je put ozdravljenja ukupnih odnosa u BiH. Federacija je ranije bila pozitivniji dio BiH. Sada se pretvorila u prostor problema i konflikta i negativne energije i to se treba zaustaviti. Za nas kao stranku se federalni koncept uređenja odnosi se na čitavu BiH a ne samo na Federaciju i za nas je ovo privremeni oblik uređenja dok se trajno ne riješe nacionalna pitanja. Treba otkloniti diskriminaciju kad su u pitanju građanska prava i u ovu zemlju staviti jedan balans da se ne bježi od nacionalnog, ali da se ne završava stvar isključivo na nacionalnom.

Bljesak.info: Kažete da za sve trebaju partneri. Koga biste najradije imali kao partnera među Bošnjacima i među Hrvatima?

O raskolu u stranci
Kao Predsjednik stranke pokazao sam izrazitu tolerantnost u vođenju stranke i odnosima u stranci sve do momenta kad su se pravila opstrukcije u provođenju usvojenog programa i politike stranke.

RAGUŽ: Kad smo potpisivali deklaraciju stranaka bliskih Europskoj pučkoj stranci, mi smo mislili da će to biti početni korak u stvaranju većina nakon izbora koje ne bi bile samo plod raspodjele ministarskih fotelja ili javnog kolača nego ipak neki programski okvir temeljem kojeg bi se preuzela odgovornost za uspostavu vlasti i onda položio račun. To do sada nije bio slučaj u nijednom izbornom ciklusu od Daytona do danas. Tu su deklaraciju potpisali SDS i PDP, SDA HDZ BiH i mi. Vidjet ćemo hoće li to biti potencijal koji će biti iskorišten. Što se tiče nas, mi želimo biti vođeni tim načelima, a ne samo grubom podjelom fotelja i izbornog kolača jer je to temeljni preduvjet promjene odnosa. Ovoj zemlji treba vizija koje će je iščupati iz ove agonije jer je na drugoj strani radikalizacija i poruke da je nemoguća europska BiH. Ne vidim ni jednog razloga sad kad je Hrvatska ušla u EU, kad nam je EU na granicama, kad su Beograd i Priština postigle povijesni dogovor da BiH ostane jedina crna rupa. BiH ne smije biti prostor za neuspješno eksperimentiranje zbog kojeg njeni stanovnici plaćaju ogromnu cijenu.

Bljesak.info: Govorite o eksperimentima. Smatrate li da EU pred BiH stavila zadatke za koje je unaprijed znala da ih nećemo moći ispuniti?

RAGUŽ: Mislim da se radi o nužnosti europeizacije Daytona. Europske vrijednosti, koje je potvrdila i odluka europskog suda za ljudska prava, treba unijeti u tijelo Daytona. Što je bolan proces, ali on nema alternative. Mislim da su u EU shvatili da moraju napraviti jedan širi zahvat i obnoviti fokus koji neće biti ultimativan nego će omogućiti paralelno da se razvijaju drugi projekti i rasprava o drugim poglavljima, a ne samo da se fokusiramo na ta dva pitanja, kao što je bilo u slučaju Sejdić-Finci i mehanizma koordinacije. Mislim da će doći do redefiniranja toga pristupa te da se nakon formiranja Europske komisije i nakon listopadskih izbora očekuje jedan aktivniji angažman. Prije svega se SAD-a, EU i Njemačke može očekivati novi pristup, a njega bi trebao pratiti jedan novi odnos nas unutra.

Bljesak.info: Kažete da su SAD i Njemačka iznimno zainteresirani za stanje u BiH i da će krenuti u novo dirigiranje?

RAGUŽ: Smatram da je to SAD svakako jer su bile ključni akter mirovnog sporazuma i uspostave postdaytonske strukture. I od EU, odnosno Njemačke koja je njezina lokomotiva, očekujem jednu vrstu sinergije. Ne samo da je očekujem nego je poželjna i nužna. Imamo lekcije iz prošlosti i ne smijemo se dovesti da postanemo destabilizirajući faktor jugoistoka Europe. Ne želimo razmišljati o ratnim aspektima i raspletima. Oko toga ne kalkuliramo jer je to igranje s negativnim obrascima i stereotipima sve s ciljem održavanja određenih političkih struktura i njihove političke moći.

Bljesak.info: Spada li u takvu politiku i podrška Izetbegovića i uplitanje u izbore u Turskoj i prizivanje turskog predsjednika kao predsjednika svih muslimana?

RAGUŽ: Moj stav je tu jasan. Mislim da ovi izbori trebaju završiti na način da u Predsjedništvu BiH trebaju biti izabrane osobe spremne na unutarnji dogovor koji neće tražiti saveznika izvana protiv nekog unutra. Znamo kroz povijest do čega su ti pristupi dovodili na ovim prostorima.

Bljesak.info: Ratni bordovi u Neumu? Spominjao se Vaš čovjek koji je potpisao dozvolu za uplovljavanje turskih ratnih brodova u neumske vode.

O brodoovima u Neumu
Pričama o ratnim brodovima pokušava se prikriti priča koja blokira Neum i njegove potencijale.

RAGUŽ: Mi smo se prvi na inicijativu OO HDZ1990 Neum oglasili da ne podržavamo taj pristup. Spominjano je ime Zorana Perkovića kao pomoćnika ministra, koji po svim objektivnim ocjenama izvanredno obavlja svoj posao. On nije nositelj liste jer pozicija pomoćnika ministra zakonski je nespojiva s kandidaturom na izbornim listama. Ali potpuno je jasno da se odluke po pitanjima koje ste spomenuli donose na razini Predsjedništva BiH. Ustvari bio je to još jedan spin kojim se pokušalo negativno utjecati na imidž HDZ-a 1990. Što se tiče HDZ1990, Neum je potencijal i mora biti iskorišten turistički ali ne u nekakvim sigurnosnim ili vojnim strategijama. Pričama o ratnim brodovima pokušava se prikriti priča koja blokira Neum i njegove potencijale. Treba vidjeti zašto je Neum u prometnoj blokadi, tko je odgovoran za to.

Bljesak.info: Što vi mislite tko je odgovoran?

RAGUŽ: Mislim kako su u značajnoj mjeri odgovorne i lokalne politike.

Bljesak.info: A priče da je Sarajevo krivo?

RAGUŽ: Ne kažem da nije odgovorna i federalna vlada. Znam da je prije nekoliko godina bilo planiran put od Stolca do Neuma i da su u proračunu Federacije bila odvojena značajna sredstva za to. Ali isto tako vidimo da nikakvi pomaci nisu napravljeni. Jer nije bilo dovoljno proceduralnih koraka od strane općina Neum i Stolac, iako su sredstva bila predviđena.

Bljesak.info: Što je s dogovorom s Ministrom Helezom oko ratnih invalidnina koje je HDZ 1990 dogovorio s njim? Od kud da je Devedesetka, uvjetno rečeno, natjerala Heleza da popusti, a pokazalo se da nije ni popustio.

RAGUŽ: Braniteljske udruge su tražile razgovor s našim Odborom za branitelje. Bilo je nekoliko sastanaka. Nažalost, veliki broj ljudi je neopravdano trpio štetu. Mi smo htjeli dati doprinos i mislim da se uspjelo i taj proces je pokrenut. Nažalost i tu se pokušava manipulirati u političke svrhe. Jednostavno, želimo da branitelji ne budu taoci dnevne politike. Oni imaju svoja prava koja su krvavo stekli. Ako ima propusta treba ih institucionalno rješavati. Ministar Helez i vlada federacije moraju bit pritisnuta na bolji pristup ovom problemu. Ali nažalost i ovo ide sporo.

Bljesak.info: Znači li to da su branitelji okrenuli leđa HDZ-u BiH i HNS-u?

RAGUŽ: Mi smo otvoreni za sve legitimne zahtjeve. Sigurno da su imali branitelji opravdana nezadovoljstva i frustracije. Mi smo tu da ih saslušamo i djelujemo u funkciji rješavanja njihovih opravdanih zahtjeva.

bljesak.info

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Komentar

Željko Glasnović: Titoslavija je od 1945. bila na infuziji

Objavljeno

na

Objavio

Titoslavija je od 1945. bila na infuziji.

Živjela je od zapadnih kredita, njemačke ratne odštete i novac od većinom hrvatskih gastarbajtera.

Dok je trošila milijarde dolara na naoružanje nije mogla ni proizvesti toaster koji je mogao konkurirati na otvorenom tržištu.

Vodili su je crveni guzičari i balkanci koji su odgajali piliće u klaviru oduzetih stanova.

Nasljednici te privilegirane klase su nas ogulili do 1990. To se također prešućuje. SFRJ je bankrotirala prije pada Berlinskoga zida.

Željko Glasnović: Što će vam zakoni, kada nitko to ne provodi

facebook komentari

Nastavi čitati

Herceg Bosna

dr. sc. Denis Radoš tvrdi: Blidinjsko jezero nije glacijalno, napravili su ga ljudi prije 140 godina

Objavljeno

na

Objavio

Blidinje jezero ili Blidinjsko jezero je najveće planinsko jezero u Bosni i Hercegovini. Zaštićeni je geomorfološki spomenik prirode u sastavu Parka prirode Blidinje, piše Večernji list BiH. Smješteno je na Dugom polju između planina Čvrsnice i Vrana.

Jezero je na 1183 metara nadmorske visine. Površina mu se uglavnom kreće oko 3,5 km2. Najveća dubina jezera je 4,5 metara, a najvećim dijelom je dubine od jednog metra.

Nema površinskih tokova koji vode do i od jezera. Voda u jezero dolazi s padalinama i procjeđivanjem vode s okolnih planina Vrana i Čvrsnice, ponajviše s proljetnim otapanjem snijega. Ljeti veliki dio vode nestaje isparavanjem i otjecanjem kroz ponore, zbog čega znatno opadne razina jezera. Procijenjeni gubici vode iz jezera su veliki s obzirom na malu zapreminu i iznose 10 mm/dan.

Blidinje jezero

Blidinje jezero umjetno je jezero kojeg su napravili ljudi prije 140 godina, a teza o glacijalnom postanku jezera može se u potpunosti odbaciti. Zaključak je to opširnog istraživanja kojeg je proveo dr. sc. Denis Radoš, znanstvenik sa Sveučilišta u Zadru, a koje je objavljeno u posljednjem broju znanstvenog časopisa Geoadria (Vol. 22, No. 1), pod naslovom “Povijest nastanka Blidinjskog jezera”. Iako godina nastanka jezera niti u jednom izvoru nije izričito spomenuta, nju je bilo moguće rekonstruirati te je nastanak smješten u razdoblje između 1881. i 1885. Do tada je Blidinje (polje) redovito plavilo u proljeće svake godine nakon topljenja snijega, a voda bi otjecala u ponore u blizini Ivan Doca. Zbog velike potrebe za vodom, ljudi su odlučili začepiti ponore i stvoriti lokvu koja bi zadržavala vodu tijekom ljeta, piše Večernji list BiH. No, zbog plitke depresije polja, voda se razlila puno većim područjem i potopila obradive površine na kojima su uzgajane uglavnom žitarice i krumpir. Lokalni stanovnici koji su živjeli na Blidinju (Blidinjama) oduvijek su tvrdili da su jezero napravili ljudi, no čini se da je nedostajala znanstvena potvrda ovih tvrdnji. Istraživanje je podijeljeno na tri temeljna poglavlja kroz koje se detaljno analizira nastanak jezera: narodna predaja i pisani izvori, stare karte i geomorfologija.

Pisani izvori i narodna predaja

Prve spomene nastanka jezera u zapisanoj narodnoj predaji donosi duvanjski učitelj Stojan Rubić 1899. godine. On navodi kako je to nekada bilo polje na kojemu je nastalo jezero kada su se začepili ponori. Sličnu priču ispričao je i kazivač, bivši lovočuvar na Čvrsnici i Prenju, Andrija Jurić iz Jablanice (1921. – 2017.), zaključivši kako “od blinje (lokve) nasta Blidinje”. Pisci koji su prolazili područjem Blidinja ili su o njemu pisali u prvoj polovici 20. st., redovito spominju narodnu priču da je jezero nastalo začepljivanjem ponora, a Đorđe Protić zabilježio je i postojanje kamenog nasipa koji je zadržavao jezersku vodu da ne oteče u ponore, što je jedini spomen postojanja takve brane na Blidinju do izgradnje današnje brane 1990. godine. O začepljivanju ponora i svjedočenju ljudi o nastanku jezera pisali su i agronom Jovo Popović te etnograf i arheolog Vejsil Ćurčić. Oni navode da su u vrijeme njihova boravka na Blidinju još uvijek postojali živi svjedoci tih događaja, a da se jezero iz godine u godinu sve više širilo.

Raniji izvori, iz 19. stoljeća, pogotovo radovi franjevaca fra Petra Bakule (Šematizam) i fra Ivana Franje Jukića (“Zemljopis i poviestnica Bosne”), nigdje ne spominju postojanje jezera na Blidinju, kao ni ranija izvješća o biskupskim pohodima na ovo područje. Istovremeno, Bakula, koji je inače bio iz Posušja, znao je za postojanje jezera na vrhu Čvrsnice, vjerojatno jezera (lokve) Crljenak.

Stare karte

Stare karte iznimno dobro dokumentiraju pojavu jezera. Iako sve do 1870-ih godina nema dobrih kartografskih prikaza područja Blidinja, zanimanje Austro-Ugarske za Bosnu i Hercegovinu rezultiralo je izradom do tada najboljih i najpreciznijih karata ovog područja od Vojnogeografskog instituta iz Beča. Prije ulaska Austro-Ugarske u BiH (1878.), godine 1876. izdana je generalna karta na kojoj je prvi put prikazano Blidinje, i to kao poplavno polje (blato), na isti način kao i druga poplavna polja: Duvanjsko polje, Buško blato, Prološko blato i dr. Zapravo i sami toponim blidinje potječe od blinje, koja označava poplavnu ravnicu na kojoj se zadržava voda.

Godine 1881. izlazi nova detaljnija karta, koja područje Blidinja prikazuje iznimno detaljno i na kojoj su, među ostalim, prikazana naselja, ceste, toponimi i izvori. To je dakle zadnja karta (sa sadržajem iz 1880.) na kojoj se prikazuje područje Blidinja bez jezera. Prvi prikaz jezera potječe iz austrijske topografske karte 1:75.000, nastale na temelju geodetske izmjere BiH od 1880. do 1884. Tada kartirano jezero bilo je 5 puta manje od današnjeg i nalazilo se uz istočni rub polja podno Jelinka, odnosno istočno od ceste koja je nekada prolazila sredinom polja, od Barzonje prema Dugom polju, a koja je danas potopljena jezerom.

Postojanje ove ceste potvrdile su Kata Petrović i Luca Šarić iz Rakitna, što je zabilježio turizmolog Ljubo Mihić 1973. godine. Tom cestom određena je nekadašnja granica između kotareva Županjac i Mostar, a danas predstavlja granicu između općina Tomislavgrad i Posušje, koja jezero administrativno dijeli na dva dijela. Ostatak polja, danas potopljen jezerskom vodom plavio je samo u proljeće, što je izričito navedeno na karti.

Takvu situaciju donose i katastarske karte u mjerilu 1:6.250 iz 1882. godine, na kojima su prikazane parcele unutar poplavne površine jezera. Sve kasnije karte ovog područja, ovisno o mjerilu, nastavile su prikazivati Blidinje jezero na tri različita načina: kao jezero na cijelom poplavnom području, kao malo jezero podno Jelinka i kao poplavno polje (blatište). Zbog toga je nejasno kada je došlo do širenja jezerske površine i poplavljivanja oranica koje je uzrokovalo probleme, budući da ljudi više nisu mogli obrađivati zemlju od koje su i do tada vrlo oskudno živjeli. Zbog toga su početkom 20. st. započeli radovi na ponovnom otvaranju ponora i puštanju vode u njih, koje je predvodio fra Jozo Bencun.

Jedno takvo iskopavanje fotografirao je liječnik i planinar Radivoj Simonović 1907. godine, a fotografija se čuva u Muzeju Vojvodine u Novom Sadu.

Odbacivanje glacijalne teorije

U poglavlju o geomorfološkoj analizi područja, autor zaključuje da se jezero nalazi na propusnom krškom području, i to na dijelu na kojemu su taloženi sitniji mlađi sedimenti koji usporavaju, ali ne sprečavaju otjecanje vode u podzemlje. Također, zaključuje kako je glavni razlog gubitka jezerske vode otjecanje prema ponornoj zoni Ivan Dolac, a ne procjeđivanje na cijeloj površini jezera. Detaljnom geomorfološkom analizom u potpunosti odbacuje glacijalnu teoriju o postanku Blidinjskog jezera, koja nije zapravo ni zaživjela, ali se nerijetko spominjala u različitim publikacijama. Istovremeno ne odbacuje mogućnost da je na ovom području moglo postojati jezero u kasnom pleistocenu ili mlađem holocenu, ali takvo paleo-jezero, ukoliko je postojalo, nije u nikakvoj vezi s današnjim jezerom. Današnje jezero opstaje isključivo zahvaljujući nasipu izgrađenom 1990. godine ispred ponorne zone Ivan Dolac, čime je spriječeno otjecanje jezerske vode. Nasip je izgrađen nakon što je tijekom ljeta 1990. godine Blidinje gotovo u potpunosti presušilo. Rad je moguće preuzeti na stranicama časopisa Geoadria: https://hrcak.srce.hr/geoadria.

facebook komentari

Nastavi čitati