Pratite nas

BiH

Međunarodni favoriti donijeli su promjene u BiH – one nagore

Objavljeno

na

Tko je stvarni remetilački čimbenik stanja u BiH? Dio medijsko-političke javnosti razvio je naviku isključivu krivicu za unazađivanje prilika u BiH svaljivati na leđa domaćih političara.

Svako malo mogu se čuti stajališta kako bi micanjem sadašnjih političkih vođa sa scene i dovođenjen „novih lica“ u bosanskohercegovačku političku arenu diglo Bosnu i Hercegovinu iz pepela. Takvom rezoniranju priklanjaju se, nerijetko, i međunarodni moćnici. Primjerice, nedavno je američki veleposlanik Patrick Moon izražavajući razočarenje ponašanjem političkih lidera u BiH poručio kako će doći trenutak “kada će se morati skloniti s puta i dozvoliti novim liderima da dođu“.

Nije se teško složiti s činjenicom da među bosanskohercegovačkim političkim vođama postoje individue koje su nedorasle za uhvatiti se u koštac sa nagomilanim zamršenostima. Također je kristalno jasno da je domaća javnost zahvaćena zamorom od sadašnjih političkih lidera i stoga priželjkuje kadrovska osvježenja.

Takva vrsta raspoloženja nije nikakva posebnost Bosne i Hercegovine, slična se nezadovoljstva pojavljuju i u mnogo sređenijim zemljama te glasači na biračkim mjestima odlučuju kome će dati povjerenje. Nerijetko zaoštrene političke nesuglasice znaju dovesti i do izvanrednih, odnosno prijevremenih izbora koji rezultiraju relaksiranjem napetosti.

Međutim, iskustvo nas podučava kako u vrtlogu bosanskohercegovačkih komplikacija nije dovoljna samo promjena stranaka i njihovih vođa na vlasti. Bacanjem pogleda unazad, u posljednjih 18 godina nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma rezulati izbora, ma kakvi oni bili, nisu proizvodili relaksirajući učinak. Gotovo redovito nakon svakih izbora u BiH situacija je postajala nezgodnija i nagomilavale su se nove količine frustracija.

Valja podsjetiti kako su svojedobno utrošene goleme količine energije ne bi li se u Republici Srpskoj s vlasti maknuo „omraženi Karadžićev SDS“ jer će, kako su isticali zagovornici takvih želja, novo entitetsko vodstvo biti kooperativnije. Malo sutra! Na vlast u Republici Srpskoj došla je stranka socijaldemokratskog naziva, to jest SNSD Milorada Dodika (svojedobnog ljubimca međunarodne zajednice). I što se dogodilo? Vladajuća palica Dodikova SNSD-a učvrstila je Republiku Srpsku, te su, u bošnjačkim pa i hrvatskim ali i međunarodnim krugovima, zamrli glasovi kojima bi se problematiziralo postojanje tog entiteta. Pod patronatom SNSD-a, to također ne treba smetnuti s uma, za dopredsjednika RS-a je bez glasačke potpore Hrvata instaliran Emil Vlajki iz reda hrvatskog naroda.

U jednakoj mjeri priželjkivan je odlazak s vlasti Alijinog (Izetebengović) SDA kojem je zamjerano da želi tronacionalnu Bosnu i Hercegovinu pretvoriti u zemlju „temeljnog“  bošnjačkog nartoda. Zagovornici takvih orjentacija širili su očekivanja da će svrgavanje SDA s vlasti proizvesti relaksirajući  učinak u BiH, a posebice u Federaciji BiH pridonijeti unaprijeđenju bošnjačko-hrvatskih odnosa.

Malo sutra! Na vlasti se umjesto SDA, ustoličila stranka također socijaldemokrastkog naziva, odnosno SDP Zlatka Lagumdžije (favorita međunarodne zajednice). I što se desilo? Pod SDP-ovom „platformaškom“ vlašću, zaoštrili su se međuentitetski odnosi a Hrvati su poniženi brutalnije no ikada nakon završetka rata. U tu vlast su instalirane one hrvatske stranke i dužnosnici koji nemaju većinsku glasačku potporu Hrvata. Takvo gaženje glasačke volje Hrvata u BiH, kakvo je prakticirao SDP, nije se usudio poduzeti ni Alija niti njegov SDA.

Ništa manje nije priželjkivano ni micanje iz vlasti HDZ-a, a zagovornici takvih projekcija su propagirali stajalište kako je za Hrvate u BiH svatko bolji od HDZ-a. Treba primjetiti kako HDZ BiH nakon završetka rata jeste demonstrirao nesnalažljivost, glavinjanja pa i posrnuća kojima se ne može udjeljivati pljesak odobravanja. No, to ne znači kako treba odbaciti glasačku volju Hrvata u BiH, jer se onda obezvrijeđuje suština demokracije – pravo na odabir pomoću glasačkih listića.

Arhitekti nametanja alternative HDZ-u BiH, mimo glasačke volje Hrvata, uspjeli su za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda većinom bošnjačkim glasovima u dva mandata instalirati Željka Komšića koji je na tu dužnost izabran kao kandidat SDP-a, ali je nedavno napustio tu stranku vidjevši da mu ona više ne omogućava manipulativno stjecanje vlasti.

Kreatori stvaranja „platformaške“ vlasti pronašli su među Hrvatima „alternativu“ u onima koje na biralištima nisu podržali Hrvati. I Komšića i „platformašku“ vlast su na ovaj ili onaj način simpatizirale i međunarodne strukture očekujući da će njihovim mehaničkim usađivanjem u vlast biti amortizirano nezadovoljstvo Hrvata zbog neravnopravnosti.

Malo sutra!  „Platformaška“ vlast i Komšić još su više produbili obespravljenost Hrvata i producirali najveću poslijeratnu političku krizu u BiH. „Platformaška“ vlast je kolektivni promašaj svih onih koji su u njoj sudjelovali ili je podupirali.

Treba primjetiti kako su dvije tobože nenacionalne i navodno socijaldemokratske stranke – SNSD i SDP, koje su svrgnule s vlasti Srpsku demokratsku stranku (SDS) i Stranku demokratske akcije (SDA), zapravo dolaskom na vlast dotano ojačale upravo nacionalnu (srpsku) orijentaciju Republike Srpske i bošnjačku dominaciju nad Hrvatima u Federaciji BiH. Dakle, stranke koje se  smatraju socijaldemokratskim, a SDP za sebe drži da je tobože i multietnička, nisu se pretvorile u dio rješenja političkih napetosti  u BiH nego su postale dio problema. Drukčije rečeno, u BiH su već odigravani fillmovi micanja s vlasti „omraženih“ radi instaliranja i međunarodnoj zajednici poželjnih „socijaldemokratskih“ i „umjerenijih“  stranaka, ali to nije pridonijelo konsolidaciji neprilika nego su one dodatno umnožene.

Stoga zagovaranje „sklanjanja s puta“ sadašnjih političkih vođa može lijepo zvučati, ali samo to i ništa više. Ključni problem Bosne i Hercegovine je njezin dvoentitetski Daytonski ustroj, upravo on fabricira i političke elite i političke lidere kakve imamo u BiH. Daytonski sporazum jeste zaustavio oružani rat, ali se pretvorio tvornicu za proizvodnju političkih ratovanja koja iz godine u godinu bijesne sve jačom snagom. Daytonski sporazum jeste ona pozadinska sila koja koja sputava ustoličavanje ravnopravnosti hrvatskog sa ostala dva naroda u BiH.

Nijedan napor da se stanje u BiH konsolidira neće uspjeti ako se umjesto fingirane ne uspostavi stvarna nacionalna ravnopravnost. Stoga se zagovaranje isključivo kadrovskih promjena, bez zadiranja u Daytonsku strukturu BiH, ima smatrati produciranjem nepromjenjivosti.

Za Bosnu i Hercegovinu se prilijepilo mnoštvo zagonetnih okolnosti koje su pohranjene u Daytonskom sporazumu.
Pejo Gašparević/Dnevnik.ba

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

BiH

Ponavlja se suđenje radikalnom islamistu u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Ponavlja se suđenje radikalnom islamistu u BiH

Prizivno vijeće Suda Bosne i Hercegovine naložilo je obnovu suđenja protiv radikalnog islamista Osmana Abdulaziza Kekića koji je prvostupanjskom presudom bio oslobođen optužbi za sudjelovanje u paravojnoj terorističkoj organizaciji Islamskoj državi (IS).

Kako je u ponedjeljak priopćeno iz Suda BiH, prizivno vijeće ukinulo je prvostupanjsku presudu Kekiću kojom je oslobođen optužbi za formiranje i pridruživanje stranim paravojnim formacijama i naložilo ponovno suđenje.

Njega su sredinom 2016. švedske vlasti izručile Bosni i Hercegovini smatrajući ga nacionalnom prijetnjom označivši ga kao pripadnika terorističke organizacije ‘Islamske države’.

Državno odvjetništvo BiH optužilo je pripadnika radikalnog selefijskog pokreta da je u ožujku 2015. otputovao u Tursku, nakon čega se u Siriji priključio postrojbi “Anwar al-Awlaki” koja se bori na strani terorističke organizacije Islamske države.

Po navodima iz Državnog odvjetništva do danas je optuženo 20 osoba za kaznena djela u svezi s terorističkim aktivnostima i sudjelovanjem državljana BiH na stranim ratištima Sirije i Iraka. Slučaj Osmana Abdulaziza Kekića je bio prvi u kojem je prvostupanjska presuda bila oslobađajuća.

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Miloš Zeman: Bosni i Hercegovini prijeti opasnost daljeg širenja radikalnog islama

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Češke Miloš Zeman izjavio je da BiH prijeti opasnost daljeg širenja radikalnog islama, te da to u velikoj mjeri financiraju izvori iz Saudijske Arabije.

Češki predsjednik je upozorio da taj novac ne služi da BiH postane bogatija, već da su to ulaganja u džamije, što može izazvati žarište vjerske netrpeljivosti.

“Četvorica predsjednika jasno su se složili da prije svega u BiH prijeti opasnost daljeg širenja radikalnog islama. Drago mi je da su moje kolege upozorile da to širenje u velikoj mjeri financiraju izvori iz Saudijske Arabije”, rekao je Zeman, prenose beogradski mediji.

On je nakon dvodnevnog summita šefova država Višegradske grupe u Seksardu, na jugu Mađarske, rekao da podržava integraciju zemalja zapadnog Balkana u EU, ali da je Kosovo upitno zato što ga nisu priznale ni neke članice EU, prenosi Srna.

Predsjednici Poljske Andžej Duda, Češke Miloš Zeman, Slovačke Andrej Kiska i domaćin sumita, mađarski predsjednik Janoš Ader razgovarali su tijekom summita o problemima i eurointegraciji zapadnog Balkana i ocijenili da ulazak regije u Uniju treba podržati, potaknuti i ubrzati.

Predsjednik Zeman izjavio je na kraju summita da se u potpunosti slaže s idejom angažiranja da zapadni Balkan uđe u EU, ali je napomenuo da upitno ostaje Kosovo, pošto njegovu neovisnost nisu priznale sve članice EU, javila je češka agencija ČTK.

Predsjednik Češke protivnik je odluke tadašnje češke vlade da nakon nekoliko mjeseci prizna neovisnost Kosova i, kako je sam nedavno ponovio, odbija u Prištini imenovati veleposlanika.

>>> Predsjednik Češke Miloš Zeman: U BiH već vijore crne zastave Islamske države

 

facebook komentari

Nastavi čitati