Pratite nas

Događaji

MILIVOJ ŠPIKA: Mirovine se mogu povećati za 15 posto samo jednom odlukom Vlade!

Objavljeno

na

Mirovinska i socijalna politika, zamrzavanje uplate od 5 milijardi kuna u drugi mirovinski stup i povećanje mirovina za 15 posto bile su glavne teme su konferenciji za novinare održane u prostorima Stranke rada i solidarnosti.

O njima su govorili Milivoj Špika, predsjednik Stranke Blok umirovljenici zajedno i drugi kandidat na listi Koalicije za Premijera u I.izbornoj jedinici, Marija Kelebota, predsjednica Matice umirovljenika Grada Zagreba i kandidatkinja na listi koalicije u I.izbornoj jedicni, Vojin Perić, predsjednik Hrvatskog saveza slijepih i kandidat koalicije na listi u II. izbornoj jedinici te Roman Baštijan, kandidat na listi Koalicije za Premijera u I. izbornoj jedinici.

Kandidat za ministra rada i mirovinskog sustava Koalicije za Premijera Milivoj Špika istaknuo je kako istinske slobode nema bez ekonomske slobode, odnosno dostojnog života svakog građanina Hrvatske, a posebno umirovljenika i osoba s invaliditetom koji su današnjim zakonima prilično zakinuti.

„Ovo se tiče budućnosti oko 3 milijuna ljudi. Kod nas se pojam demokracija koristi na potpuno pogrešen način, odnosno kod političara ima previše slobode u izričaju, a premalo odgovornosti za izrečeno. Mi imamo program koji je vrlo konkretan i nudi ostvariva rješenja. Glavna točka je zamrzavanje uplate u drugi mirovinski stup, a riječ je o oko 5 milijardi kuna te se taj novac treba transferirati u mirovine i ih povećati za 15 posto. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja je ostala na tom programu uplate 5 posto proračunskih sredstava u drugi mirovinski stup, a svi moraju znati da nema garancije da ćemo te novce na kraju i dobiti. Pritom se daju i potpuno pogrešne informacije o ovom stupu i prikazuje ga se kao da je zapravo treći mirovinski stup. Druge zemlje su odavno smanjile te uplate na 1 posto. U Čileu, zemlji od koje smo kopirali ovakav sustav, već se dogodio slom mirovinskog sustava te su ostali bez 700 milijardi dolara, što je izazvalo višemilijunske demonstracije. To bi se moglo dogoditi i nama i stoga je prioritet riješiti ovaj problem. Druga bitna stvar je da se prolongira odluka o odlasku u mirovinu sa 67 godina počevši sa 2037. godinom, kao što je prvotno dogovoreno, a ne 2028.godinom. Dodajmo da je krajnji cilj do 2038. godine uvesti rok za odlazak u mirovinu sa 70 godina. Mi smo apsolutno protiv toga. Treće, potrebno je definirati iznos najmanje mirovine jer trenutno u Zakonu stoji samo nerazumljiva rečenica da mirovina mora biti dostatna za život. Svi mi svjedočimo da tome nije tako. Također, u sklopu socijalne politike želimo riješiti i problem blokiranih na način da se jedina nekretnina ne može oduzeti. Također, treba ukinuti penaliziranje prijevremenog odlaska u mirovinu jer se time ljude prisiljava da rade do 67 godina te se onemogućava da se ide u mirovinu s 40 godina radnog staža“, objasnio je Milivoj Špika.

Marija Kelebota, kandidatkinja Koalicije za premijera u I. izbornoj jedinici i predsjednica Matice umirovljenika Grada Zagreba iznijela je pak zabrinjavajuće brojke koje svjedoče o vrlo niskom standardu hrvatskih umirovljenika.

„ S datumom 30. lipnja 2016. godine imamo registriranih 553.120 umirovljenika u Hrvatskoj s mirovinom nižom od 2.000 kuna neto. Ovo su stravične brojke na ukupno 1.200.000 umirovljenika u Hrvatskoj. Kako ti ljudi uopće preživljavaju, pitam se. U Gradu Zagrebu dobivaju pomoć upravo te skupine umirovljenika s najnižim mirovinama, no i s tim pomoćima se teško preživljava i umirovljenike vodi u blokade, ovrhe i na kraju bolnice. Grad Zagreb brine se za umirovljenike bolje nego državne institucije te može biti primjer kako se može pomoći umirovljenicima“, naglasila je Marija Kelebota.

O problemima ljudi s invaliditetom govorio je Vojin Perić, predsjednik Hrvatskog saveza slijepih.

„Ljude s invaliditetom država je otjerala na prosjački štap. Politika se uvijek lomila preko najranjivijih skupina, a posebno preko osoba s invaliditetom. Danas osobe s invaliditetom u Hrvatskoj dobivaju 46 Eura mjesečno za njihove troškove na prosjek plaća od 750 Eura. Dvostruko više, negdje čak i četvrerostruko se izdvaja u zemljama u okruženju, kao što su Srbija, BIH, Moldavija. U Hrvatskoj postoji samo jedna osoba koja dostatno brine o invalidima, a to je Milan Bandić. Grad Zagreb zapošljava više osoba s invaliditetom nego sve državne institucije zajedno. Zagreb nas jedini spašava i daje nam dodatke te mogu reći da je Zagreb grad u kojem živim zadovoljno i dostojanstveno“, rekao je Vojin Perić.

Roman Baštijan, kandidat u I. izbornoj jedinici Koalicije za premijera istaknuo je da je njegova kandidatura okrenuta budućnosti osoba s invaliditetom

„Kao osoba s invaliditetom radio sam u brojnim nevladinim organizacijama koje se bave problemima osoba s invaliditetom te sam zaključio kako je najbolje rješenje za takve osobe da samostalno privređuju. Trenutni zakoni i pravilnici su destimulirajući za njih jer ih se tretira kao socijalne slučajeve i to treba promijeniti. Stoga je moj glavni savjet osobama s invaliditetom da izbjegnu mirovine te da se obrazuju i samostalno rade. Bez toga se ne može unaprijediti njihov život“, istaknuo je Roman Baštijan.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Događaji

Obilježena 26. obljetnica stradanja mještana Lovasa u minskom polju

Objavljeno

na

Objavio

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća podno spomen obilježja, mještani srijemskog mjesta Lovas prisjetili su se 18. listopada 1991. godine, kada su pripadnici bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi nakon okupacije mjesta izdvojili skupinu od 51 mještana i natjerali ih u minsko polje, pri čemu je poginula 21 osoba, 14 ih je ranjeno, a za zločine dosad nitko nije odgovarao.

“Strašno smo ogorčeni i frustrirani što i nakon 26 godina od zločina pravda nije zadovoljena, a krivci nisu odgovarali za počinjene zločine u Lovasu. Gotovo je to nemoguće objasniti obiteljima žrtava, koje već pomalo gube nadu da će pravda ikada biti zadovoljena.

Iako je tu ne treba niti očekivati i nikada neće biti postignuta, jer ubijenih više jednostavno nema i ne postoji ništa što bi obiteljima bol moglo ublažiti”, kazala je načelnica Općine Lovas Tanja Cirba.

U spomen na ta tragična zbivanja vijence su podno spomen obilježja u nekadašnjem minskom polju na ulazu u Lovas položila i svijeće zapalila brojna izaslanstva. Kod spomen križa u središtu mjesta moljena je molitva, dok je u Župnoj crkvi sv. Mihaela arkanđela služena misa zadušnica.

Navečer će u Domu kulture biti prikazan dokumentarni film “Krvava berba grožđa” Silvija Mirošničenka koji je nedavno premijerno prikazan u Zagrebu, a govori upravo o okupaciji Lovasa i stradanju mještana.

Za ratni zločin u Lovasu 1991. godine, u kojem je ubijeno 85 Lovaščana, vođeni su i još uvijek se vode kazneni postupci pred pravosudnim tijelima u Hrvatskoj i Srbiji te pred Međunarodnim kaznenim sudom.

Povodom 26. obljetnice stradanja Lovščana oglasio se Centar za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka, koji podsjeća da je Okružno državno odvjetništvo u Osijeku (danas ŽDO Osijek) 19. prosinca 1994. podiglo optužnicu protiv 18 osoba za zločin u Lovasu.

Nakon potpisivanja Sporazuma o suradnji u progonu počinitelja kaznenih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida, Državno odvjetništvo RH je kazneni predmet ustupilo Tužilaštvu za ratne zločine u Srbiji, jer većina optuženika nije ni danas dostupna hrvatskom pravosuđu.

Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije podiglo je 28. studenoga 2007. optužnicu protiv 14 okrivljenika zbog ratnog zločina u Lovasu protiv civilnog stanovništva, a 26. lipnja 2012. godine Vijeće za ratne zločine Višeg suda u Beogradu donijelo je presudu kojom je sve okrivljenike proglasilo krivima i osudilo na bezuvjetne kazne zatvora.

Međutim, 9. prosinca 2013. godine presuda je ukinuta i postupak je vraćen na ponovno raspravljanje. Do danas prvostupanjski postupak nije završen.

Krvava berba grožđa – ‘Morali smo se primiti za ruke, a zatim šetati minskim poljem’

facebook komentari

Nastavi čitati

Događaji

Pretisak knjige „Južnoslavensko pitanje“, Ive Pilara, predstavljen  u Vinkovcima i Nuštru.

Objavljeno

na

Objavio

U okviru Dana matice hrvatske u Vukovarsko –  srijemskoj županiji  u prostorijama Ogranka Matice hrvatske u Vinkovcima, predstavljen je pretisak hrvatskog izdanja knjige Južnoslavensko pitanje, autora Ive Pilara.

Sutradan, 16. 10. 2017. predstavljanje je nastavljeno u dvorani  vinkovačke Gimnazije Matije Antuna Reljkovića , te  uvečer istog dana u prostorima Doma kulture u Nuštru.

Pretisak knjige i predstavljanje, organizirali su Ogranak Matice hrvatske Vinkovci i Građanska inicijativa Ivo Pilar.

Knjigu su predstavili prof. Stjepan Šterc, Dražen Švagelj, predsjednik ogranka Matice hrvatske u Vinkovcima i novinar Marko Ljubić.

Sudeći prema odazivu građana,  ovo je knjiga za  koju  hrvatska javnost pokazuje snažan interes, budući govori o Pilarovim predviđanjima o stanju u Hrvatskoj, analizira i osvjetljava povijest velikosrpskog posezanja za hrvatskim nacionalnim teritorijem te jasno oslikava genezu tih pojava. Iako izdana prije stotinu godina, u knjizi se  najavljuju  masovna iseljavanja  iz zemlje. Zbog kristalno jasne dijagnostike navedenih pojava i problema, knjiga je zabranjivana tijekom obje južnoslavenske kraljevine te tijekom SFRJ. Autor, dr. Ivo Pilar ubijen je od velikosrpskih organizatora, 1933., u Zagrebu.  Hvale vrijedan pretisak iz 1990., organiziran od Hrvatske demokratske stranke, pomalo se izgubio u vihoru ratnih događanja koja su uslijedila u Hrvatskoj.

„Čitajući Ivu Pilara imate osjećaj da se gotovo ništa nije promijenilo. Ivo Pilar i njegovo djelo je ostalo izvan kolektivne svijesti Hrvatske  jako dugo i ja bih rekao da je to usud svih ljudi koji su imali izraženu, vrlo jasnu, hrvatsku suverenističku ideju, koji su tu ideju htjeli maknut iz tog istočnog okruženja i usmjeriti Hrvatsku prema zapadu.“ – izjavio je na predstavljanju Stjepan Šterc.


Organizatori predstavljanja posebno zahvaljuju ravnatelju vinkovačke gimnazije prof. Stipi Tomiću, načelniku Općine Nuštar Hrvoju Drinovcu te svim nazočnima na predstavljanjima.

Građanska Inicijativa Ivo Pilar

Više o knjizi možete saznati ovdje:

http://juznoslavensko-pitanje.hr/

 

facebook komentari

Nastavi čitati