Connect with us

BiH

Mate Kovačević: Regionom protiv ‘ekstremista’

Published

on

Kad bi eventualno zaživjela regionalna fikcija, ona bi zbog političke kompatibilnost omogućila uvoz sudaca iz regije, nakon čega bi se otvrio put u iseljeništvo “političkim ekstremistima”, koje progoni ministrica Pusić, a sad i zagrebački Županijski sud

Posjet Beogradu hrvatske ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić prije samoga početka i u tijeku iznošenja hrvatske tužbe za genocid protiv Srbije pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu može se s najblažega stajališta objasniti samo kao jasna politička poruka kojom gospođa Pusić relativizira hrvatsku optužbu u Haagu. Ministričine pak kvalifikacije hrvatskih iseljenika u Australiji kao ekstremne emigracije nisu podsjetile javnost samo na vrijeme jugokomunističkoga režima, kad je tajna policija, odnosno Udba, mogla pripadnike te “ekstremne emigracije” ustrijeliti kao progonjene životinje.

 

Pozornije čitanje te izjave otkriva zapanjujeću sličnost s retorikom srbijanskoga pravnog tima pred sudom u Haagu, koji kao i ministrica Pusić relativizira masovnost srpskih zločina, kao jednoga od elementa genocida, jer po tim tvrdnjama za rat u Hrvatskoj, prvenstveno je kriva separatistička politika hrvatskoga vodstva. Njihovu tvrdnju posvjedočila je gospođa Pusić svojom beogradskom izjavom  kako su za rat u Hrvatskoj odgovrne onodbne hrvatske i srpske vlasti. Srpska manjina u Hrvatskoj, kako tvrdi srbijanski tim, pružala je otpor Tuđmanovoj poltici pomirbe između hrvatskih komunista i nacionalističkih ekstremista, što je i danas, kako navode Srbijanci, službena politika Srbije. Nije li ministričina izjava, kojom etiketira hrvatske iseljenike političkim ekstremistima u Australiji, zapravo u dosluhu sa srbijanskim pravnim timom u Haagu jednako kao i njezin pokušaj da javno amnestira sadašnjega srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolića od možebitnih zlodjela što ih je tijekom rata  počinio u Hrvatskoj?

 

Na vanjsku politiku Vesne Pusić, kao njezin zakonski sukreator utječe i predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović, čijeg su glavnoga analitičara Dejana Jovića nedavno neki povjesničari  proglasili krivotvoriteljem povijesti, a žrtve srbijanskoga genocida nad bošnjačkim narodom u Srebrenici, javno prozvale da realtivizira masovne pokolje u tom istočnobosanskom gradu. Predsjednički se savjetnik u odgovoru žrtvama pak pohvalio kako samo potiče alternativna tumačenja srebreničkih događaja, što je opet u skladu sa svojedobnom Jospovićevom izjavom u Beogradu, kako na rat u Hrvatskoj različito gledaju Hrvati i Srbi. Nije li i to jedna vrsta relativiziranja srbijanske vojne agresije na Hrvatsku, koju je Josipović prihvatio na poticaj svoga glavnoga analitičar kao alternativno tumačenje rata u Hrvatskoj? Ako je to točno, onda se hrvatska vanjska politika ne ravna prema nacionalnim probitcima, nego prema interesima inozemnoga činovnika, kojeg je London namjestio u predsjednički ured na Pantovčaku.

 

Možda ideološka zaslijepljenost gospođi Pusić dopušta amnestiranje četničkoga vojvode Tomislava Nikolića od odgovornosti za možebitna zlodjela počinjena u Hrvatskoj. Dok Nikolićeve ratnopolitičke postupke pravda izjavom kako je posao političara da vodi politiku današnjice i sutrašnjice, mnistrica je istodobno, komentirajući najavu hrvatskih iseljenika da će organizirati prosvjede protiv premijera Milanovića zato što, po njihovu mišljenju, vodi antihrvatsku politiku, odgovorila kako ona oduvijek zna da u nekim dijelovima svijeta postoji ekstremistička emigracija. Iza takve izjave ne skriva se samo boljševička svijest, nego ponajprije ministričin “politički ekstremizam”, koji je u očitovanju svakoga hrvatstva vidio ugrožavanje bivše Jugoslavije, a danas po istim predlošcima gleda na ugrožavanje zapadnobalkanske regije, o kojoj je nedavno na t. zv. regionalnom poslovnom susretu Biznis plus govorio Ivo Josipović u frazama o “kompatibilnosti gospodarstva zemalja regije”, pozvavši tvrtke da izbjegavaju “predrasude koje postoje u dijelovima društava” te da na iskustvu što su stejcali u zajedničkoj državi sad opet zajednički nastupaju na trećim tržištima.

 

Šteta što Josipović nije demonstrirao sukladnost hrvatskoga gospodarstva usmjerena na usluge i turizam s gospodarstvimam na primjer BiH ili Kosova, koje žive uglavnom od međunarodne pomoći ili pak sa srbijanskim gospodarstvom usredotočenim na nevolje u poljoprivredi. U sklopu novoproklamiranoga jedinstva ili kako to ističe srbijanski tim u Haagu, hrvatsko-srpskoga bratstva, vjerojatno je i Županijski sud u Zagrebu ovih dana donio odlučnu presudu HDZ-u. Tako je tom sudu uspjelo ono što nije uspjelo nekadašnjoj tužiteljici Carli del Ponte da po svaku cijenu osudi svakoga pripadnika i birača HDZ-a.

 

Nakon zagrebačke presude HDZ-u, neki već sad ozbiljno razmišljaju o ukidanju sudova, jer uz ovakvo učinkovito Dražavno odvjetništvo, čini se kako su upravo sudovi otegotna financijska okolnost državnom proračunu. Uostalo, regionalna fikcija, kad bi eventualno zaživjela, omogućila bi zbog političke kompatibilnosti uvoz i sudaca iz regije, nakon čega bi se otvrio put u iseljeništvo “političkim ekstremistima”, koje progoni ministrica Pusić, ali i zagrebački Županijski sud.

 

 

 

 

 

Mate Kovačević

facebook komentari

Continue Reading
Advertisement
Comments

BiH

Dragan Čović: Iz ovih krajeva otići će još 100 000 ljudi

Published

on

By

Nezaposlenost mladih od kojih stvaramo izgubljene generacije najveći je od bezbroj problema s kojima se bori Bosna i Hercegovina, a za koje političke elite niti imaju rješenje niti žele raditi na poboljšanju.

Podaci CIA-e za 2017. godinu vrlo su jasno i govore o današnjoj katastrofi BiH – BiH je vodeća po ovom statističkom podatku sa 62,8 posto nezaposlenih mladih.

Isto tako, podaci govore kako je populacija mladih mnogo bliža granici siromaštva nego populacija odraslih te da oni koji nisu nastavili školovanje čine najveći udio u siromašnoj populaciji – njih 57 posto! Naravno, nikoga u takvim okolnostima ne treba čuditi situacija u kojoj iz BiH posljednjih godina mladi i školovani ljudi bježe “glavom bez obzira”.

O tom problemu govorio je i predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider HDZ-a BiH Dragan Čović prigodom sastanka s predstavnica vlasti u USŽ-u rekavši kako je taj problem prisutan u svakom dijelu BiH, a u Krajini možda izraženije jer je granica EU pred vratima.

Mladi bježe u inozemstvo

– Kako bi se to promijenilo moramo stvoriti ambijent tim ljudima da vjeruju u svoju državu. Ovo je naša domovina i ovdje treba živjeti, ali ni to neće biti dovoljno. Premoćna je zapadna ponuda koja se nudi, prije svega u Austriji i Njemačkoj. Njima naši ljudi trebaju, oni su dio snažne industrijske i obrazovne kulture, a mi smo dio europske tradicije, kazao je Čović. Isto tako, jasno navodi kako će se negativni trendovi nastaviti ukoliko država nešto ne uradi.

– Što je najgore poticat će ga upravo te zemlje jer njima naprosto treba takva kadrovska struktura. Ukoliko ste pratili plan njemačke kancelarke za iduću godinu, i to uz uvjetovanje novih partnera u vlasti, jeste novih 200 tisuća ljudi izvana. Računamo kako će tu biti bar 100 tisuća iz ovih krajeva. Ako ne napravimo strategiju onda ćemo biti u velikim problemima. To što mladi ljudi odlaze više nije političko pitanje, nije pitanje jednog naroda, jedne politike. Jednostavno, odlaze svi. Čak i investitori koji dolaze iz tih krajeva kod nas ne daju takve uvjete radnicima kakvi su u Švicarskoj ili Austriji, istakao je Čović.

Zapošljavanje mladih

Problem zapošljavanja mladih bio je i tema dvodnevne  međunarodne konferencije “Program garancija za mlade kao prevencija nezaposlenosti mladih” na kojoj se razgovaralo o mogućim rješenjima problema koji muči čitavu regiju.

– Zapošljavanje mladih, kao jedne od ugroženih grupa na tržištu rada, predstavlja izazov za sva regionalna i nacionalna tržišta rada, rekao je Muamer Bandić, direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH. Dodaje da zbog toga sve javne službe za zapošljavanje veliki dio svojih aktivnosti usmjeravaju na povećanje zapošljavanja ove populacije jer je to preduvjet za kvalitetan život i napredak mladih u svim zemljama.

Cilj konferencije je razmjena najboljih praksi u zapošljavanju mladih među zemljama članicama Svjetske asocijacije javnih službi zapošljavanja (VAPES), sa posebnim naglaskom na prenošenje iskustava i praksi u zapošljavanju mladih u EU putem programa “Garancija za mlade”. Konferencija, koju su organizirali Agencija za rad i zapošljavanje i VEPES, prilika je da se usporede raznovrsne mjere, utjecaj koji na definirane mjere imaju politike, odobreni proračuni, sustav obrazovanja, sustav rada službi za zapošljavanje.

Isto tako, tijekom konferencije bit će predstavljeni dosadašnji rezultati i iskustva o provođenju mjera za zapošljavanje mladih, a poseban naglasak bit će na programu “Garancija za mlade” koji se sprovodi u EU.

Na konferenciji sudjeluju predstavnici službi za zapošljavanje Austrije, Azerbajdžana, Belgije, Bugarske, Crne Gore, Estonije, Francuske, Hrvatske, Kine, Mađarske, Slovenije, Švedske, Turske, kao i zavoda za zapošljavanje RS-a, FBiH i Brčko distrikta, te županijskih službi.

BiH na trećem mjestu po nezaposlenosti u svijetu

facebook komentari

Continue Reading

BiH

EU poručila: Izmjene Izbornog zakona se moraju provesti do izbora 2018. godine

Published

on

By

Bosna i Hercegovina nije mogla čuti ključne poruke Europske unije nakon sastanaka ministara vanjskih poslova zemalja članica unije u Luxembourgu o tome da se u zemlji moraju promijeniti odredbe Izbornog zakona kako bi se održali izbori sljedeće godine što je posve suprotno tvrdnjama visokih dužnosnika Stranke demokratske akcije da se izborni mogu održati i provesti i bez preinake po apelaciji Bože Ljubića, piše Večernji list BiH.

“Vijeće očekuje od BiH da unutar potrebnih rokova reagira na presudu Ustavnog suda BiH koja se odnosi na konkretne izborne odredbe federalnog Doma naroda.

Vijeće smatra da se izbornoj reformi treba pristupiti u duhu konsenzusa i dijaloga kao važnom pitanju, te također poziva BiH da provede preporuke Ureda za demokratske institucije i ljudska prava OESS-a (OESS-ODIHR) kako bi se približila europskim standardima, poboljšavanjem demokratskog procesa budućih izbora”, kaže se u zaljučcima Vijeća za vanjske poslove na kojemu je sudjelovala i hrvatska ministrica vanjskih poslova Marija Burić-Pejčinović, piše Večernji List.

Ustavni sud BiH je 28. prosinca prošle godine prihvatio aperlaciju Bože Ljubića, koji je u žalbi dok je bio predsjedatelj Zastupničkog doma naveo da je neustavna odredba da se iz svih županija u FBiH bira najmanje jedan pripadnik konstitutivnih naroda, bez obzira na brojnost pripadnika pojedinih konstitutivnih naroda u toj županiji. Ustavni sud je prihvatio navode Bože Ljubića da ne mogu jednak broj izaslanika za Dom naroda dati Bosansko-podrinjska županija s 23 Hrvata i Posavska županija koja ima oko 33.000 Hrvata. Na taj su način u dva navrata ključne hrvatske stranke za koje glasuje najveći broj Hrvata izbačene iz vlasti. No, u SDA ne smatraju kako je potrebno promijeniti Izborni zakon, a njihov visoki dužnosnik Šefik Džaferović lak je ustvrdio kako to nije uvjet za održavanje, ali niti provedbu odredbi izbora,

“Mi trebamo ozbiljno raditi na izmjenama Izbornog zakona, ali, ako do toga i ne dođe, izbori 2018. godine će se održati. Nema razloga da bude drukčije. I do sada smo pokušavali provesti neke odluke, ali izbori nikada nisu dovođeni u pitanje, osim u slučaju Mostara. Međutim, konkretna situacija vezana za odluku Ustavnog suda po apelaciji gospodina Ljubića nije ni slična onoj vezanoj za Mostar”, rekao je Džaferović. No, zanimljivo je da je odluka Ustavnoga suda o Mostaru apsolutno identična situaciji u Mostaru jer su hrvatske stranke prosvjedovale upravo zbog neproporcionalnosti vrijednosti glasova birača za izbor vijećnika u Gradsko vijeća, što je Ustavni sud potvrdio, a uz ostale identična je i formulacija o presudi oko izbora izaslanika za Dom naroda s obzirom da se odredbom o biranju po jednoga izaslanika iz svake županije narušava upravo načelo proporcionalnosti.

Uz način izbora izaslanika za Dom naroda EU je istaknula i kako treba provesti presudu Europskog suda za ljudska prava, koja bi trebala osigurati da se i predstavnici nacionalnih manjina mogu kandidirati za članove Predsjedništva BiH, što sada nije slučaj, ali i da budu birani u gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda. Pri tome sud nije odredio na koji će se način provesti ta odluka. SDA sada ucjenjuje da se ove odredbe ne mogu mijenjati bez provedbe slučaja Sejdić-Finci a za što je potrebna izmjena Ustava BiH.

facebook komentari

Continue Reading