Pratite nas

Gospodarstvo

Milanović: Proračun nije idealan, ali je realan i ostvariv

Objavljeno

na

Premijer Zoran Milanović i ministar financija Boris Lalovac predstavili su u Saboru prijedlog državnog proračuna za 2015. u kojem su prihodi planirani na razini od 106,4 milijarde kuna, a rashodi od 118,9 milijardi kuna.

sabor_sjednica_26.jpg.655x300_q85_crop_upscale

Premijer Milanović poručio je kako prijedlog proračuna za 2015. nije savršen niti ‘razvojan i socijalan’, već realan i odgovoran.

Prijedlog proračuna za 2015. obilježit će napor Vlade za održanjem stabilnosti javnih financija u srednjem i dužem roku, izjavio je Milanović.

Naglašava pritom da samo proračunski trošak kamata na dugove iznosi 10,7 milijardi kuna, što pokazuje koliki je teret prijašnjega nekontroliranog zaduživanja, tako da gotovo cijeli deficit odlazi na kamate.

Premijer ističe da unatoč planiranim uštedama na rashodima neće biti smanjenja plaća, mirovina i socijalnih davanja najugroženijim građanima.

Milanović je rekao i da neracionalno trošenje javnog novca može ilustrirati, prema njegovu mišljenju, nepotrebnim asfaltiranjem ulice u kojoj stanuje, što je vidio jutros. To je klasičan primjer rasipanja novca, kaže Milanović i poziva Grad Zagreb i druge jedinice lokalne samouprave koje prigovaraju zbog smanjenja prihoda zbog porezne reforme da pred kraj godine ne troše uludo novac iz svojih proračuna, nego ga usmjere u socijalu ili vrtiće.

Ministar Lalovac je ustvrdio da se Vlada u sastavljanju prijedloga proračuna vodila načelom da kod prihoda treba smanjiti komponentu poreza, a povećati dio koji se odnosi na fondove EU-a. Samo tako možemo zatvoriti deficite i upravljati javnim dugom, dodao je. I on smatra da prijedlog proračuna polazi od realnih makroekonomskih projekcija.

Upozorio je da zbog načela sveobuhvatnosti, odnosno poštovanja obveze prikazivanja vlastitih primitaka proračunskih korisnika kao prihoda centralnog proračuna te zbog izlaska HZZO-a iz državne riznice proračun za 2015. nije usporediv s onim za 2014.

Na visinu prihoda i rashoda državnog proračuna znatno utječe primjena odredbi Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju kojima je propisan izlazak Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) iz sustava državne riznice od 1. siječnja 2015.
Saborska oporba ocijenila je kako je predloženi državni proračun za 2015. potpuno nerealan, pa i neozbiljan, da je riječ o zbrkanom mozaiku bez okvira.

Od 10-ak minuta, koliko ste govorili o proračunu, trećinu ste posvetili asfaltiranju svoje ulice, poručio je Željko Reiner (HDZ) premijeru te procijenio da se radi o proračunu za jednokratnu uporabu, a da će predviđeni deficit od 12,5 milijardi završiti na barem 18 milijardi.

Oporba tvrdi da će i 2015. biti sedma recesijska, “gladna” godina. Franu Matušića (HDZ) zanima na temelju čega Vlada računa na rast BDP-a u idućoj godini, usprkos najavama svih ozbiljnijih analitičara da će i sljedeće godine biti stagnacija. Ne znam na koje to ozbiljne analitičare mislite, na sebe možda, uzvratio je premijer.

Odbacio je prigovore da je zaboravljena Slavonija i Baranja. U mjerama koje je Vlada prihvatila regija iz koje vi dolazite je jedini pravi dobitnik, rekao je Krešimiru Bubalu (HDSSB). Predsjednik Vlade kaže i da je od oko 140 općina, koje će ući u sustav potpore prema novim kriterijima, više od 100 iz Slavonije i Baranje. Bubalo je, naime aktualnoj Vladi predbacio da je u zaduživanju nadmašila HDZ, a zaboravila Slavoniju i Baranju.

Darko Milinović (HDZ) nezadovoljan je tretmanom Like u kojoj će, kaže, 96 posto općina novim sustavom izgubiti potpore države. “Provozajte se ostalim županijama pa ćete vidjeti niz rupa na asfaltima koje su trebale biti prekrivene novim asfaltom, ali zbog novih zakona neće”, pozvao je premijera.
Milanović odbija teze da Vlada ne voli ličke općine, nego Slavonce. “To su zle poruke”, zaključio je premijer.

Teško je pokriti dugove koje je ostavila prethodna Vlada, odgovara HDZ-ovcu Milinoviću ministar financija Boris Lalovac i dodaje da se država morala zadužiti za tri milijarde kuna za sanaciju bolnica te da će to ući u javni dug. Milinovića je, naime, zanimalo koliki je dug države u zdravstvu, upozorivši kako projekcije govore da je dospjeli dug 3,5 milijardi kuna, a da zastupnici, ali i Europske komisija, nemaju tu informaciju.

Uoči rasprave o proračunu zastupnik HDZ-a Ivan Šuker tražio je stanku radi rasprave o stanju u hrvatskom zdravstvu.

Stanje u zdravstvenom sustavu, odnosno gubici namjerno se prikrivaju kako bi deficit države namjerno bio lažno prikazan, iz kojega razloga ne znam, na 15,2 milijarde kuna, ustvrdio je HDZ-ov saborski zastupnik, bivši ministar zdravstva Darko Milinović. Izjavio je kako su ukupne obveze u zdravstvenom sustavu danas veće od 10 milijardi kuna, a da nitko ne zna koliki je dospjeli dug.

Nadam se da će rasprava Kluba HDZ-a dospjeti i do predsjednika EK Claudea Junckera, izjavio je Milinović i najavio da će HDZ aktivirati svoje europarlamentarce da EK upoznaju s pravim stanjem stvari. Nemojmo dopustiti da neodgovornim ponašanjem ova vlada iduće godine dovede Hrvatsku u bankrot, poručio je HDZ-ov bivši ministar.

Premijer Milanović odgovarao je replikama, a jedna od njih je glasila: Nemojte farbati hrvatske građane, dosta ste farbali.

Pratite uživo raspravu u Saboru – stream HTV4

Planirani_proracun_za_2015_01

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Rimac Automobili među 10 najbrže rastućih u srednjoj Europi

Objavljeno

na

Objavio

Tvrtka Mate Rimca ove je godine imala rasto od 1059 posto

U kategoriji 50 najbrže rastućih, najbolje rangirana hrvatska tvrtka ove godine je Rimac Automobili iz sektora čistih tehnologija i energetike, koja je deseta na ljestvici sa rastom od 1.059 posto.

Osim što je najbolje plasirana hrvatska tvrtka na listi 50 najbrže rastućih, Rimac Automobili su i jedina tvrtka iz sektora čiste tehnologije i energetike koja je ostvarila plasman u cjelokupnom natječaju na nivou Srednje Europe.

Na ovogodišnjoj ljestvici pedeset najbrže rastućih tvrtki nalaze se poduzetnici iz jedanaest zemalja, i to sljedećim redoslijedom od najveće prema najmanjoj brojčanoj zastupljenosti:

19 iz Poljske, 8 iz Hrvatske, 6 iz Litve, 5 iz Češke, 3 iz Rumunjske, po dvije iz Bugarske, Mađarske i Slovačke te po jedna iz Bosne i Hercegovine, Estonije i Latvije, piše Poslovni Dnevnik

Rimac radi na novoj jurilici i gradi tvornicu automobila

 

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Rimac radi na novoj jurilici i gradi tvornicu automobila

Objavljeno

na

Objavio

Nova Rimčeva jurilica nosi radni naziv Concept Two ili skraćeno C2, doznaje Poslovni dnevnik. Bit će to prvo hrvatsko električno autonomno vozilo, prvi hrvatski osobni automobil koji će se proizvoditi na pokretnoj traci i općenito prvi koji će imati tvornicu u Hrvatskoj.

Gotovo će sve u njemu biti nanovo razvijeno. Rimcu je u punom smislu te riječi cilj začeti domaću auto-industriju pa će C2 homologirati za serijsku proizvodnju i  ovdje izgraditi tvornicu automobila.

Projekt je to vrijedan 128,6 milijuna kuna, a kroz IRI natječaj (“Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja”) tvrtka Rimac Automobili upravo je iz EU fondova povukla bespovratno sedam milijuna eura (52,2 milijuna kuna).

Rimčev projekt C2 trenutačno je najveći R&D projekt hrvatske industrije i najveći koji je prošao cjelokupnu IRI proceduru. To su dosad uspjele ukupno 22 domaće tvrtke osiguravši si 252,4 milijuna kuna.

U sklopu tog EU natječaja, koji se vodi preko Ministarstva gospodarstva, ostalo je prostora za još pola milijarde kuna subvencija, jer je prva faza IRI-ja limitirana na 100 milijuna eura. Ali kako doznajemo od izvora s terena, vremena za ulazak u prvu fazu više nema. Ministarstvo je u petak objavilo da već ima 139 projekata koji traže 195 posto sredstava iz prve faze.

Znači, umjesto sto ima R&D projekte za gotovo 200 milijuna eura subvencija. Naši izvori nas upozoravaju da na 200 posto, ministarstvo ima obvezu privremeno zaustaviti prijave i provesti brzu evaluaciju da li su pristigli projekti toliko dobri da su sredstva iz prve faze de facto potrošena. Međutim, neslužbeno doznajemo, ministrica gospodarstva Martina Dalić ne miri se s tim scenarijem.

Od Europske komisije službeno je zatražila da joj za prvu fazu IRI natječaju dadu još novca. Željela bi prebaciti barem dio od još 100 milijuna eura predviđenih za drugu fazu IRI-ja.
No, Europska komisija zasad ne popušta. Razlog je, navodno, što su hrvatski političari u izradi Strategije pametne specijalizacije vješto zaobišli njen smisao. Umjesto specijalizacije, odnosno da precizno odgovore u kojim točno industrijama žele da Hrvatska u budućnosti postane igrač na svjetskoj razini, oni su širili definicije industrija do besmisla.

Na taj su način otvorili vrata EU subvencija većini domaćih industrija kojima su prije sami dijelili državne subvencije.

RH mora doraditi Strategiju pametne specijalizacije     

Komisija je zato, navodno, posljednjih mjeseci upozoravala Vladu da prije druge faze IRI-ja mora doraditi Strategiju pametne specijalizacije. Priča se da EK ne želi ulaziti u to koje će industrije biti izabrane, ali traži da ih se preciznije definira u odnosu na trenutačne: “agro-food”, “bio-economy”, “energy and sustainable environment”, “transport and mobility” te “health and quality of life”. Sve te industrije imaju malo veze s prethodno napravljenom Industrijskom strategijom te su njihovi nazivi rezultat oštrih lobističkih ratova.

Koliko su ti ratovi bili žestoki najbolje ukazuje podatak da su s popisa ključnih strateških industrija u Strategiji pametne specijalizacije ispali neki od glavnih generatora radnih mjesta i izvoza: ICT i KET (tehnologije i inženjerstva). Ove dvije potonje zadržane su isključivo ako se njihovi predstavnici uspiju dogovoriti sa starom gardom. I dok iz Ministarstva gospodarstva nismo primili komentar, u industriji su bili vrlo susretljivi, uz uvjet da ostanu anonimni.

Pojašnjavaju, dorada strategije je gospodarski nužna, ali i politički vrlo osjetljiva. Odreda svi su nam pohvalili rad ministarstva na IRI natječaju. Navode da je ispočetka bio netransparentan, ali da je ministrica Dalić to ispravila, cijeli proces ubrzala i dovela na vrlo visoku razinu. Jedan od sugovornika čak nam je rekao da je ovo vjerojatno najbolji EU natječaj ikad otvoren za hrvatsku industriju. “Svi EU natječaji u prosjeku traju osam do 12 mjeseci.

Ovaj je trajao osam do 10 mjeseci, a iako je kao i ostali bio vrlo zahtjevan u pripremi, djelila su se kudikamo veća sredstva nego na bilo kojem drugom EU natječaju i zato je industriji bio istinski isplativ”, kaže naš izvor. Ono oko čega se sugovornici nisu usuglasili ista je tema oko koje koplja lome i političari. Ovisno o industriji, svaki je imao argumente zašto je baš njegova industrija ta koja bi trebala biti u dorađenoj Strategiji pametne specijalizacije.

Ako je suditi prema dosadašnja 22 IRI ugovora, jer to su jedini javno dostupni podaci o IRI-ju, njih 16 isključivo su iz područja ICT-a i KET-a. Upravo onih koje postojeća Strategija pametne specijalizacije diskriminira. Časne iznimke su Pana Stolarija, Cedevita, Magma, Cras, Aluflexpack i ITRS. Zvonimir Viduka, direktor Altproa kaže da su ovakvi natječaji bili potrebni i ranije, jer je teško razvijati složene visokotehnološke proizvode s malim budžetom.

“STM uređaj, koji ćemo razviti s ovim sredstvima, će nam u području ATP sustava za željeznička vozila omogućiti da budemo glavni partner više velikih multinacionalnih kompanija”, kaže Viduka. Voditeljica komunikacija Rimac Automobila Marta Longin dodaje da je to prvi put da se u Hrvatskoj kroz sredstva iz EU otvorio natječaj koji omogućava tvrtkama da dobiju značajnije iznose za razvoj. “Ovo je veliki korak naprijed za razvojne tvrtke u Hrvatskoj, a iako je priprema projekta bila zahtjevna, zadovoljni smo rezultatom i iznosom koji nije zanemariv”, zaključuje Longin.

Mate Rimac: Glavna investicija bit će nam izgradnja tvornice i zapošljavanje

facebook komentari

Nastavi čitati