Pratite nas

Reagiranja

Mate Bašić: Plače mi se zbog uvrede koju sam doživio u konzulatu

Objavljeno

na

Negdje oko pola četiri poslijepodne 7. studenoga, ja sam demonstrativno ODBIO GLASOVATI U XI. izbornoj jedinici. Zamolio sam čak da se o tom ‘ekscesu’ napravi i ‘službena zabilješka’, a što će biti, vidjet ćemo, napisao je Bašić

 [ad id=”93788″]

“PRIZNAJEM DA MI SE PLAČE ZBOG UVREDE,
ALI IPAK NI JA NISAM BIO ZADNJA NIŠTARIJA:

Odbio sam glasovati u XI., umjesto u VI. izbornoj jedinici! A nije ni kažnjivo!

Dobri ljudi, ovo je status koji je objavila moja draga žena Katarina Brozovic-Basic na svojemu profilu, ja ga samo prenosim.

Navodno je za ove izbore UKUPNO registrirano 3,79 milijuna birača, u svih 12 izbornih jedinica. U Australiji je navodno registrirano 1715 birača, od čega 710 prethodno (birači s prebivalištem u RH) i 1005 aktivno (birači bez prebivališta u RH koji glasuju u XI. izbornoj jedinicu). Koliko sam uspio “iskopati”, njih oko polovice (i jednih i drugih zajedno), registriralo se u Generalnom konzulatu u Melbourneu, negdje oko 800, što je pohvalno: ja ionako obožavam i Melbourne i Hrvate u njemu.

mate bašićBirališta su prvo otvorena u Canberri, Sydneyju i Melbourneu, četvrto, biralište u Perthu otvareno je tek kasnije, u ponoć, po srednjeeuropskom vremenu, kazao je član Državnog izbornog povjerenstva (DIP) Slaven Hojski. U 23 sata, yakođer po srednjoeuropskom vrrmenu, otvarena se biralište u Tokiju, a u ponoć u Pekingu. Posljednje se u inozemstvu otvarilo biralište u Los Angelesu. U 48 stranih država, u hrvatskim diplomatsko-konzularnim predstavništvima, može se glasovati na 114 biračkih mjesta, najviše ih je (33) u BiH te u Njemačkoj (18). Za Srbiju, Crnu Goru i Mađarsku određena su po dva biračka mjesta, tri za Italiji, po jedno za Sloveniju i Austriju. Biračkih mjesta u inozemstvu je više, kako u odnosu na posljednje parlamentrane (za tri), tako i u odnosu na predsjedničke izbore (za 18). U europskim zemljama glasuje se dva dana, u subotu i nedjelju, birališta se otvaraju u 7, a zatvaraju u 19 sati. U inozemstvu, to jest u posebnoj, XI. jedinici tri saborska zastupnika bira ‘dijaspora’, odnosno hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj. Za glasovanje se aktivno registriralo više od 36.000 birača, kazao predsjednik Državnog izbornog povjerenstva (DIP) Branko Hrvatin: – Međutim, i na sam dan izbora, a u inozemstvu su to 7. i 8. studenoga, moguće je dokazati svoje biračko pravo provjerom u konzulatu, odnosno u veleposlanstvu i ako se ishodi potvrda može se glasovati – napomenuo je Hrvatin i podsjtio da je velik broj takvih potvrda bio u drugom krugu predsjedničkih izbora. U inozemstvu glasuju i hrvatski državljani s prebivalištem u Hrvatskoj koji su se privremeno upisali na ta mjesta, zbog službenog puta, boravka u inozemstvu: – I oni će moći glasovati, ali za izbornu jedinicu u kojoj imaju prebivalište, govorio je Hrvatin, kako je prenosila državna agencija HINA, no – nažalost – loše je govorio, izvrtanje je to bilo, manipulacija, dobri ljudi, vjerujte mi: nikakve “izmjene, dopune, preinake” nisu bile moguće jutros na izbornom mjestu. Uostalom, teško da ih je i bilo moguće provesti: Hrvatin, zapravo, petlja bez veze (nadam se da ovo ne spada pod “uvredu simbola RH”, što bi moglo biti kažnjivo).

Negdje okolo pola četiri poslijepodne 7. studonoga, u Generalom konzulatu RH u Melbourneu, ja sam demonstrativno, štoviše, čini se VRLO demonstrativno, ODBIO GLASOVATI U XI. izbornoj jedinici. Zamolio sam čak da se o tom “ekscesu” sačini i “službena zabilješka”, a što će biti, vidjet ćemo.

12227643_10153246413998297_6291481525344147336_nNaime, ja, koji se oduvijek zalažem za nacionalni, demokratsko-radosni, dragovoljni, nužni, ČAK I ZA ZAKONSKI OBVEZNI izlazak na izbore, nisam odlučio PONIŠTITI svoj izborni listić, niti sam odlučio namjerno nešto “zašmrljati” na njemu tako da ga se ne bi moglo priznati, nego sam – vrlo jednostavno, i vrlo demonstrativno! – ODBIO glasovati u XI. izbornj jedinici, jer me je ČINOVNIČKI NETKO “prebacio”, pokušao me prisiliti da glasujem, umjesto u VI., tamo u XI. izbornoj jedinici.

Irelevatno je sad koja je zadnja ili posljednja primisao toga “prebacivanja”: ja sam uvjeren da je riječ o tome da na taj način oko ukupnoga biračkoga popisa od 3,79 milijuna birača – koji u izbornim jedinicama I.-X. biraju 140 zastupnika – za njih njih 250.000 (a navodno još dodatnih stotinjak tisuća, što “nitko” ne provjerava) – nepoznati bauk izbornih lista plete mrižu svoju kako bi ih svrstao među one koji, koliko ih bilo da bilo, mogu izabrati svega zajmčena tri (3) zastupnika, eda bi oni bili kontrapunkt trojici (3) zajamčenih manjinskih Srba, al ipak ne i još petorici (5) zajamčenih skupinskih manjinaca, njih ukupno osam (8). Dakle, bira se 151 zastupnik, od čega je 5+3+3=11 tzv. ZAJAMČENIH.

Ovdje je riječ da JA na svijetu imam SAMO JEDNO prebivalište, hrvatsko, a da mi BORAVIŠTE može biti bilo gdje: u Cerovačkim pećinama među Japodima, u Brežicama među Keltima, što se nalazi u inozemnoj Sloveniji, usred srebreničkog groblja među Tračanima, Ilirima, Bošnjacima-muslimanima i ostalim Sokolovićima, ili na nasilno imenovanomu i nasilno preimenovanomu Partizanskom groblju u Mostaru, u romantičnom Parizu, u ekonomski najprosperitetnijem gradu na svijetu Shangaiju, ili u Imotskom, gdje mi je, uostalom, i mjesto.

Osim bankovne i zdravstvene kartice na ovom malenom zabitom otočiću, u Australiji , ja ne posjedujem nikakav drugi validan dokument koji ne bi bio hrvatski. Niti sam ga, en passant, do sada želio, a još manje MORAO posjedovati, niti bih, bez ljute nevolje, to sebi želio u doglednoj budućnosti (teško da će, u mojemu slučaju, to matematički iznositi više od dvadesetak godina, dakle, manje nego što je Hrvatska do sada samostalna).

Čini mi se, i žao mi je zbog toga, rastužio sam dobre ljude, koji u Generalnom kozulatu samo rade svoj posao, oni su većinom moji dobri i dragi prijatelji, i to sa glupim, sebi svojstvenim, a suvišnim pitanjima:

– Tko je to mene (a ja sam jedan od najmanje 250.000) iz, recimo, VI., prebacio u XI. izbornu jedinicu?
– Kako je taj “netko” to učinio: policijskom provjerom, kako mi je rečeno, na vratima mojega doma (jednoj od najmanje 250.000 domovinskih adresa na kojima je nevoljnim biračima izbrisana adresa i tamo upisano NEPOZNATO, kao da su beskućnici, skitnice)?
– Kako se (znamo to, Ostojićeva/Milanovićeva) policija uopće usuđuje kucati na vrata mojega doma (ili na vrata nepoznatih 250.000 Hrvata), ako za mnom nije, recimo, raspisana tjeralica?

11693887_10153246414158297_1918916177868533437_n– Ako je već tako utvrđivano MOJE prebivalište, kako to da je moj Ante ispao tip “nepoznatoga”, a moj Nikola “regularnoga” zagrebačkoga prebivališta, a rođeni su na istom mjestu u rodilištu Petrove bolnice, s istom adresom, u samo 15 mjeseci razlike, nikada se u životu nisu razdvojili duže od pet dana, dakle, kako to da je jedan sada “iseljenik”, a drugi je “domovinski Hrvat”, pa MORAJU glasovati u različitim izbornim jedinicama?
– Kako (znamo to, Ostojićeva/Milanovićeva) policija uopće – ako me tamo nije zatekla – može znati jesam li ja, slavni terenski novinar, otišao napraviti reportažu s Kupresa, iz Banje Luke ili iz Coober Pedyja (kakvih je slučajeva bilo!), pa me nema u trenutku u kojemu mi oni, makar bez europskoga uhidbenoga naloga, lupaju na vrata? Ili sam otišao posjetiti groblje Sv. Ane, bez cvijeća za svoju mamu, svojega tatu, svoje stričeve, strine, djedove, bake, prabale, pradjedove, šukundjedove, itd.?
– Tko je taj koji je odlučio, zaključio da je Zakon o prebivalištu temelj za Zakon o izborima? Čak, taj netko, kad je odlučivao, s obzirom na uzor koje zapadnodemokratske države je odlučio da je tome tako? A ne da je TEMELJ Zakonu o izborima – Zakon o državljanstvu?
– Hoće li sutra taj netko, tko je odlučio da je Zakon o prebivalištu (u kojemu “boravište” nije ništa do jedna besmislena, ali zla komunistička kategorija smišljena za nadzor, kontrolu, praćenje, uhićivanje, sprječavanje kretanja, putovanja i egzerciranja globalističke ljubavi među raznorodnim građanima/državljanima) “uvod” u Zakon o izborima, isto to odlučiti/primijeniti s obzirom na zakone o imovini, o obrani, o obitelji, o Majci Božjoj? Kakve bi tada posljedice mogle nastati (za mene i za još o 250.000 ili više Hrvata tj. hrvatskih državljana kojih -nepoznat broj posjeduje hrvatsku domovnicu/citizenship, taj temeljni dokument?

Ovakva logična i logička pitanja, naravno, mogla bi se redati do u nedogled.

Zločestom medijsko-političkom promidžbom – baš kao što se nekada za anihilaciju “iseljeničkih”, “dijasporskih”, “emigrantskih”, “hrvatskih iz BiH” glasova koristio užasno glupavi argument o “porezima” – nastoji se reći da iz Zakona o prebivalištu proizilazi Zakon o Izborima.

No, pogledajmo i jedan i drugi, dok u ovom otajstvu žalosnom, budemo razmišljali o preporukama Europske komisija za demokraciju putem prava (Venecijanske komisije):
1.http://www.zakon.hr/z/557/Zakon-o-prebivali%C5%A1tu
2.http://www.zakon.hr/…/Zakon-o-izborima-zastupnika-u-Hrvatsk…

Ono što je sigurno jest:
ja bih bio zadnja ništarija
kada bih sudjelovao, ili
POKUŠAO sudjelovati u
POKUŠAJU velike prevare
koja traje, i traje, i traje
već stanovitu količinu
protuhrvatskih i proturazumskih
godina, desetljeća, zapravo.

Sudite mi, dobri ljudi, zato što
govorim tek kad sam to otkrio.
Ali – ja ću opet.”, napisao je u svojoj objavi na Facebook-u Mate Bašić.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Reagiranja

Ivica Todorić: Aktivaciju zakona potpisao sam pod ucjenom i prijetnjama

Objavljeno

na

Objavio

Ivica Todorić oglasio se u petak objavom na svojem novom blogu koji je otvorio danas i na kojem će idućih dana objavljivati tekstove na dnevnoj bazi.

U priopćenju Todorić prijeti da će poduzeti sve pravne korake koji su mu na raspolaganju kako bi dokazao da je donošenje lex Agrokor bilo neustavno i usmjereno prema nacionalizaciji privatne imovine. Za njega je to slučaj otimanja privatnog vlasništva kakav nije zabilježen u suvremenoj Europi.

Tvrdi i da su on i Uprava Agrokora potpisali aktivaciju zakona “pod ucjenom, prisilom, prijetnjama, manipulacijama zakonskim odredbama i neviđenim medijskim linčem”. Navodi i da su protiv Agrokora pokrenute brojne sudske tužbe, da je prihod pao za oko 20 posto, a sinergije koje vrijede milijarde nesmiljeno se uništavaju.

Priopćenje donosimo u cijelosti.

Nakon nevjerojatnih događaja oko Agrokora po prvi put izlazim u javnost s činjenicama vezanim uz kompaniju i mene osobno. Vjerujem kako se očekuje da ću rasvijetliti sve događaje, a upravo mi je i cilj da u narednim danima i tjednima baš niti jedno pitanje ne ostane neodgovoreno. Razlog mojeg dosadašnjeg neistupanja u javnosti je želja da ne učinim nikakvu štetu Agrokoru, zaposlenicima, investitorima niti drugim dionicima dok s timom pravnih, financijskih i drugih stručnjaka ne utvrdim  činjenice oko ovog, pokazat će se, najvećeg skandala u novijoj hrvatskoj povijesti.

Na početku 2017. godine, kad smo Agrokor vodili moj management i ja, kompanija je imala čvrst plan za napredak i uspješan rast te isplatu vjerovnika u skladu sa zakonskim obvezama. To je bila politika Agrokora i svih desetljeća postojanja i uspješnog poslovanja.

Vlada Republike Hrvatske u to vrijeme povlači političke poteze želeći steći kontrolu nad Agrokorom kroz, očito, unaprijed pripreman plan. Ciljano širenje dezinformacija i negativnih glasina kroz izjave najviših dužnosnika zakonodavne i izvršne vlasti tijekom prvih mjeseci 2017. godine destabiliziralo je Agrokor. Lažima i manipulacijama Vlada u zabludu dovodi i cjelokupnu javnost.  Služeći se konstrukcijama, te potpuno neprimjerenim medijskim djelovanjem, stvoren je okvir za pridobivanje političkih saveznika. Umjesto činjenica i istine Agrokor su htjeli prikazati kao slučaj Parmalat sugerirajući otuđenje ogromnih suma novaca, no danas, sedam mjeseci kasnije, slučaja Parmalat nema.

Cilj takvog djelovanja najviših dužnosnika Vlade i Sabora, kroz izravni politički intervencionizam, bio je donošenje neustavnog zakona  Lex Agrokor i nacionalizacija privatne imovine, a ovakav slučaj otimanja privatnog vlasništva nije zabilježen u suvremenoj Europi. Ja i Uprava Agrokora potpisali smo aktivaciju zakona, a sada posebno naglašavam, pod ucjenom, prisilom, prijetnjama, manipulacijama zakonskim odredbama i neviđenim medijskim linčem.

Gdje su drugi rušili, mi smo gradili mostove – ulagali smo MILIJARDE – kako u Hrvatsku, tako i u susjedne zemlje, opremali ljude najmodernijim znanjima i tehnologijama. Gdje su političari svojim nedjelovanjem i neznanjem raseljavali stanovnike, mi smo stvarali pretpostavke za ostanak i prosperitet uspješnih i zadovoljnih ljudi, svojih na svome.

U našem ambicioznom razvoju, uvijek smo se, kao i brojne druge tvrtke, osobito u tranzicijskim zemljama, susretali s izazovima. Međutim, uvijek smo ih i uspješno rješavali. Početkom 2017. g niti jedan izvanredni događaj nije bio prisutan u poslovanju Agrokora. Dapače,  stajali smo bolje nego ranije i imali velike perspektive.

Naši su rezultati mjerljivi, a mjerljivi su i rezultati izvanredne uprave koja danas upravlja otetom kompanijom.

Pod izvanrednom upravom značajan dio Agrokorove imovine je blokiran i izgubljena je kontrola nad dijelom operacija u susjednim zemljama. Protiv Agrokora su pokrenute brojne sudske tužbe koje prijete ukupnoj stabilnosti i održivosti kompanije. Prihod je pao za otprilike 20% , a sinergije, u koje su uložene, a i koje vrijede milijarde, se nesmiljeno uništavaju. Izvanredna uprava dobavljače tretira nejednako. Agrokor je opterećen nepotrebnim i nelegalnim kreditom, koji su za sebe dizajnirali strvinarski fondovi, a založena je i sva ključna strateška imovina, i to trustu Madison Pacific ltd sa sjedištem u Hong Kongu.

Ako se ovakvo stanje nastavi svi će vjerovnici, osim Ramljakovih povlaštenih fondova, njemu bliskih dobavljača, partnera, savjetnika i suradnika izgubiti ogromne vrijednosti. To je prava istina. Sve ostalo su laži i obmane izvanredne uprave i njezinih političkih sponzora, što će budućnost i činjenice vrlo brzo pokazati.

U trenutku kada je Agrokor napadnut najprljavijom političkom i medijskom kampanjom u povijesti naše zemlje, Vlada Republike Hrvatske nije, kao što to čine vlade svih svjetskih država, od SAD-a do Njemačke, nije podržala svoje ključne industrije i najvećeg poduzetnika. Dapače, Vlada je bila ključni sudionik te kampanje i provoditelj protuustavne i nezakonite nacionalizacije, koja će, uvjeravam vas (pokazat će vrijeme), po posljedicama za hrvatsko gospodarstvo i industriju biti ravna veleizdaji.

Danas se kula od karata, koju su lažima izgradili Martina Dalić, Ante Ramljak i njihovi partneri i pomagači, ruši.

Ostaju još bilance Agrokora i njegovih društava u kojima izvanredna uprava na čelu s Antom Ramljakom konstrukcijama i pritiscima omogućuje ljudima iz fonda Knigthead da direktno upravljaju i manipuliraju bilancama. To čine kako bi stvorili pretpostavke za stjecanje  stotina milijuna eura nepripadajuće financijske koristi.  Agrokorove milijarde doista su izgubljene. No ne mojom, niti krivnjom  mojih suradnika, nego vladinim aktivnostima uoči i nakon donošenja  Lex Agrokora. O tome  ću uskoro javno govoriti.

Građani Hrvatske i regije uvjerit će se da je nacionalizacija Agrokora koju je dizajnirala Vlada politički projekt koji je u potpunoj suprotnosti s interesima Republike Hrvatske.

Vladinom odlukom o nacionalizaciji Agrokora prouzročene su dalekosežne gospodarske i financijske štete koje se već mjere u mlijardama kuna. Uništava se industrija i njezina tržišna pozicija u Europskoj uniji. Hrvatska i regija pritom gube sinergijske učinke u EU. Takve odluke Vlade Republike Hrvatske zemlju  su uvukle u poziciju visokog društvenog i političkog rizika za što neće moći izbjeći odgovornost jer iza svakog protupravnog otimanja, iza svakog kriminala, uvijek stoje pojedinci s konkretnim imenima i prezimenima.

Stoga ću u narednom vremenu, a u cilju zaštite vrijednosti ulaganja u Agrokor, radnih mjesta i gospodarstava država u kojima poslujemo te svih naših dionika, pokrenuti sve pravne radnje koje su mi a raspolaganju, kako u Hrvatskoj, tako i pred međunarodnim tijelima. Pritom ću javnim istupima i objavom relevantnih dokumenata u potpunosti razotkriti spregu politike, privatnih interesa čelnika fondova i važnih ljudi iz samog Agrokora, a koja je stvarni razlog donošenja neustavnog Lex Agrokora.

Ivica Todorić na svojoj je službenoj stranici kasno popodne objavio i kako podržava osnivanje saborskog istražnog povjerenstva za Agrokor. Zasad je uz tu objavu navedeno samo kako će uskoro o tome pisati opširnije

facebook komentari

Nastavi čitati

Reagiranja

Tuđman o prisluškivanju iz BiH: “Oni naprosto ne žele uspostaviti prijateljske odnose s Hrvatskom”

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Hrvatske Ranko Ostojić u četvrtak je izvijestio javnost kako je to tijelo zatražilo očitovanje sigurnosno-obavještajnih-agencija vezano uz navodno prisluškivanje hrvatskih dužnosnika od strane BiH.

“Odbor je zatražio očitovanje Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) i očitovanje hrvatskih sigurnosno-obavještajnih agencija vezano za izjave ministra sigurnosti BiH o tome da se prisluškuju dužnosnici Republike Hrvatske.

To je bio i povod za traženje dodatnog izvješća ima li takvih slučajeva i s drugim zemljama i imat ćemo zatvorenu sjednicu odmah po primitku očitovanja naših sigurnosnih službi”, rekao je Ostojić, javlja Dnevnik.hr.

“Nedopustivo je da se dogodi, a pogotovo da netko tako javno navodi, da se prisluškuju dužnosnici. Bez obzira na opravdanje i kasnije demantije tražimo da naše sigurnosne službe izvijeste ovaj Odbor o tome što se konkretno događa i koje su mjere poduzete s naše strane. Mislim da na to treba imati adekvatan odgovor i izvršna vlast”, kazao je Ostojić.

Agrokor i širenje HEP-a, ali i odnosi hrvatske vlade i mađarskog mol-a, teme su koje, piše tjednik, zanimaju tajnu službu susjedne države. Miroslava Tuđmana, brinu izjave koje stižu iz BiH.

“Prvi zaključak koji se može izvući jest da se tamo radi po interesima pojedinih grupacija ili političkih opcija”, smatra Miroslav Tuđman iz HDZ-a.

Hrvati u BiH, jedno su od ključnih vanjskopolitičkih ciljeva vlade Andreja Plenkovića. U toj je zemlji bio već nekoliko puta pa ovakvi postupci tajne službe BiH, za Tuđmana, su jasna poruka.

Podsjetimo, mediji u BiH su prenijeli u srijedu riječi ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića koji je potvrdio da je Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) BiH, u skladu sa zakonima i Ustavom BiH, prisluškivala određene hrvatske dužnosnike s ciljem zaštite ekonomskih interesa BIH i njenih građana.

facebook komentari

Nastavi čitati