Pratite nas

Naši u svijetu

Mijenja li Putin svoju taktiku u istočnoj Ukrajini?

Objavljeno

na

Vijeće Ruske federacije je povuklo ovlasti predsjedniku Putinu da može poslati vojne jedinice u Ukrajinu. Upućeni promatrači vide više razloga koji su naveli Putina na taj korak. 

Samo je jedan senator glasao protiv: gornji dom ruskog parlamenta je u srijedu (25.6.) gotovo jednoglasno, a na zahtjev Vladimira Putina, povukao dozvolu za slanje ruskih jedinica u Ukrajinu. Ta odluka dolazi prekasno, smatra Lilia Schewzowa iz moskovskog Carnegie centra. “Putin je to trebao učiniti puno, puno ranije, nakon aneksije Krima”, kaže ova analitičarka i objašnjava to argumentom da je već dva-tri tjedna nakon pripojenja ukrajinskog poluotoka Rusiji bilo jasno kako će aneksija daljnjih područja Ukrajine – na jugu i istoku – biti nemoguća.

Lilia Schewzowa Lilia Schewzowa

Sadašnja odluka pokazuje, međutim, smatra ona, da Moskva mijenja svoju taktiku: “Još prije nekoliko mjeseci je Kremlj vodio drukčiju politiku: destabilizirao je istok i jug Ukrajine”, kaže Schewzowa u razgovoru za DW. Sada Putin, smatra ona, želi kroz pregovore između Kijeva i separatista u istočnoj Ukrajini pogurati rješenje sukoba koje njemu odgovora, ali koje bi bilo prihvatljivo i za Zapad.

Rusija sada mora reagirati

Više faktora je moglo utjecati na odluku o povlačenju ovlasti Putinu za slanje jedinica u Ukrajinu, smatra Cornelius Ochmann iz Zaklade za njemačko-poljsku suradnju: “S jedne strane prijetnja novim sankcijama i prije svega sloga zapadnih država. A zatim je tu i jasan i pragmatičan stav ukrajinskog predsjednika Petra Porošenka koji je sa svojim mirovnim planom za istočnu Ukrajinu preuzeo inicijativu, što znači da Rusija sada mora reagirati. Do sada je Rusija upravljala razvojem događaja.”

Cornelius Ochmann Cornelius Ochmann

Stručnjak za istočnu Europu u razgovoru za DW kaže kako je Putin sada jasno pokazao da želi biti partner Zapada. S obzirom na pogoršanje gospodarske situacije i odljev kapitala potpuna konfrontacija sa Zapadom bila bi besmislena, smatra Ochmann. Osim toga, nastavlja, proruske snage u istočnoj Ukrajini shvatile su da bez potpore plaćenika iz Rusije cijela stvar nema smisla: “To nije došlo odozdol, kao u slučaju Krima gdje je veliki dio stanovništva podržavao pripojenje Rusiji”, kaže stručnjak iz varšavske zaklade.

Korak u smjeru deeskalacije

Odluka Vijeća Ruske federacije mogla bi biti korak u smjeru deeskalacije, smatra Eberhard Schneider iz Rusko-europskog centra u Bruxellesu. Prema njegovom mišljenju, Putin želi da razgovori između Kijeva i separatista urode konstruktivnim rješenjem. “Ako se to ne dogodi, onda će Porošenko, kako je i najavio, ostvariti plan B. On će povećati vojni pritisak na separatiste, a oni zapravo nemaju šanse opstati u ovom sukobu”, kaže Schneider za DW.

Eberhard Schneider Eberhard Schneider

Porošenko je, upućuje briselski stručnjak, predložio da regionalni predstavnici na područjima Donjecka i Luhanska uglavnom sami odrede svoju sudbinu, da sami predlože guvernere i u mnogim oblastima dobiju autonomiju. Očito je, zaključuje, Moskva time zadovoljna, jer se više u ovom trenutku niti ne može postići: “Možda će srednjoročno Moskva pokušati izvršiti svoj utjecaj preko osoba koje će biti postavljene od strane predstavnika ova dva područja.”

EU da, NATO ne

Lilia Schewzowa pak upozorava da Kremlj ovom odlukom gornjeg doma parlamenta ni u kojem slučaju nije potpuno odustao od opcije destabiliziranja istoka i juga Ukrajine. Ona vjeruje da se Ukrajinci na žalost moraju pomiriti s time da će još dugo stajati u sjeni Rusije. “Rusija će htjeti zadržati utjecaj u ovoj zemlji”, kaže stručnjakinja iz Carnegie centra.

Cornelius Ochmann pak ne vjeruje da će Moskvi uspjeti promijeniti ukrajinsku orijentaciju prema zapadu: “Ako se ukrajinski narod za to odlučio, onda ni ruski predsjednik neće uspjeti vojnim sredstvima spriječiti ukrajinsko približavanje EU-u.” Kada je riječ o pristupanju NATO-savezu, stvar je drukčija, smatra on: “Ne vjerujem da ukrajinsko stanovništvo ima interesa za to.”

Eberhard Schneider ukazuje da će već u petak (27.6.) Kijev potpisati gospodarski dio Ugovora o pridruživanju EU-u, ali ni on ne vidi približavanje Ukrajine NATO-u kao realističnu opciju. Prije je prepreka za to bila ruska flota na Krimu, sada, nakon aneksije ukrajinskog poluotoka, to je neriješena granica.

DW.DE

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Najave

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

Objavljeno

na

Objavio

Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, Centar za kulturu i informacije Maksimir i Hrvatska matica iseljenika imaju čast pozvati Vas na svečano predstavljanje zbornika radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu održanom u Šibeniku od 1. – 3. srpnja 2016. pod naslovom HRVATSKA IZVAN DOMOVINE koje će se održati u srijedu, 18. listopada 2017. u 13 sati u velikoj dvorani HMI-ja, Trg Stjepana Radića 3Zagreb.

Uz pozdravne riječi ravnatelja HMI-ja Mije Marića, Zbornik će predstaviti urednici: dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj te akademski slikar Josip Boteri Dini autor naslovnice zbornika.

Opis Zbornika:

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE: svezak II : zbornik radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu (Šibenik, 1. – 3. srpnja 2016.) : uredili dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj, Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Centar za kulturu i informacije Maksimir, Zagreb, 2017, 830 str.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK), koji opseže 830 stanica, donosi fantastičan pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom migrantskom tematikom hrvatske provenijencije iz raznih grana ljudske djelatnosti od gospodarstva do kulture raspoređenih u 11 tematskih cjelina sa više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene:Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost,  Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive,  Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik,  kultura, književnost te  jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres, međunarodni znanstveno-stručni skup, uspješno je održan pod visokim pokroviteljstvom hrvatske Predsjednice Kolinde Grabar Kitariović u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016Zbornik je objavljen uz financijsku potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Hrvatska danas pripada krugu zemalja EU s najvećim relativnim udjelom ljudi u pokretu pa je Kongres stoga privukao mnoštvo sudionika iz brojnih zemalja od Amerike, preko europskih država do Australije. Nastupilo je ukupno 250 sudionika koji su održali više od 160 različitih izlaganja. Predsjednik Programsko-organizacijskog odbora HIK-a i jedan od inicijatora njegove misije u okviru akademske zajednice dr. sc. Marin Sopta u predgovoru ističe kako je cilj da HIK sustavno analizira razvojne doprinose hrvatskog iseljeništva modernizaciji hrvatskog društva, napose u razdobljima bližim suvremenosti. Promotori će pokušati odgovoriti na uredničko pitanje je li u Hrvatskoj danas, prema procjenama znanstvenika koji su nastupili na 2. HIK-u, riječ o fenomenima vezanim uz suvremenu mobilnost ili o egzodusu iz toliko željene neovisne Lijepe Naše.

Radujemo se susretu!

facebook komentari

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Milas poručio iseljenicima u Australiji: U domovini ste uvijek dobrodošli ona vas uvijek čeka i priželjkuje

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Desetog dana posjeta izaslanstvo je održalo radni sastanak s predstavnicima naših ljudi iz gospodarskog, društvenog i kulturnog života Melbournea

Tijekom posjeta Melbourneu, hrvatsko izaslanstvo na čelu sa Zvonkom Milasom, državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Ivanom Penavom, gradonačelnikom grada Vukovara, obišlo je Victorian School of Languages i Holy Family School, gdje ih je dočekao ravnatelj Peter Bruno, njegov zamjenik Anthony Laffy i voditeljica vjeronauka Stephani Berginc.

“Zbog programa hrvatskog jezika mnoge obitelji koje, iako su prilično udaljene od ove škole, već desetljećima upisuju djecu upravo ovdje. Podrška Ureda u radu nam je vrlo korisna i osigurava kontinuitet ovog kvalitetnog programa”, rekli su predstavnici ustanove u kojoj se od 1978. godine u redovnoj nastavi hrvatski uči kao strani jezik.

Nakon toga izaslanstvo iz domovine posjetilo je Hrvatski centar u Geelongu, čiji Lado ove godine slavi 45. godišnjicu postojanja.

U prostorijama Australsko-hrvatskih društvenih usluga izvršna direktorica Franci Buljat predstavila je rad te neprofitne udruge koja brine o starijim i nemoćnim osobama. Također, organizirano je i učenje hrvatskog jezika za odrasle, budući da štićenici udruge u starijoj dobi često govore isključivo hrvatskim jezikom.

U večernjim satima održan je susret s hrvatskim iseljenicima. Tom prigodom državni tajnik Milas snažno je naglasio važnost očuvanja hrvatskog jezika među mladim naraštajima te su predstavljeni iskoraci na tom području. Nakon toga uslijedila je predstava “Vukovarska večer”.

Desetog dana posjeta izaslanstvo je održalo radni sastanak s predstavnicima naših ljudi iz gospodarskog, društvenog i kulturnog života Melbournea te se na godišnjoj zabavi u organizaciji Folklorne skupine “Mladi Hrvati” iz Clifton Hilla susrelo s hrvatskim iseljenicima u Hrvatskom katoličkom centru Sunshine. “Zahvaljujem se na predanom trudu uloženom u svaki nastup kojim njegujete svoju hrvatsku kulturnu baštinu, toliko daleko od svoje domovine.

Hvala i vašim roditeljima koji nikada nisu dopustili da naš duh zamre u bilo kojem hrvatskom domu. Hvala i našim misionarima te svim vašim učiteljima koji trajno prenose ljubav prema Hrvatskoj na naše mlade ovdje u Australiji”, naglasio je državni tajnik Milas, dodavši: “Dragi mladi, nastavite njegovati svoj hrvatski identitet i znajte da se svaki vaš uspjeh slavi i u domovini.

Hrvatski duh ne poznaje udaljenosti, pogotovo danas kada nas dijeli samo jedan e-mail. Znajte da ste u domovini uvijek dobrodošli, da vas ona uvijek čeka i priželjkuje i da ste vi njezini najbolji ambasadori koji je čine ponosnom. Znajte da je kultura koju njegujete jako stara, bogata i cijenjena europska kultura. Znajte da su vaši korijeni u Hrvatskoj, a vi ste naše zelene grane raširene po cijelom svijetu”.

facebook komentari

Nastavi čitati