Connect with us

Mile Lasić: Ništa se značajnije ne može promijeniti sve dok Hrvatima drugi biraju političke predstavnike.

Published

on

Mile Lasić, profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru i član Ekspertne grupe za reformu Ustava FBiH, kaže za Nezavisne novine, da na političkom obzorju ne vidi ništa novo, već je sve “beskrajno staro i već viđeno”, prenosi Hrvatski Medijski Servis.

Mile_Lasic_piseBanjalučki list objavio je prognoze političkih analitičara o tome hoće li se i što promijeniti nakon listopadskih izbora i tko bi s kim mogao koalirati.

“Slabo se čemu nadati i posve je svejedno tko će sa kim i protiv koga ako se neće slijediti iskustva nekih drugih zemalja, poput, na primjer, Austrije ili Nizozemske, koje su koristile iskustva konsocijacijske demokratije”, kaže Lasić.

Kao jedinu novinu na političkoj sceni izdvaja potpisivanje deklaracije pet narodnjačkih stranaka BiH, no smatra da je to već potrošeno političko pitanje od kojeg na ovim izborima, zbog stalnog međusobnog konfrontiranja tih stranka, neće biti ništa.

Kada je, pak, riječ o položaju Hrvata, Lasić je uvjeren da se ništa značajnije ne može promijeniti “sve dok Hrvatima drugi biraju političke predstavnike”.

“Ja podržavam pluralizam kod Hrvata, koji je akutulizirao Martin Raguž (lider HDZ 1990), jer je monopol koji ima HDZ BiH štetan po Hrvate, zbog čega sam zaradio velike progone u Mostaru. Međutim, ovdje se radi o drugome, sada Raguž trči u vlast, u novu platformu, u zagrljaj Budimiru, Lijanoviću ili Jurišiću, a to je apsolutno pogrešno i samo bi mu se moglu razbiti o glavu”, zaključuje Lasić.

Banjalučki list piše kako će Federacija BiH i nakon izbora ostati u okovima etničkih i političkih podjela, a u dijelu koji kontroliraju stranke iz Sarajeva vlast će i dalje biti neefikasna.

Ovakvo stanje u FBiH, u kojoj se na manje od tri mjeseca do početka kampanje za opće izbore već zauzimaju pozicije te se naziru moguće nove-stare koalicije, vide eminenti profesori političkih znanosti i analitičari. Svi oni, naime, smatraju da je potpuno svejedno koja će stranka ili blok dobiti izbore u situaciji kada ponovo neće doći do programskog koaliranja među strankama iz različitih nacionalnih blokova.

Kako god, da su izbori sutra, sasvim izvjesno da bi se odsudna borba u FBiH vodila između ponovo “zbliženih” SDA i SDP-a, sa jedne, te SBB-a i DF-a Željka Komšića, s druge strane, iako zbog složenih političkih odnosa u ovom trenutku nijedna od ovih partija nije spremna javno izraziti spremnost za paktiranje.

Kada je, pak, riječ o hrvatskoj političkoj sceni, situacija je prilično jasna, procjenjuju Nezavisne novine.

HDZ BiH je okupio oko sebe sve relevantne političke snage, izuzev HDZ 1990, koji je napravio zaokret iz statusa “druge temljene hrvatske stranke” do stranke koja se kreće u pravcu pokušaja profiliranja “državotvorne politike”.

Pitanje je, međutim, pišu Nezavisne novine, hoće li im to donijeti izborni uspjeh i ozbiljan rezultat među hrvatskim biračkim tijelom, ili će “devedesetku” ova politička hrabrost i avanturizam u odvesti odvesti na margine političke scene.

Ostale stranke s hrvatskim predznakom, prema mišljenju analitičara, mogu računati na uobičajeni broj glasova i mandata, ali ne mogu značajnije kreirati predstavljanje Hrvata u institucijama izvršne i zakonodavne vlasti u BiH.

Sve ovo upućuje na to da ne možemo očekivati značajnije promjene u društvu, s čim se slaže i Šaćir Filandra, dekan na Fakultetu političkih znanosti u Sarajevu.

“Općenito, od narednih izbora ne očekujem bitnije promjene sadašnjeg stanja, jer nije došlo do programskog koaliranja među strankama iz različitih nacionalnih blokova, što znači da će se etničke tenzije zadržati”, smatra Filandra.

Prema njegovom mišljenju, zbog različitih grupiranja još je rano govoriti o predizbornim koalicijama, ali vjeruje da su izborna iznenađenja u FBiH aposlutno moguća.

“Ne treba unaprijed biti pesimisti, ali, objektivno, nema političkih pretpostavki da će s novom vlasti, tko god to bude, biti nešto drugačije. Cijenim da nije realno očekivati neka radikalna poboljšanja”, kaže Filandra. /HMS/kamenjar.com

facebook komentari

Continue Reading
Advertisement
Comments

Komentar

Bitno mi je oko BiH da postoji čvrsta potpora suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti BiH

Published

on

By

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u petak da neće nuditi rješenja za posrnuli hrvatski koncern Agrokor, čiji su veliki vjerovnici ruske banke, nego pomoći u povezivanju ljudi iz Hrvatske i Rusije kako bi se uklonila “buka u komunikacijskom kanalu”.

Boraveći ovaj tjedan u posjetu Rusiji, Grabar-Kitarović je izjavila kako ne bi željela da Agrokor opterećuje odnose Hrvatske i Rusije te da je spremna posredovati između Sberbanke i hrvatskih institucija koje rješavaju pitanje tog koncerna.

“Ja se ne zavaravam da ja osobno mogu nešto riješiti. Međutim, vidim da postoji buka u komunikacijskom kanalu, da neke stvari nisu jasne ni s ruske ni s hrvatske strane i zato sam se ponudila da spojim ljude koji to rješavaju”, izjavila je predsjednica Grabar-Kitarović u razgovoru za HRT.

“Neću nuditi rješenja jer za to nisam ni ovlaštena niti kompetentna, ali mogu povezivanjem ljudi, prenošenjem poruka ako je to potrebno pomoći u rješavanju ovog pitanja”, dodala je.

Čelnik Sberbanke Herman Gref izjavio je u četvrtak da ponašanje hrvatske vlade u slučaju Agrokora, insolventnog koncerna koji je navodno sedam godina falsificirao svoje financijske izvještaje, narušava prava kreditora i kazao da je o Agrokorovom dugu prema Sberbanci razgovarao i s Grabar-Kitarović.

Gref je istaknuo da Sberbanka s hrvatskom vladom želi postići puno međusobno razumijevanje o Agrokorovu dugu, ali da mjere koje je dosad poduzela hrvatska vlada vrlo ozbiljno ugrožavaju prava kreditora, uključujući Sberbanku.

Grabar-Kitarović je u intervjuu ponovila da Inicijativa triju mora, koju je u Moskvi predstavila ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, nije uperena protiv Rusije.

“Htjela sam to raščistiti, a najbolji način je da nekom date projekte da se iz njih vidi o kakvoj je inicijativi riječ – izgradnji prometne, energetske i digitalne infrastrukture”, rekla je predsjednica govoreći o neformalnoj platformi dvanaest, uglavnom istočnih članica EU-a, koju podupire SAD.

Upitana dijele li njezin stav SAD, baltičke zemlje i Poljska koje su u lošim odnosima s Rusijom, istaknula je da se ne radi o “striktnoj inicijativi” u kojoj članice moraju usuglašavati nekakvu politiku.

“Ako nekim državama ne odgovara suradnja s Rusijom u smislu ulaganja kapitala, na javnim natječajima ne moraju se birati ruski izvođači”, rekla je Grabar-Kitarović.

Ističe da Hrvatska dijeli politiku EU-a i NATO-a, ali ne može zanemariti ulogu Rusije na jugoistoku Europe, posebno u BiH i Srbiji.

“Vrlo mi je važno da postoji čvrsta potpora suverenitetu, teritorijalnoj cjelovitosti i konstitutivnoj ravnopravnosti sva tri naroda u BiH te da Rusija potiče da se Hrvatska i Srbija približe rješavanju otvorenih pitanja”, istaknula je Grabar-Kitarović.

facebook komentari

Continue Reading

Hrvatska

SDP: Nećemo dići ruke za Zakon o braniteljima

Published

on

By

Premda je saborski Odbor za ratne veterane prije mjesec dana jednoglasno podržao prijedlog Zakona o hrvatskim braniteljima, zastupnici iz redova SDP-a za njega neće glasovati.

U najvećoj opozicijskoj stranci proteklih su mjeseci radili na stručnoj analizi zakona te su, kako kažu, uočili cijeli niz nelogičnosti, pa i nepravilnosti vezano uz brojne odredbe budućeg zakona koji bi se idućeg tjedna trebao naći u saborskim klupama na drugom čitanju, uskoro i na izglasavanju. Osnovne zamjerke, sažete u nekoliko ključnih kritičnih točaka, za Večernji list iznosi Franko Vidović, jedan od istaknutijih hrvatskih branitelja iz redova SDP-a.

Koliko je nezaposlenih?

S obzirom na to da su se nakon izvjesnog vremena promijenile potrebe, pa i starosna dob populacije, dobro je da se počelo s izradom zakona, premda mislim da se to moglo regulirati i izmjenama i dopunama postojećeg. No, kada je već pred nama, treba reći da se prijedlogom zakona broj branitelja povećava, dok se istodobno Registar branitelja zatvara. Evo, 25 godina nakon rata mi nalazimo nove branitelje i to će povećati populaciju za 100, možda i 150 tisuća ljudi. Sada ih je 505 tisuća, a na ovaj način taj će broj otići u nebesa, što će se negativno odraziti i na državni proračun RH – upozorava Franko Vidović.

Nadalje, podsjeća na riječi ministra Medveda kojima je najavio naknade za oko 82 tisuće nezaposlenih hrvatskih branitelja.

– Ako svi ti branitelji prime naknadu za nezaposlene kao što je predviđeno, u tu ćemo svrhu potrošiti milijardu i pol do dvije milijarde kuna više nego što to ministar prezentira u javnosti. Međutim, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, imamo “samo” 19 tisuća nezaposlenih hrvatskih branitelja! Doista ne znam odakle ministru tolika brojka, očito veliča lik i djelo te želi napuhati sposobnosti Plenkovićeve Vlade – kaže Franko Vidović.

Potom je istaknuo da pozdravlja mogućnost da branitelji mogu raditi nakon što odu u mirovinu jer u stvarnosti dobar dio njih i radi “na razne načine pa je u redu da se to na koncu i legalizira”.

U rangu nacionalne izdaje

No, ne pozdravljam uvjete pod kojima ovaj prijedlog zakona to nudi: bez odbijanja i jedne kune od mirovine, branitelj će primati i mirovinu i plaću. Nijedan drugi građanin nema takvu mogućnost i zato bi bilo pošteno da se skine određeni postotak od mirovine, deset posto, što bi bilo primjerenije u odnosu na druge građane, osobito umirovljenike iz sektora rada – kaže.

Ostvare li se ovakve prognoze, iz SDP-a upozoravaju na uzročno-posljedični pad mirovinskog sustava, što bi ugrozilo milijun građana a to je onda, poručuju, u rangu nacionalne izdaje.

Renata Rašović/večernji.hr

facebook komentari

Continue Reading