Mesić opet protiv Europe: Po Rezoluciji Vijeća Europa Tito je zločinac

0

INDOKTRINACIJA NOVIH GENERACIJA

Najnovije ekstremne izjave bivšeg hrvatskog predsjednika, Stjepana Mesića, u otvorenom pismu predsjednici Kolindi Grabar Kitarović, podsjeća da se neke stvari ne smiju zaboraviti, piše narod.hr.

tito01_971Mesić piše kako uklanjanje Titove biste treba gledati: “u kontekstu projekta revizije novije povijesti koji je poguban sa stanovišta građenja budućnosti ne samo jugoistoka Evrope, nego i na cijele Evrope, pa i svijeta. Indoktriniranje mladih generacija…”.

Što se tiče indoktrinacije mladih generacija, Hrvatska država je nažalost propustila priliku i dužnost osvjestiti mladim generacijama zločine komunizma. Posljedice se vide i u nedavnom ponašanju Mladih SDP-a, koji očito idu prema tome da nisu samo formalno-pravni veći i ideološki sljednik Komunističke partije.

Europa je osudila zločine čine komunizma

Što se tiče Europe, koju bivši predsjednik spominje, ona je osudila zločine komunizma. Josip Broz Tito bio je doživotni predsjednik komunističke Jugoslavije i lider komunističke partije te propale države.

Hrvatska, kao demokratska država, ima svoja prava, ali i svoje obveze prema žrtvama komunističkog režima i ostalih totalitarnih režima, što je definirano i kroz određene deklaracije.

Rezolucija Vijeća Europe 1481 (2006) o potrebi međunarodne osude zločina totalitarnih komunističkih režima izdana je 2006. u Strasbourgu od parlamentarne skupštine u Vijeća Europe i snažno osuđuje zločine komunizma.

Hrvatski sabor je 30. lipnja 2006. godine donio Deklaraciju o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945.-1990. (NN, 76/2006) u kojoj je navedeno da su totalitarni komunistički režimi bili, bez iznimke, označeni masovnim povredama ljudskih prava.

Tekst Deklaracije možete pročitati u nastavku:

1. Totalitarni komunistički režimi koji su vladali u Srednjoj i Istočnoj Europi u prošlom stoljeću, a koji su još na vlasti u nekoliko zemalja svijeta, bili su, bez iznimke, označeni masovnim povredama ljudskih prava.

2. Povrede ljudskih prava razlikovale su se ovisno o kulturi, zemlji i povijesnom razdoblju i uključivale su pojedinačna i skupna ubojstva i smaknuća, smrti u koncentracijskim logorima, izgladnjivanja, deportacije, mučenja, prisilni rad i druge oblike masovnoga fizičkog i psihičkog terora; progone na etničkoj i vjerskoj osnovi, povrede slobode savjesti, misli i izražavanja, slobode tiska i, također, nedostatak političkog pluralizma.

3. Zločini komunizma su opravdavani u ime »teorije« o klasnoj borbi i načela o diktaturi radništva (proletarijata). Interpretacija oba načela ozakonila je »eliminaciju« ljudi koji su smatrani opasnima za izgradnju novog društva i, kao takvih, neprijateljima totalitarnoga komunističkog režima. Velik broj žrtava u svakoj zemlji bili su državljani te zemlje.

4. Pad totalitarnih komunističkih poredaka (režima) u Srednjoj i Istočnoj Europi nije bio u svim slučajevima, pa ni u slučaju Republike Hrvatske, popraćen nacionalnim i/ili međunarodnim istragama zločina koje su ti režimi počinili. Dapače, počinitelji tih zločina nisu izvedeni pred sud međunarodne zajednice, kao što je bio slučaj sa stravičnim zločinima koje je počinio nacionalsocijalizam (nacizam).

5. Kao posljedica toga vrlo je niska svijest javnosti bivših komunističkih zemalja, pa i hrvatske javnosti, o zločinima počinjenima od strane totalitarnih komunističkih režima. Komunističke partije su legalne i aktivne u nekim zemljama, iako se u nekim slučajevima nisu distancirale od zločina koje su počinili totalitarni komunistički režimi u prošlosti.

6. Hrvatski sabor je uvjeren da su znanje i svijest ljudi o povijesnim zbivanjima jedan od preduvjeta da se izbjegnu slični zločini u budućnosti. Dapače, moralna procjena i osuda počinjenih zločina igraju važnu ulogu u edukaciji mladih naraštaja. Jasan stav međunarodne i nacionalnih zajednica prema prošlosti može i mora biti smjernica za naše buduće akcije.

7. Hrvatski sabor vjeruje da žrtve zločina totalitarnih komunističkih režima koje su još žive ili njihove obitelji, zaslužuju sućut, razumijevanje i priznanje za svoje patnje.

8. Totalitarni komunistički režimi još su uvijek aktivni u nekim zemljama svijeta i zločini se i dalje događaju. Percepcija nacionalnih interesa ne bi smjela spriječiti zemlje u adekvatnom kritiziranju postojećih totalitarnih komunističkih režima. Hrvatski sabor snažno osuđuje sve te povrede ljudskih prava.

9. Rasprave i osude koje su se dosad izvršile na nacionalnoj razini nekih država članica Vijeća Europe, kao i osude zločina totalitarnog komunizma koje sadrži Rezolucija Parlamentarne skupštine Vijeća Europe o međunarodnoj osudi zločina totalitarnih komunističkih poredaka (režima), obvezuje i Hrvatski sabor na osudu svakog i svih zločina koji su u ime totalitarnog komunizma počinjeni nad građanima Hrvatske i Hrvatima u zemlji i svijetu.

10. Hrvatski sabor podržava odluke Vijeća Europe da upravo ta institucija (Vijeće Europe) bude forum za raspravu i osudu zločina komunizma na međunarodnoj razini. Skoro sve bivše europske komunističke zemlje su sada njezine članice i zaštita ljudskih prava i vladavina prava osnovne su vrijednosti za koje se zauzima Vijeće Europe. Istodobno, Hrvatski sabor smatra da on sam treba postati ključna nacionalna institucija za osudu zločina jugoslavenskog i hrvatskog totalitarnog komunizma te da se sustavnim istraživanjem povijesti tih zločina trebaju baviti znanstvene i pravosudne institucije.

11. Zbog toga se Hrvatski sabor pridružuje Parlamentarnoj Skupštini Vijeća Europe u snažnoj osudi masovnog kršenja ljudskih prava od strane totalitarnih komunističkih režima i istodobno izražava sućut, razumijevanje i priznanje žrtvama tih zločina u Republici Hrvatskoj, Europi i svijetu.

12. Hrvatski sabor se pridružuje pozivu koji je Parlamentarna skupština Vijeća Europe uputila svim komunističkim ili post-komunističkim strankama da u svojim zemljama, ako to dosad nisu učinile, ponovo procijene povijest komunizma i svoju vlastitu prošlost, jasno se distanciraju od zločina počinjenih od strane totalitarnih komunističkih režima i da ih osude bez ikakvih nejasnoća.

13. Hrvatski sabor dijeli uvjerenje Parlamentarne skupštine Vijeća Europe da će ova jasna pozicija međunarodne zajednice omogućiti daljnje pomirenje. Dapače, da će moguće ohrabriti povjesničare širom svijeta da nastave svoja istraživanja usmjerena prema određivanju i objektivnoj provjeri toga što se dogodilo.

Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima

Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima obilježava se u Republici Hrvatskoj 23. kolovoza kao spomendan, radi se o Europskom danu sjećanja na žrtve totalitarnih diktatura u Europi u 20. stoljeću.

Podsjetimo, spomendan zapravo potječe od Praške deklaracije o zločinima komunizma koja je donesena 3. lipnja 2008. godine koju je predloži Vaclav Havel te brojni ugledni članovi Europskog parlamenta.

Kao datum obilježavanja izabran je 23. kolovoz, jer je na taj dan 1939. godine potpisan potpisan je njemačko-sovjetski pakt o nenapadanju, poznat kao Sporazum Molotov-Ribbentrop.

Radi se o sporazumu kojim su komunisti i nacisti zapravo postali saveznici u podijeli Poljske te interesnih sfera na istoku Europe, što je najbolje došlo do izražaja u prvim mjesecima Drugog svjetskog rata, a trajao je sve do napada Hitlera na SSSR.

Hrvatska se nije suočila s mračnom prošlošću

Unatoč potpisanim deklaracijama Hrvatska se, nažalost nije suočila s mračnom stranom komunizma i komunističkom ostavštinom poput većine demokratskih zemalja svijeta.

Koliko duboko sežu posljedice toga mogli smo vidjeti kada se pokušalo prevariti Europsku uniju sramotnim ‘Lex Perković’, čak i promijeniti Ustav ne bi li se zaštitilo komunističke, očito i aktualne, moćnike.

[ad id=”40551″]

facebook komentari