Pratite nas

Mikulić: Nova kaznena djela će biti neisplaćivanje plaće i zlostavljanje na poslu

Objavljeno

na

Aktivnosti na reformi institucionalnog tretmana maloljetnika u sukobu sa zakonom se provode. Usvojen je Zakon o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima o kaznenom postupku u FBiH, a koji je usklađen sa međunarodnim dokumentima i standardima – rekao je federalni ministar pravde Zoran Mikulić u intervjuu za Agenciju FENA.

– Federalno ministarstvo pravde je donijelo program edukacije, a u narednom razdoblju će se donijeti Pravilnici predviđeni zakonom. U travnju i svibnju predviđena je edukacija osoblja (policije, socijalnih radnika, odvjetnika, medijatora i zavodskog osoblja) – kaže Mikulić.

U smislu poduzimanja hitnih mjera izmještanja punoljetnih zatvorenika iz Kazneno popravnog zavoda Zenica (Peti paviljon), te stavljanja oslobođenog prostora na raspolaganje Odjelu za izvršenje kazne maloljetničkog zatvora u skladu sa međunarodnim standardima ističe da je izvršeno izmještanje punoljetnih osuđenih osoba iz zgrade gdje borave maloljetnici.

– Prostorije su preuređene za smještaj 30 maloljetnika, a brojno stanje se kreće od 10-14 na godišnjem nivou. Na taj način je ispunjena obaveza koja je ranije navođena kao primjedba i preporuka tijekom posjeta od strane domaćih i međunarodnih institucija koja se bave pitanjem maloljetnika – pojasnio je Mikulić.

I izgradnja Odjela odgojno-popravnog doma u Orašju je završena. Kapacitet Odjeljenja je 58 mjesta.

– U tijeku je prijem osoblja, nakon čega će biti izvršen premještaj maloljetnika iz Odjela Odgojno-popravnog doma pri KPZ Tuzla u nove prostorije u Orašju. Svi uposleni će proći obuku kao što je i predviđeno novim Zakonom – navodi Mikulić.

Elektronski nadzor zatvorenika

Odgovarajući na upit o upotrebi fizičke sile uposlenika nad maloljetnicima u zatvorima kaže da se ”ona vrlo rijetko primjenjuje, odnosno samo u izvanrednim okolnostima”.

– Službeno osoblje u radu sa maloljetnicima ne nosi oružje niti gumene palice, a eventualna upotreba fizičke sile je dozvoljena samo u posebnim okolnostima. Nakon svake upotrebe sredstava prinude, Zavod je obavezan dostaviti izvještaj, nakon čega se daje suglasnost od strane Ministarstva da li je upotreba bila opravdana ili ne –
istaknuo je Mikulić.

Govoreći o procesu izvršavanja kazni kućnog zatvora sa elektronskim nadzorom, koji je započeo 2012. godine, ocijenio je da je projekt elektronskog nadzora u Federaciji BiH implementirao bez većih problema u praksi sudova i ustanova za izvršenje kaznenih sankcija, odnosno kazneno – popravnih zavoda.

– Tijekom 2013. godine u kućnom zatvoru sa elektronskim nadzorom, prema broju izdanih tehničkih naloga, nalazilo se 238 osuđenih osoba, a u 2014. godine samo jedna osuđena osoba jer su istekli ranije zaključeni ugovori za pružanje usluga elektronskog nadzora. U 2012. godini taj broj je bio 237 osuđenih osoba – rekao je Mikulić.

Izvršenje kazne u kućnom zatvoru, navodi, imalo je za posljedicu rasterećenje zatvorskih kapaciteta, te racionalnije korištenje ljudskih resursa.

– Također, povećana je ažurnost sudova kada je u pitanju upućivanje na izvršenje kazni zatvora koje su izrečene u trajanju do godinu dana, a na koje se odnosi najveći postotak izrečenih kazni. S obzirom da je projekt trenutno u zastoju iz razloga na koje Ministarstvo ne može utjecati, već se osjeća pritisak na zatvorske kapacitete – rekao je Mikulić.

Novim Zakonom protiv huligana, nasilja na poslu i neisplaćivanja plaća

Na upit što su novine Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona Federacije BiH, koji je trenutno u parlamentarnoj proceduri, kaže da ”Prijedlog sadrži niz kvalitetnih zakonskih rješenja, kojima se daje odgovor društva na sve učestalije negativne društvene pojave”.

– Sadrži rješenja kojima se konačno staje u kraj huliganskim ponašanjima na sportskim natjecanjima koji za posljedicu imaju ugrožavanje sigurnosti i imovine građana. Također sadrži rješenja kojima se propisuju nova kaznena djela i to: ”Neisplaćivanje plaće” i ”Zlostavljanje na poslu” (mobing) – rekao je Mikulić.

Naglasio je i to da se pooštrava kaznena politika za već propisana kaznena djela iz oblasti ugrožavanja sigurnosti i imovine građana, čime se povećavaju kazne za navedena djela.

S obzirom da je u tijeku javna rasprava o Nacrtu zakona o obaveznom osiguranju u prometu federalni ministar pravde u nastavku intervjua za Fenu ukazao je na propuste, koje je pokazao važeći zakon u smislu zaštite žrtava u prometu i njihovog položaja.

– U sedmogodišnjoj primjeni, praksa je konstantno ukazivala na niz manjkavosti Zakona koje su se najviše odnosile na zaštitu žrtava u prometu (oštećenika) i njihovog položaja, nejasno i neprecizno utvrđenih ovlasti Zaštitnog fonda, posebno u dijelu koji se tiče zaštite prava žrtava u slučaju stečaja društva za osiguranje, propisivanjem određenih djela kaznenim a da nije proveden postupak izmjene i dopune KZ FBIH, neprihvaćanjem i ne uvođenjem u ovaj zakon pravnih stečevina EU – istaknuo je Mikulić.

Najbolji pokazatelj kakva je kvaliteta ovog zakona je i činjenica da je ova izuzetno kompleksna oblast bila uređena sa svega 29 člana uključujući i kaznene, prijelazne i završne odredbe.

– Novim zakonom se na sustavan način sveobuhvatno pokušava dati kvalitetno zakonsko rješenje u ovoj oblasti, te se prevazilazi dosadašnji pristup da se u zakonskom uređenju ove oblasti koriste štura i manjkava rješenja – kazao je Mikulić.

Nakon okončanja finalnih aktivnosti u cilju izrade konačnog teksta ovog nacrta zakona, koje su u tijeku, nada se da će Vlada Federacije BiH utvrditi prijedlog ovog zakona, te ga uputiti u parlamentarnu proceduru u narednih 30 dana.

Zajedničke nadležnosti

U Federaciji BiH je potrebno, što je moguće prije, otpočeti razgovore i postići dogovor o načinu izvršavanja zajedničkih nadležnosti federalnih i županijskih vlasti.

Odgovarajući na pitanje Fene je li u ovoj godini moguće očekivati donošenje jedinstvenog zakona o tužiteljstvima u Federaciji naglašava da ”nije realno očekivati pokretanje zakonodavne procedure za donošenje navedenog zakona, iz razloga što je Federalno ministarstvo pravde u prethodnom razdoblju poduzelo niz aktivnosti u cilju pribavljanja suglasnosti kantona za prijenos ovlasti na Federaciju BiH, što nije naišlo na pozitivan odgovor”.

– Naime, Ministarstvo je pored pozitivnih dobilo i negativne odgovore županija, čime nisu ispunjeni ustavni preduvjeti za donošenje ovog zakona, a potrebno je pribaviti pozitivno mišljenje svih 10 županija u Federaciji BiH – kaže Mikulić.

Tijekom dosadašnjeg mandata, Mikulić je napisao oko 70 zakona. Među njima je Zakon o stvarnim pravima, kao i Zakon kojim je provedena sveukupna reforma zemljišne administracije u pogledu jedinstvenog propisa kojim se uređuje pitanje vlasništva kao njegovog ograničenja, te pitanje hipoteka.

Ovaj Zakon je stavio van snage veliki broj propisa koji je uređivao ovu oblast, te je ova materija uređena jedinstvenim zakonom.

Pored toga Mikulić je zaslužan za Zakon o dopuni Zakona o eksproprijaciji kojim su stvoreni preduvjeti za izgradnju koridora Vc, kao i za set antikorupcijskih zakona koje je predložila Vlada Federacije BiH, a posebno Zakon o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala u FBiH, Zakona o oduzimanju imovine stečene kaznenim djelom i prekršajem, Zakon o prekršajima, kao i izmjene i dopune Kaznenog zakona Federacije BiH.

– Do kraja mandata u resoru Federalnog ministarstva pravde, planiraju se okončati u maksimalnoj mogućoj mjeri aktivnosti u domenu izrade prijedloga zakona, njihovo upućivanje u daljnju parlamentarnu proceduru, izrada niza podzakonskih propisa kao i nastavak jačanja kapaciteta pravosudnih i institucija za izvršenje kaznenih sankcija u Federaciji BiH – rekao je na kraju intervjua Zoran Mikulić ministar pravde Federacije BiH.

Fena

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

25. rujna 1991. – Embargo na uvoz oružja

Objavljeno

na

Objavio

Vijeće sigurnosti UN-a 25. rujna 1991. jednoglasno je prihvatilo rezoluciju pod brojem 713 kojom se uvodi „potpuni embargo na sve isporuke oružja i vojne opreme Jugoslaviji“.

Rezoluciju je činilo osam točaka koje su trebale pomoći u rješavanju jugoslavenske krize, pri čemu je naglašena potreba za mirnim rješenjem i dijalogom, iako je, naravno, zabrana državama članicama UN-a da Jugoslaviji isporučuju bilo kakvo oružje i streljivo imala najveću važnost.

Državni tajnik Sjedinjenih Američkih Država James Baker na sjednici Vijeća sigurnosti istaknuo je srpsku vladu i Jugoslavensku narodnu armiju kao glavne krivce za tragične posljedice rata na području Hrvatske, ali međunarodna je zajednica rezolucijom 713 upravo napadnutoj republici najviše naštetila, piše HRT

Naime, Hrvatskoj je prije rata oduzeto gotovo sve oružje Teritorijalne obrane, dočim je JNA, koja je već u tom razdoblju otvoreno stala na stranu srpskih pobunjenika, odnosno velikosrpske politike, bila jedna od najbolje naoružanih europskih vojski. UN –u je potvrda ispravnosti odluke bila činjenica da je Budimir Lončar, ministar vanjskih poslova Jugoslavije, podupro donošenje  rezolucije.

Već je 1. listopada JNA iskoristila odluku o embargu i uputila ultimatum Vladi Republike Hrvatske da će napasti sve vitalne objekte ili poduzeti akciju velikih razmjera ne prekine li se oružani sukob, nakon čega su počeli granatirati Dubrovnik i zatvarati obruč oko opkoljenog Vukovara i drugih napadnutih hrvatskih gradova.

Rezolucija broj 713 bila je prva UN -ova rezolucija  donesena za rješavanje krize u Jugoslaviji, no za napadnute Hrvate bila je pogubna. Embargo na uvoz oružja imao je dalekosežne posljedice jer je, s obzirom na goleme zalihe streljiva i nemjerljivu nadmoć u naoružanju, UN praktično olakšao srpskom agresoru osvajanje novih teritorija.

Napadnuta Hrvatska, a uskoro i Bosna i Hercegovina, platile su ovu nepravednu odluku tisućama izgubljenih života.

facebook komentari

Nastavi čitati

Komentar

Slaven Letica: Stanković je Bandića tretirao kao mrskog neprijatelja

Objavljeno

na

Objavio

Politički analitičar Slaven Letica komentirao je gostovanje Milana Bandića kod Aleksandra Stankovića u emisiji “Nedjeljom u dva”.

STANKOVIĆ JE BANDIĆA TRETIRAO KAO MRSKOG NEPRIJATELJA

Aleksandar Aco Stanković postavio se prema Milanu Bandiću kao prema ljutom i mrskom neprijatelju, ali na vrlo jasno i jednostavno Bandićevo pitanje nije želio, po cijenu života i vjerodostojnosti, odgovoriti: ‘Je li vama draži Tito ili Republika Hrvatska?’

Da je odgovorio na to pitanje pokazao bi minimum profesionalizma kojeg se, nažalost, davno odrekao: dočekujući snishodljivo sve one čiji mu je svjetonazor blizak, a arogantno, neprijateljski, s pjenom na usnama sve one kojima je Republika Hrvatska draža od Josipa Broza Tita”, napisao je Slaven Letica na Facebooku.

facebook komentari

Nastavi čitati