Pratite nas

Pregled

VIDEO: Mijat Stanić kod Stankovića: Voditelj ga napao da je prevario građane

Objavljeno

na

Rasprava se razvila između Aleksandra Stankovića i Mijata Stanića u Nedjeljom u 2. Stanković je Staniću rekao da je njegova inicijativa “Ne damo naše autoceste” prevarila građane te je ustvrdio kako je 80 milijardi kuna brojka kojom manipuliraju građanima. Stanić mu je odgovorio: “Apsolutno ne!”.

Emisija je započela uvodnim prilogom u kojem su Stanićevi prijatelji i poznanici posvjedočili o karakternim kvalitetama gosta, koji slovi kao pošteni radoholičar i neumoljivi zviždač, otvoren za razgovore usprkos ideološkim podjelama. “Prikupljanje potpisa ide odlično, dinamika je dobra, a rezultati koje imamo pokazuju da je odaziv odličan, rekao je na početku Stanić, dodavši da je organizacija nadmašila njegova očekivanja zbog priključivanja sve većeg broja udruga i građana.

Najavio je kako  će nakon završetka prikupljanja potpisa objaviti detaljno izvješće o financijskim troškovima i modalitetima kojima se financirala kampanja u kojoj je zasad potrošeno oko petsto tisuća kuna. “Skup sport,” kaže Stanić i dodaje da se nada kako će broj potpisa protiv privatizacije autocesta biti veći od broja glasova koji daju legitimitet aktualnoj vladi. Stanković je poveo razgovor o sloganu “Ne damo naše autoceste”, ponudivši četiri argumenta ljudi koji tako ne misle.

“Građani RH su vlasnici državne imovine, pa tako i autocesta, zbog čega se građane, kao dioničko društvo od 4,5 milijuna dioničara mora pitati što žele,” obrazložio je slogan Stanić rekavši da je za model javne rasprave i upravljanja javnom imovinom kakav postoji u Austriji, a koji podrazumijeva potpunu transparentnost u rukovođenju i donošenju odluka o tvrtkama od javnog interesa, te je dodao: ”Naša platforma je stvorena za dugoročnu suradnju, za budućnost, ona uključuje čitav niz udruga, koje će na slična način kao sada reagirati na buduće potencijalne privatizacije, bilo da je riječ o šumama ili vodama”.

Stanković se potom uhvatio flomastera i ploče te optužio Stanića da manipulira brojkom od osamdeset milijardi kuna koje gubimo ukoliko autoceste dademo u koncesiju. Stanić je, u na trenutke žestokoj prepirki, rekao da brojka podrazumijeva rast prometa od 1 posto plus inflaciju od 3 posto što kroz razdoblje od četrdeset godina iznosi oko osamdeset milijardi kuna. Stanković je pak tražio da mu gost objasni zašto brojka nije umanjena za iznos kredita kojeg bi potencijalni koncesionar morao podići.

Uslijedile su replike u kojoj su i voditelj i gost svojatali flomaster, a sve skupa je završilo Stankovićevom konstatacijom da su brojevi “u najmanju ruku nejasni”. (tinolovka-news.com)


Mijat Stanić: Premijer prodaje autoceste kao Dudek kravu

Inicijativa koja trenutno skuplja potpise za referendum tvrdi da bi monetizacijom privatnom koncesionaru poklonili 80 milijardi kuna. Upravo je to brojka oko koje je Aleksandar Stanković otvorio raspravu i utvrdio da njome inicijativa ‘Ne damo naše autoceste‘ manipulira građanima.

– Vi sami u svojoj analizi kažete da domaći koncesionar zaradi 50 milijardi kuna, a strani 80 milijardi. To je vaša tvrdnja. (…) To onda nije 2000 tisuće škola, njih ne možemo izgraditi tuđim novcem, rekao je Stanković.

Mijat Stanić kazao je kako brojka od 80 milijardi podrazumijeva rast prometa od 1 posto plus inflaciju od 3 posto kroz razdoblje od četrdeset godina. Stanković je tražio da mu gost objasni zašto brojka nije umanjena za iznos kredita kojeg bi potencijalni koncesionar morao podići.

Na Stankovićev izračun da će svakog građanina autoceste u sljedećih 30 godina bez koncesije stajati 14 tisuća kuna, a u slučaju monetizacije samo četiri tisuće, Stanić je izjavio da je to vrlo površna analiza i da ‘svaki broj koji danas netko iznese biva točan jer nitko ništa ozbiljno ne obrazlaže.’

– Vlada radi ono što se radilo 90-ih godina  kad se svaku tvrtku željelo svesti na najmanju vrijednost. Premijer prodaje autoceste kao što Dudek prodaje kravu. Ne zaboravite da nama nitko ništa neće pokloniti, ne dolazi nam prijatelj po autoceste, zaključio je Stanić te naglasio da se on zalaže za izdavanje obveznica kao rješenje.

Zadovoljan skupljanjem potpisa

Stanić je i više nego zadovoljan prikupljanjem potpisa i kaže kako je potpuno uvjeren da će do 25. listopada prikupiti potrebnih 452.705 potpisa. Istaknuo je da najbolji odaziv imaju u Slavonskom Brodu i Splitu gdje je za referendum potpisalo više od 20% glasačkog tijela.

– Nakon završetka prikupljanja potpisa objavit ćemo financijsko izvješće jer i u tome želimo postaviti novi standard. Financiraju nas udruge civilnog društva i sindikati. U ovom trenutku smo potrošili više od 500.000 kuna, vjerujem da će ukupni iznos biti manji od milijun kuna. Ovo je izuzetno skup sport, objasnio je Stanić.

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
9 kom.

9 Comments

  1. peppermintt

    19/10/2014 at 18:58

    nabacivanje brojkama s obje strane..
    a zapravo bi u Hrvata tribao postojati od politikantstva neovisni tim ekonomskih stručnjaka koji bi predlagali najoptimalnija rješenja vezano uz stratešku imovinu i načine njihove kapitalizacije

  2. Rado Pejic

    20/10/2014 at 09:00

    Da predlagač prodaje ima kvalitetne argumente, on bi ih svakako prezentirao. Ovako kad ih nema prisiljen je loviti u mutnom. Doduše i oponent puno toga skriva ( prodavače putarine u naplatnim kućicama kao sindikalnu interesnu bazu) čije plaće značajno opterećuju naplatne troškove i poskupljuju cestarine).

  3. peppermintt

    20/10/2014 at 12:24

    predlagač vidi super izvor krpanja proračunske rupe u svom mandatu a za budućnost zaboli ih uvo, ko da je ikad iko odgovarao za proračunski manjak
    a ovo za djelatnike, zanš ja sam za to da radnik ima svoj posao tako i ovaj na cestama. U Francuskoj je to sve riješeno automatima za naplatu cestarina, ali ma lipše ti je vidit živa čovika neg stroj 🙂

  4. Rado Pejic

    20/10/2014 at 14:25

    Mislio sam na na predlagača referenduma Stanića!

  5. Lilith

    20/10/2014 at 14:40

    mislio si na jednog a napisao si: “predlagač prodaje”.

  6. peppermintt

    20/10/2014 at 14:42

    aha, nesporazum 🙂 mislila sam na Vladu kao ponuđača koncesije
    Stanić je po meni OK skroz, rješenje je odvojiti upravljanje javnim poduzećima od politike i isisavanja novaca iz javnih poduzeća u stranke a zatim krpljenja tako nastalih rupa iz proračuna.

  7. Rado Pejic

    20/10/2014 at 17:00

    Baš sam se totalno sjebo, sori, paralelno sam bio na još jednom forumu…

  8. Lilith

    20/10/2014 at 17:46

    :)) i to je za ljude :))

  9. peppermintt

    20/10/2014 at 21:22

    hahha aj budemo i tebe ponudili u koncesiju ak bu zainteresiranih :))))

Leave a Reply

Your email address will not be published.

Pregled

Putin iznenadio: “Mogu otkriti malu tajnu razgovora s hrvatskom predsjednicom…”

Objavljeno

na

Objavio

Ruski predsjednik Vladimir Putin u petak je na susretu sa sudionicima svjetskog susreta studentske mladeži u Sočiju rekao da je Rusija spremna sudjelovati u plinofikaciji hrvatskih regija, čime bi se poboljšala kvaliteta zraka.

Kako izvještavaju ruski portali, Putin je odgovarajući na neformalnom susretu na pitanje jednoga hrvatskog studenta o sadržaju razgovora s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović, odgovorio kako može otkriti “malu tajnu razgovora”, o kojoj nije službeno izvještavano.

“Kada smo načeli temu o lošoj ekološkoj situaciji u pojedinim hrvatskim regijama, rekao sam predsjednici da Rusija može plinoficirati kompletne hrvatske regije, naravno ako je Hrvatska za to zainteresirana”, rekao je Putin.

Ruski je čelnik, izvještavaju portali, dodao da radi pročišćavanja zraka Rusija može kreditirati program plinofikacije ili isporučiti dodatne količine plina.

Kako je objasnio, to bi oslobodilo neke regije Hrvatske od prekomjerne potrošnje ugljena, što šteti ekologiji.

Ruski utjecaj na kvalitetu zraka u Hrvatskoj uglavnom se veže uz emisije štetnih plinova iz rafinerije nafte u Brodu u Bosni i Hercegovini, u vlasništvu ruskog Zarubežnjefta, zbog čega trpe stanovnici Slavonskog Broda i okolice.

Vlada je u listopadu prihvatila protokol kojim se predviđa priključenje te rafinerije na plinsko-transportni sustav Republike Hrvatske, čijom bi realizacjiom kvaliteta zraka u Slavonskom Brodu i okolici trebala biti znatno bolja, a zdravstveni rizici smanjeni.

Plin za pogon rafinerije dopremio bi se iz Hrvatske, prenamjenom sadašnjeg produktovoda Slobodnica-Brod u izravni plinovod.

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Glasnović: Doprinos hrvatske dijaspore je ogroman, no Hrvati izvan domovine potpuno su izolirani

Objavljeno

na

Objavio

Sabor raspravlja o Godišnjem izvješću o provedbi strategije i zakona o odnosima Hrvatske s Hrvatima izvan domovine u kojem se, među ostalim, navodi i da je Hrvatska lani financirala s više od 40 milijuna kuna brojne infrastrukturne, obrazovne, kulturne i druge važne projekte hrvatskih institucija i udruga u cijelom svijetu.

Saborska sjednica počela je stankom. Zatražili su je Željko Glasnović zbog hrvatske dijaspore, Ivan Lovrinović koji želi govoriti pretvaranju građana u dužničke robove, a Mislav Šimić iz Mosta tražio je stanku na temu aktualne političke situacije, jednako kao i HDZ

Željko Glasnović rekao je da je doprinos hrvatske dijaspore ogroman, no da su Hrvati izvan domovine potpouno izolirani.

Iz iseljeništva u Hrvatsku stiže oko 16 milijardi kuna i milijardu eura, što je velik dio BDP-a. No, hrvatski iseljenici i dalje se susreću s preprekama kad se žele vratiti u Hrvatsku.

Imate socijalističku birokraciju, treba tri godine za državljanstvo, dvije godine za domovnicu, svakih šest mjeseci dizati rodni list.

To je namjerna sabotaža od nekih kadrova, možda su oni u MUP-u. Zadnji stop je Črnomerec.

Nema dopisnog glasovanja. Ti ljudi imaju formalno pravo glasa, ali ustvari on mora letjeti šest sati iz Vancouvera da glasuje tamo u Torontu, Ottawi.

U isto vrijeme vraćamo četnike u Hrvatsku koji su vršili agresiju. Ima 31.000 zahtjeva za povratak ljudi koji su tu bili kad je vršena agresija na Hrvatsku. A ovi naši vani, koji daju lovu, koji doprinose, su isključeni iz društvenog i ekonomskog razvoja.

Začuđujuće, 20 godina nakon rata mi još nemamo cenzus i točnu sliku, statistički okvir koliko ljudi imamo vani.

Koje su njihove sposobnosti, kako su podijeljeni, kako se osjećaju. Ima skoro tri milijuna ljudi vani, minimum tri milijuna. A nema konzulata u Novom Zelandu i tako dalje – rekao je Glasnović.

Kako kaže, zna za ljude iz Južne Amerike koji bi se vratili u Hrvatsku, ali njihovi ‘dosjei stoje u ladicama godinama’.

Imate 5000 dosjea koji nisu procesuirani. I to je, ja bih rekao, rak rana hrvatske države, ta hrvatska diplomacija,  gdje sjede bivši kadrovi Udbe, Partije, čiji jedini interes je njihova stražnjica.

Glasnović je poručio da se ljudi neće vratiti dok se u Hrvatskoj ne popravi ta ‘pravna kaljuža’ te kako smatra da iseljenici ovdje nisu poželjni, a ‘doći će 200 sirijskih izbjeglica’

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori