Connect with us

Pregled

Međunarodni dan nestalih: Hrvatska traži 2514 svojih građana

Published

on

Hrvatska od svoje samostalnosti do danas još uvijek traži 2514 osoba koje se vode u Nacionalnoj evidenciji nestalih osoba (NENO), a policija ističe kako je brojka pronađenih tijekom godina daleko veća pogotovo kada se zna da su sve te godine ukupno tražili 24.000 osoba.

nestale osobeDobrom dijelu nestalih osoba u Hrvatskoj se izgubio svaki trag tijekom Domovinskog rata, početkom devedesetih godina, kada su ih iz njihovih stanova ili drugih prostora odvodile paravojne formacije ili su sudjelovali u ratnim zbivanjima. Takvih je slučajeva bilo 1700, a njihova se sudbina još ni danas ne zna.

Osim ratnih zbivanja najčešći primjeri nestanaka osoba su kada se udalje iz obiteljskog doma, ali i kada iz kuće odu zbog psihičkih i dementnih oboljenja. Tu se pribrajaju i nestanci osoba u moru i rijekama, bjegovi iz odgojnih i zdravstveno-psihijatrijskih ustanova, potom osobe nestale prilikom planinarenja ili oni čiji je nestanak nepoznate naravi, te naposljetku osobe koje su nestale radi svog avanturizma ili skitnje.

Najsvježiji slučaj brojnijeg nestanka osoba u Hrvatskoj zasigurno je slučaj triju sportašica iz Konga. Njihova je sudbina još uvijek nepoznata. Nestale su u noći 2. na 3. srpnja ove godine i to nakon što su napustile hotel “Picok” u Đurđevcu gdje su bile smještene sa svojom reprezentacijom i trebale sudjelovati na Svjetskom juniorskom prvenstvu u rukometu. Kao nestale se vode 19-godišnja Julie Betu Mvita, 20-godišnja Mirnelle Kele Mazenga i 18-godišnja Laetitia Mumbala Mayunga. Sumnja se da ih je kod hotela čekao netko s automobilom. Iako je policija pretražila cijelo područje Đurđevca rukometašice nisu pronađene.

Policiji se tjedno prijavi na desetke nestanaka osoba, no srećom više je onih sa sretnim krajem. Tako je u prvom tjednu lipnja bilo zabilježeno 14 nestanaka osoba među kojima je najmlađa imala tek 13 godina. Djeca od kuće najčešće bježe zbog avanturizma, obiteljskih, ali i problema u školi. Po toj ljestvici “vode” curice koje se češće odlučuju na bijeg od dječaka. Policija je prošle godine zabilježila čak 615 slučajeva u kojima su djeca pobjegla iz kuće. Zabrinjavajuće je da ih je 87 bilo mlađe od 14 godina.

Stručnjaci tvrde kako je bijeg djeteta od kuće poziv u pomoć, te da dijete na taj način želi dati do znanja da u njegovom domu nešto ne valja i da bi nešto trebalo popraviti. Napominju kako se dijete u slučaju izostanka odgovora priklanjaju vršnjacima s istim ili sličnim problemima te je to najčešći put u maloljetničku delinkvenciju i nove bijegove.

Iako je uvriježeno pravilo da s prijavom o nestanku osoba treba pričekati 24 sata policija poručuje kako je to zapravo mit jer upravo suprotno, najbolje je nestanak osobe prijaviti što prije jer je svježi trag lakše slijediti. Kako bi aktualizirali problem nestalih osoba i tako poboljšali njihov pronalazak Ministarstvo unutarnjih poslova je pokrenuo Nacionalnu evidenciju nestalih osoba, te Registar nestale djece u RH, a pokrenuli su i android aplikaciju “Nestali na dlanu” putem koje se u vrlo kratkom roku može prijaviti nestanak djeteta.

Ove subote, 30. kolovoza, širom svijeta obilježava se Međunarodni dan nestalih osoba. To je izuzetna prilika da se barem jednom godišnje aktualizira rasvjetljavanje slučajeva nestalih osoba, ali i senzibilizira i pouči javnost kako je svaka informacija o nestaloj osobi zlata vrijedna, poručuju u policiji i dodaju kako obitelji nestalih osoba imaju pravo saznati istinu o sudbini svojih najmilijih, a društvo u cjelini ima pravnu i moralnu obvezu pomoći im u njihovom traganju.

(hina/politikaplus)

facebook komentari

Continue Reading
Advertisement
Comments

Pregled

Putin iznenadio: “Mogu otkriti malu tajnu razgovora s hrvatskom predsjednicom…”

Published

on

By

Ruski predsjednik Vladimir Putin u petak je na susretu sa sudionicima svjetskog susreta studentske mladeži u Sočiju rekao da je Rusija spremna sudjelovati u plinofikaciji hrvatskih regija, čime bi se poboljšala kvaliteta zraka.

Kako izvještavaju ruski portali, Putin je odgovarajući na neformalnom susretu na pitanje jednoga hrvatskog studenta o sadržaju razgovora s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović, odgovorio kako može otkriti “malu tajnu razgovora”, o kojoj nije službeno izvještavano.

“Kada smo načeli temu o lošoj ekološkoj situaciji u pojedinim hrvatskim regijama, rekao sam predsjednici da Rusija može plinoficirati kompletne hrvatske regije, naravno ako je Hrvatska za to zainteresirana”, rekao je Putin.

Ruski je čelnik, izvještavaju portali, dodao da radi pročišćavanja zraka Rusija može kreditirati program plinofikacije ili isporučiti dodatne količine plina.

Kako je objasnio, to bi oslobodilo neke regije Hrvatske od prekomjerne potrošnje ugljena, što šteti ekologiji.

Ruski utjecaj na kvalitetu zraka u Hrvatskoj uglavnom se veže uz emisije štetnih plinova iz rafinerije nafte u Brodu u Bosni i Hercegovini, u vlasništvu ruskog Zarubežnjefta, zbog čega trpe stanovnici Slavonskog Broda i okolice.

Vlada je u listopadu prihvatila protokol kojim se predviđa priključenje te rafinerije na plinsko-transportni sustav Republike Hrvatske, čijom bi realizacjiom kvaliteta zraka u Slavonskom Brodu i okolici trebala biti znatno bolja, a zdravstveni rizici smanjeni.

Plin za pogon rafinerije dopremio bi se iz Hrvatske, prenamjenom sadašnjeg produktovoda Slobodnica-Brod u izravni plinovod.

facebook komentari

Continue Reading

Pregled

Glasnović: Doprinos hrvatske dijaspore je ogroman, no Hrvati izvan domovine potpuno su izolirani

Published

on

By

Sabor raspravlja o Godišnjem izvješću o provedbi strategije i zakona o odnosima Hrvatske s Hrvatima izvan domovine u kojem se, među ostalim, navodi i da je Hrvatska lani financirala s više od 40 milijuna kuna brojne infrastrukturne, obrazovne, kulturne i druge važne projekte hrvatskih institucija i udruga u cijelom svijetu.

Saborska sjednica počela je stankom. Zatražili su je Željko Glasnović zbog hrvatske dijaspore, Ivan Lovrinović koji želi govoriti pretvaranju građana u dužničke robove, a Mislav Šimić iz Mosta tražio je stanku na temu aktualne političke situacije, jednako kao i HDZ

Željko Glasnović rekao je da je doprinos hrvatske dijaspore ogroman, no da su Hrvati izvan domovine potpouno izolirani.

Iz iseljeništva u Hrvatsku stiže oko 16 milijardi kuna i milijardu eura, što je velik dio BDP-a. No, hrvatski iseljenici i dalje se susreću s preprekama kad se žele vratiti u Hrvatsku.

Imate socijalističku birokraciju, treba tri godine za državljanstvo, dvije godine za domovnicu, svakih šest mjeseci dizati rodni list.

To je namjerna sabotaža od nekih kadrova, možda su oni u MUP-u. Zadnji stop je Črnomerec.

Nema dopisnog glasovanja. Ti ljudi imaju formalno pravo glasa, ali ustvari on mora letjeti šest sati iz Vancouvera da glasuje tamo u Torontu, Ottawi.

U isto vrijeme vraćamo četnike u Hrvatsku koji su vršili agresiju. Ima 31.000 zahtjeva za povratak ljudi koji su tu bili kad je vršena agresija na Hrvatsku. A ovi naši vani, koji daju lovu, koji doprinose, su isključeni iz društvenog i ekonomskog razvoja.

Začuđujuće, 20 godina nakon rata mi još nemamo cenzus i točnu sliku, statistički okvir koliko ljudi imamo vani.

Koje su njihove sposobnosti, kako su podijeljeni, kako se osjećaju. Ima skoro tri milijuna ljudi vani, minimum tri milijuna. A nema konzulata u Novom Zelandu i tako dalje – rekao je Glasnović.

Kako kaže, zna za ljude iz Južne Amerike koji bi se vratili u Hrvatsku, ali njihovi ‘dosjei stoje u ladicama godinama’.

Imate 5000 dosjea koji nisu procesuirani. I to je, ja bih rekao, rak rana hrvatske države, ta hrvatska diplomacija,  gdje sjede bivši kadrovi Udbe, Partije, čiji jedini interes je njihova stražnjica.

Glasnović je poručio da se ljudi neće vratiti dok se u Hrvatskoj ne popravi ta ‘pravna kaljuža’ te kako smatra da iseljenici ovdje nisu poželjni, a ‘doći će 200 sirijskih izbjeglica’

facebook komentari

Continue Reading