Pratite nas

Milanović demantirao da Vlada povlači ‘lex Perković’

Objavljeno

na

U Vladi je navodno u srijedu poslijepodne pala odluka da se ‘lex Perković’ promijeni kao i rok od kojega vrijedi europski uhidbeni nalog povuče, no iste te navode, koje je objavio Jutarnji list, za isti list demantirao je ured premijera.

[dropcap]Š[/dropcap]to će Hrvatska odgovoriti na zahtjev Viviane Reding o povlačenju famoznog Lex Perković, to ni u Ministarstvu pravosuđa ni dva dana do isteka postavljenog roka još ne znaju. Zato što se odgovor na neugodno pismo europske povjerenice za pravosuđe očito piše na nekom drugom, višem mjestu. Nije poznato čak ni to hoće li do petka, dana do kojeg je Europska komisija zatražila očitovanje hrvatske Vlade, odgovora uopće biti. Lako je moguće da gospođa Reding ostane bez odgovora, odnosno pisma iz Zagreba, piše Jutarnji.

Ali to ne znači da se njenim zahtjevima neće udovoljiti. Što je jučer u dva navrata, nakon sastanka Vijeća ministara vanjskih poslova EU u Bruxellesu te u razgovoru za HTV, najavila i potpredsjednica hrvatske vlade Vesna Pusić. “Moje mišljenje, za koje vjerujem da će na kraju doći do izražaja, jest da Hrvatska, naravno, mora primjenjivati europski uhidbeni nalog. To je naš interes. To su sve pravila koja smo prihvatili i unutar toga moramo prilagoditi vlastite zaključke”, izjavila je Pusić. Objašnjavajući da se konačna odluka o takozvanom Lex Perković neće donijeti na današnjoj sjednici Vlade, ministrica Pusić izričito je ustvrdila da će to biti riješeno u sljedećih nekoliko tjedana. “Hrvatska će pronaći način kako da primjenjuje europski uhidbeni nalog i udovolji svim obvezama koje je preuzela”, bila je nedvosmislena.

Slična smo razmišljanja jučer čuli i u Ministarstvu pravosuđa. Međutim, kasno sinoć iz kabineta premijera Zorana Milanovića demantirali su takvu mogućnost. Što bi moglo značiti da odluka o tome kako će se Hrvatska izvući iz neugodne situacije ipak još nije definitivno donešena, odnosno da u Vladi oko toga ne postoji puna suglasnost. Naime, izjave ministrice Pusić praktično impliciraju promjenu spornog zakona i povlačenje roka od kojeg vrijedi europski uhidbeni nalog. U Vladi priznaju da je dugoročno to vrlo vjerojatan rasplet, ali u ovom trenutku još će pokušati kupovati vrijeme.

Sasvim nepotrebno natezanje s administracijom Europske unije unijelo je, očito, nervozu i proizvelo nova sporenja u redovima vladajuće koalicije. Medijske glasine da je ministar pravosuđa Orsat Miljenić proizveo problem s Bruxellesom te je zbog toga već od premijera Zorana Milanovića morao popiti jezikovu juhu ne stoje. Upravo suprotno! Ministar je bio spreman na promjenu zakona, čim se vidjelo da bi datum početka primjene europskog uhidbenog naloga mogao uzrokovati probleme. U tom smislu bio je priredio i poseban amandman. Ali njegova očito nije bila posljednja.

U Ministarstvu pravosuđa priznaju da je Hrvatska promjenom, odnosno skraćivanjem vremenskog okvira u kojem se europski uhidbeni nalog primjenjuje, prekršila dogovore postignute u pristupnom procesu s EU. Ali imaju primjedbi na način intervencije Europske komisije. Ne smatraju ga posve korektnim. Uostalom, sporenja između EK i zemalja članica, kažu, svakodnevna su pojava, pa nema razloga da se problem Hrvatske pretjerano dramatizira.

Drugo je pitanje što stoji iza HNS-ova proglašavanja ministra Miljenića glavnim krivcem za sigurno posve nepotreban međunarodni skandal u vezi s uhidbenim nalogom. Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, kojem je na čelu HNS-ova šefica Vesna Pusić, na sporni je zakon dalo svoj imprimatur. Dobro informirani krugovi HNS-ov napad na ministra pravosuđa dovode u vezu s nekim događajima koji nemaju nikakve veze s Bruxellesom.

Miljenić se, naime, što je javnosti ostalo nepoznato, usprotivio projektu o izgradnji Trga pravde, vrijednog 1,6 milijardi kuna, kojega je HNS-ov ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak nedavno najavio. Pompozno predstavljanje projekta dogodilo se samo dan nakon što je ministar pravosuđa svog kolegu Vrdoljaka pismenim putem obavijestio da u toj stvari njegovu podršku nemaju. Sredstva za Trg pravde nisu osigurana. Usto, posve je neprilično s obzirom na tešku financijsku krizu s kojom se država bori protežirati neproizvodne investicije, kao što je izgradnja pravosudnih dvora.

jutarnji

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Kultura

Hrvatska književnost ni do dana današnjega nije se uspjela oporaviti od posljedica Drugog svjetskog rata

Objavljeno

na

Objavio

Isječak naslovnice K.Kraljević: "Čiji je Velebit?" Mile Budak, Madrid 1968.
Knjigozori Miljenka Stojića

Hrvatska književnost ni do dana današnjega nije se uspjela oporaviti od posljedica Drugog svjetskog rata. Mnogi, naime, njezini stvaratelji ostali su zatrpani u kojekakvim rovovima ili jamama, a njihovim preživjelim istomišljenicima onemogućeno je stvaranje.

Jugokomunisti su silom kovali novog čovjeka i novu književnost. Pomagale su im u tomu prodane duše. Ostali su se prikrivali ili su se kajali za zablude.

Maja Pavelić Runje nastoji nam pred oči iznijeti autohtonu hrvatsku veličinu, književnika Milu Budaka. Pita se ako ga treba i dalje držati u zaboravu zbog njegova političkog angažmana, ne bi li onda to trebalo učiniti i s Miroslavom Krležom, Jurom Kaštelanom i nizom drugih hrvatskih književnika, da ih ne nabrajamo. Ona je postavila upit, a hrvatska će književnost morati smoći snage ispravno odgovoriti na njega.

Budakova djela tiskana su u 25 svezaka. Autorica je istražila 16 naslova te brojne novele i pripovijetke rasute po časopisima i novinama. Plodove rada razvrstala je u 12 poglavlja, usredotočena na pojedine teme. Dobila je tako prilično zaokružen pogled na književni rad Mile Budaka i bez pridržaja podastrijela ga čitateljstvu.

Maja Pavelić Runje, O ljudima, o životu u književnom djelu Mile Budaka, Naklada Trpimir, Zagreb, 2017.

Mogli bismo zaključiti da iz svega iskače dobro koje je u srži Budakova stvaranja i dobro koje je u srži njegove ličnosti. Najdraže su mu bile obiteljske teme, nastale u vrtlogu života hrvatskog čovjeka u njegovoj Lici. Iako kao književnik nastoji ne uvlačiti u književno djelo političke teme, to je ipak bilo nemoguće. Politika je počesto odlučivala o životu i smrti hrvatskog čovjeka.

Za neke ovo je točka prijepora i slabost Budakova književnog djela. Očito nisu čitali ili se ne žele prisjetiti židovskog pisca Jehude Amihaja. Bio je pripadnik elitnih židovskih postrojbi i poslije u pjesmu pretočio ne samo svoja općenita životna iskustva već i svoje domoljublje. Za sve je dobio mnoge nagrade i priznanja, a Budak vješala, po nekima metak, opet po nekim drugima završio je u raljama divljih zvijeri u zagrebačkom zoološkom vrtu. Tek stasalu mu kćer Grozdu najprije su jugokomunisti silovali te nakon toga ubili je u Crngrobu kraj Škofje Loke. Tako su oni uobičajeno radili.

Iz rečenoga se dade zaključiti da nije zapravo obješen Mile Budak, već hrvatska književnost. Morala se prestati baviti temama koje zanimaju dušu hrvatskog čovjeka, a početi se baviti temama nastalima na iščašenim filozofskim naklapanjima. Krleža je možda ponajbolji primjer za to, a Ivo Andrić primjer snalaženja. Iako je u ime Beograda potpisao pristup Jugoslavije hitlerovskom Trojnom paktu, ipak je sačuvao živu glavu.

Ovakvih nam knjiga zaista treba kao kruha svagdašnjega. Ne samo da upoznajemo nekoga pisca u njegovoj biti, nego i skidamo nepravedno navučene povijesne koprene. Milu Budaka, i slične, treba učiti u školama. Povjesničari će, pak, stvoriti ocjenu o njegovom političkom djelovanju. Maja Runje je za sve imala i znanja, i volje, i hrabrosti. Imaju li ih neki drugi za neke druge pisce?

Miljenko Stojić

facebook komentari

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Kineski proizvođač baterija ulaže 30 milijuna eura u Rimac Automobile

Objavljeno

na

Objavio

CEO Camela Liu Changlai rekao je da su nakon dubinskog proučavanja tržišta zaključili da je Rimac savršeni partner jer je lider tehnologije električnih vozila na mnogim područjima.

Od ukupnog uloženog iznosa, 3 milijuna eura ide u Greyp

Najveći azijski proizvođač baterija, Camel Group, sklopio je ugovorni sporazum o investiciji 30 milijuna eura s tvrtkama Rimac Automobili i Greyp Bikes te njihovim osnivačem i čelnikom Matom Rimcem, čime je zaključeno najveće izravno strano ulaganje u jednu hrvatsku tehnološku tvrtku, priopćili su jutros iz Rimca.

Od ukupnog uloženog iznosa, 3 milijuna eura ide u Greyp. Ulaganje će biti upotrijebljeno za pokretanje novih proizvoda, širenje proizvodnog kapaciteta i globalno širenje tvrtki.

Ulaganje će nam pomoći za daljnje ubrzanje rasta, uvođenje novih proizvoda na tržište i proširenje naše globalne prisutnosti. Dva su ključna područja izgradnja nove vrhunske proizvodne jedinice za tehnološku stranu našeg poslovanja i pokretanje električnog superautomobila nove generacije koji ćemo predstaviti svijetu iduće godine – rekao je Mate Rimac.

CEO Camela Liu Changlai rekao je da su nakon dubinskog proučavanja tržišta zaključili da je Rimac savršeni partner jer je lider tehnologije električnih vozila na mnogim područjima.

Tijekom brojnih posjeta Hrvatskoj, najviše su ostali impresionirani dubokom vertikalnom integracijom u tvrtki, dodao je.

 

Foto: Rimac

Jeremy Clarkson: Rimac mi je promijenio mišljenje, Concept One je briljantan!

 

 

facebook komentari

Nastavi čitati