Pratite nas

Komentar

Miljenić pokazao zube:Srbija ne može u EU dok ne osudi ratne zločince

Objavljeno

na

Unatoč izjavama koje su se nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju mogle čuti od hrvatskih političkih čelnika, prema kojima Hrvatska Srbiji u fazi pregovora neće biti “ono što je Slovenija bila Hrvatskoj”, danas je došlo do zaokreta u politici bezuvjetne podrške europeizaciji regije.

Ministar pravosuđa Orsat Miljenić izjavio je danas za Hrvatski radio da negativno gleda na puštanje Vojislava Šešelja iz haškog pritvora te istaknuo da će Hrvatska napredovanje Srbije u pregovorima s EU uvjetovati novim optužnicama i suđenjima za ratne zločine.

“To nam je dužnost i niti jedna hrvatska vlada ne može od toga odstupitit. Srbija se mora držati određenih kriterija koji su bili postavljeni i nama. I reći nekome da Ovčara završava na činu kapetana bivše JNA je potpuno neprihvatljivo”, kazao je Miljenić.

Kadijeviću je trebalo suditi

Dodao je da kažnjavanje odgovornih za ratne zločine mora ići do “najvišeg vrha”. “Sada je umro Veljko Kadijević, što ja mislim da je također grozno da je čovjek umro bez da mu je suđeno. Stvarno smatram da mu je trebalo suditi jer je vodio vojsku koja je činila zločine na našem području i na tome ćemo inzistirati sada i uvijek”, rekao je Miljenić.

Ustvrdio je da ima i drugih koji moraju biti dovedeni pred lice pravde. “Srbiji mora biti jasno da ih to čeka i što prije počnu za njih je bolje. To je jednostavno tako i mi odstupiti nećemo”, rekao je Miljenić u emisiji “A sada Vlada”.

Grozan neuspjeh Haaga

Kometirajući Šešeljevo puštanje na slobodu Miljenić je kazao da je “grozno što Haški sud nije mogao to suđenje dovesti do kraja”.

Ponovio je i da u Hrvatskoj nema sudskih procesa koji bi bili povezani s politikom i na koje bi politika utjecala. “Mi kao politika, kao vladajući sada i da želimo nemamo niti jedan mehanizam da bi to napravili”, rekao je Miljenić. Kazao je da to dokazuju i napadi iz sudačkih krugova do kojih, kako je rekao, ne bi dolazilo da politika na njih ima utjecaj.

DORH spram sviju operira jednako

Kazao je da je gospodar svih postupaka Državno odvjetništvo koje je pokazalo da štedi “ni vladajuće niti one druge” te da “ide protiv svih za koga se nađe osnovana sumnja”.

Osvrčući se na nedavnu situaciju u Zagrebu kada je tijekom ovrhe došlo do pucnjave ministar je kazao da su prosvjedi zbog ovrha legitimni, ali nasilje nikad te da se građani moraju boriti u postupku prije ovrhe, jer kada do nje dođe “sve je gotovo”.

Komentirao je i optužbe predsjednika Udruge javnih ovršitelja Vedrana Vidmara da je u sukobu interesa, ističući da otkad je ministar nema nikakve veze s predmetima na kojima je radio kao odvjetnik. “Neka se sve prijavi pa će povjerenstvo odlučiti o sukobu interesa. Razmišljao sam i o tužbama, no mi političari trebamo trpiti više od drugih”, poručio je Miljenić.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Komentar

Slaven Letica: Stanković je Bandića tretirao kao mrskog neprijatelja

Objavljeno

na

Objavio

Politički analitičar Slaven Letica komentirao je gostovanje Milana Bandića kod Aleksandra Stankovića u emisiji “Nedjeljom u dva”.

STANKOVIĆ JE BANDIĆA TRETIRAO KAO MRSKOG NEPRIJATELJA

Aleksandar Aco Stanković postavio se prema Milanu Bandiću kao prema ljutom i mrskom neprijatelju, ali na vrlo jasno i jednostavno Bandićevo pitanje nije želio, po cijenu života i vjerodostojnosti, odgovoriti: ‘Je li vama draži Tito ili Republika Hrvatska?’

Da je odgovorio na to pitanje pokazao bi minimum profesionalizma kojeg se, nažalost, davno odrekao: dočekujući snishodljivo sve one čiji mu je svjetonazor blizak, a arogantno, neprijateljski, s pjenom na usnama sve one kojima je Republika Hrvatska draža od Josipa Broza Tita”, napisao je Slaven Letica na Facebooku.

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

IMAJU LI KURDI PRAVO NA DRŽAVU?

Objavljeno

na

Objavio

Kurdistan se može promatrati i kao potencijalni model rješenja tzv. Blisko-istočnog pitanja, a pojam “rješenja” u tom području mnogima ne odgovara.

Od 3.000 god. pr. Kr. do danas opstao je narod možda najvećih ratnika antike na Bliskom istoku, narod Su ili Karda, danas Kurda kojih na manje-više istom području ima oko 30, a ukupno u svijetu oko 45 milijuna.

Narodu koji je 5.000 godina opstao među svjetskim silama, preživio Sumer, Perziju, Rimsko carstvo, Otomansko carstvo i Tursku, reći da nema pravo na državu zahtijeva snažan i konkluzivan argument, ali treba biti oprezan. Čak i ako bi takav argument bio valjan, moglo bi ga se primijeniti na mnoge postojeće države čije postojanje nitko od onih koji su spremni uputiti takav argument nije spreman na njih primijeniti i posumnjati u njihov međunarodni legitimitet i suverenost.

Turska zasigurno nema povijesno pravo glasa jer su u vrijeme vladavine Kurda bili hrpa raštrkanih divljih plemena po pustopoljinama Anatolije, dok Irak i Iran primjerice imaju neko povijesno pravo glasa, ali u to vrijeme Kurdi su bili dio Sumerskog carstva koje je opstalo (4.500-1.900 god. pr. Kr.) dobrim dijelom zahvaljujući kurdskim vojnicima. Uz to, do konca Srednjeg vijeka Kurdi su bili zoroastristi, tj. vjerovali su u Ahuru Mazdu (vrhovnog duha), a islamizacija je nastupila začuđujuće kasno i sporo (možda su zbog toga, a i sklonosti sinkretizmu u Kurdistanu paralelno opstale zajednice zoroastrista, židova, kršćana i muslimana). Kurdistan se može promatrati i kao potencijalni model rješenja tzv. Blisko-istočnog pitanja, a pojam “rješenja” u tom području mnogima ne odgovara.

Izv.prof.dr.Kristijan Krkač

Kurdi počeli glasovati o nezavisnosti

Irački Kurdi počeli su u ponedjeljak glasovati o svojoj nezavisnosti na povijesnom referendumu koji bi trebao otvoriti put državi za koju se bore već gotovo jedno stoljeće.

Glasovanje koje je inicirao kurdski predsjednik Masud Barzani održava se u autonomnoj regiji Kurdistana, na sjeveru Iraka, koja obuhvaća pokrajine Erbil, Sulejmaniju i Dohuk, ali i u zonama u kojima se za prevlast bore Kurdi i središnja iračka vlada.

Referendum međutim predstavlja riskantan potez jer je irački premijer Hajder al-Abadi jasno dao na znanje da će poduzeti “mjere nužne” za očuvanje jedinstva u zemlji.

Susjedne zemlje poput Turske i Irana, zabrinute da će njihove kurdske manjine slijediti taj primjer, također su zaprijetile odmazdom.

Glasački uredi trebali bi ostati otvoreni do 17 sati kako bi se 5.375.000 upisanih birača moglo izjasniti.

Po kurdskoj novinskoj agenciji Rudav, Masud Barzani je nasmiješen i u tradicionalnoj odjeći glasovao rano ujutro.

Ukupno je otvoreno 12.072 birališta u autonomnoj regiji Kurdistana te u zonama na koje pravo polažu Kurdi i središnja iračka vlada.

facebook komentari

Nastavi čitati