Pratite nas

BiH

Milorad Dodik i potpredsjednici Srpske Josip Jerković i Ramiz Salkić položili su danas svečanu prisegu u Narodnoj skupštini Republike Srpske

Objavljeno

na

Predsjednik RS-a i SNSD-a Milorad Dodik potvrdio je večeras da su dio parlamentarne većine u RS-u i oko SNSD-a i Ilija Stevančević (PUP), koji je mandat dobio u okviru SDS-a, i Vojin Mitrović, koji je tijekom izbora bio u okviru NDP-a, ali ne djeluje više u toj stranci.

Dodik je u izjavi novinarima u parlamentu RS-a, nakon inauguracije, rekao da unutar koalicije oko SNSD-a postoji parlamentarna većina od 42 zastupnika, a bit će i veća, kako kaže, u narednom periodu.

Nakon što večeras bude izabran predsjednik parlamenta, do kraja tjedna će, najavio je, predložiti novog mandatara za sastav nove Vlade RS-a.

Dodik je prelazak Ilije Stevančevića u koaliciju oko SNSD-a, iako je na izborima bio uz SDS-u, obrazložio stavom da je predsjednik PUP-a ranije bio u koaliciji oko SNSD-a, kao i Vojin Mitrović koji je ranije bio predsjednik Općinskog odbora SNSD-a Bijeljina, te da on nije kriv što su neki bili naivni i prihvatili ih u svoje političke grupe.

-Stevančević je tražio da se najniže mirovine povećaju za tri posto i smatra da drugi blok ne može formirati vladu i nije htio ostati uz njih, jer ne može doći do tog povećanja mirovina,ustvrdio je predsjednik RS-a i SNSD-a i naveo da je Stevančević ranijih osam godina bio dio većine oko SNSD-a.

Dodik je naveo da mandati pripadaju zastupnicima te da nema osnova u pričama o navodnoj kupovini zastupnika.

Kada je u pitanju BiH, on i dalje očekuje da SNSD bude dio vladajuće strukture na razini BiH, ali, navodi, morat će praviti neki drugi sporazum u kojem neće biti pitanja u vezi vojne imovine i još nekih “koji su ponižavajući za RS”.

Dodao je da Srbi ne mogu birati političke predstavnike Bošnjaka u vlasti na razini BiH, ali ni obrnuto.

I Vojin Mitrović je večeras u parlamentu rekao da nije kupljen te da se nije složio s nekim politikama Saveza za promjene.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i potpredsjednici Srpske Josip Jerković i Ramiz Salkić položili su danas svečanu prisegu u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

dodik-prisegaPrije polaganja svečane prisege, certifikate Dodiku, Jerkoviću i Salkiću uručio je predsjednik SIP BiH Stjepan Mikić.

Svečanu prisegu položili su i zastupnici u Narodnoj skupštini Srpske

Biti predsjednik Republike Srpske nije privilegija, već prvenstveno velika čast i obveza da se služi svom narodu, rekao je danas predsjednik RS Milorad Dodik u inauguracijskom govoru u Narodnoj skupštini RS.

On je rekao da su ustavne nadležnosti Republike Srpske, koje su očuvane proteklih godina, i neprestani pritisci, kako izvana, tako i iznutra da se to promijeni, jedine činjenice koje su ostale iste, a da po svim drugim parametrima Republika Srpska 2014. ne izgleda kao Republika Srpska 2010. godine.

“Stotine infrastrukturnih projekata je realizirano u Republici Srpskoj u protekle četiri godine – od škola, studentskih i đačkih domova, bolnica, domova zdravlja, puteva, tunela, vijadukta, mostova, do velikih energetskih projekata koji su u fazi realizacije.

Republika Srpska je danas uređenije, ljepše i prosperitetnije mjesto za život svih njenih građana, što je i osnovni zadatak svake politike i odgovornih političara”, dodao je Dodik.

On je naglasio da svjetsku i ekonomsku krizu nije proizvela dosadašnja vlast.

“Ali kao mala republika sa slabašnom ekonomijom platili smo cijenu te krize. Međutim, posljedice te krize, zahvaljujući odgovornom upravljanju, nisu tako strašne kako to možemo vidjeti u zemljama i okruženja”, rekao je Dodik.

On je podsjetio da su proteklo razdoblje obilježili tragični i tužni događaji, poput poplava.

“Poplave su pogodile veliki dio našeg naroda, ali i to iskušenje zajedno, solidarno, još prevazilazimo, i dajem vam riječ da ćemo to uspješno prevazići. Štete, što uzrav, što indirektne, osjećaćemo još dugo, ali ako i na tom poslu budemo zajedno, kako smo bili tih kritičnih dana, osim ljudskih života, koji su nenadoknadivi, sve ćemo nadoknaditi”, istakao je Dodik.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da su Republika Srpska, njene nadležnosti i s mukom očuvana autonomija imperativ svakom pojedincu ili organizaciji, te da će tako biti sve dok bude obavljao dužnost predsjednika, pa čak i kada to ne bude.

“Za Republiku Srpsku borit ću se s bilo koje pozicije koju budem imao u životu, jer Srpska nije samo politički organizirana zajednica da bi u njoj neko vršio vlast ili bio opozicija. Ona je naše životno opredjeljenje”, rekao je Dodik nakon inauguracije i svečanog polaganja prisege u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

On je pozvao sve zastupnike i građane Srpske da svatko u okviru svojih mogućnosti učini sve na očuvanju Republike Srpske i afirmaciji njenih vrijednosti.

“Ili ćemo pustiti budućnosti da se stvori sama ili ćemo stvarati budućnost. Pozivam vas sve da stvaramo budućnost za sebe, našu djecu i djecu njihove djece. Vjerujem u Republiku Srpsku, naš narod, vjerujem i u sebe i svoju posvećenost da nastavim voditi Republiku Srpsku na doborobit svih njenih građana”, poručio je predsjednik Republike Srpske.
“Što se tiče BiH, i danas s ovog mjesta želim jasno reći, da je to državna zajednica u koju je Republika Srpska unijela svoj suverenitet. BiH kakva je sastavljena u Daytonu prije gotovo 20 godina nije smetnja Republici Srpskoj.

Međutim, BiH kakvu nam pokušavajum nametnu pojedini stranci ili pojedini bošnjački političari, pod plaštom raznih reformi, a u stvari s ciljem njene unitarizacije, za nas je apsolutno neprihvatljiva”, istakao je Dodik, dodavši da se Republika Srpska zalagala i zalagat će se za dosljedno poštivanje slova Daytonskog mirovnog sporazuma.

Partneri, a ne podanici

Dodik je rekao kako je put BiH put ka EU, ali da to ne može biti izgovor za umanjenje ili gašenje autonomije Republike Srpske.

Dodik je u inauguralnom govoru u Narodnoj skupštini rekao da Republika Srpska ni proteklih godina nije kočila europski put BiH, već su to najčešće činili oni kojima su “usta bila puna i Europe i BiH”.

“Mi ostajemo privrženi europskoj ideji, ali na putu ka EU nismo spremni odreći se svoje autonomije… Identitet i integritet, koji je naš narod stjecao stoljećima, obvezuje nas da i naše putovanje ka EU ne bude putovanje poniženih. Mi želimo bitii partneri, a ne podanici”, poručio je Dodik.

Opredjeljenje za evropske integracije, rekao je predsjednik Srpske, ne znači da je to jedini put kojim Republika Srpska želi ići na putu svog razvoja.

“Suradnja s Ruskom Federacijom, i politička i ekonomska, od vitalnog je interesa za Republiku Srpsku. Ruska Federacija je jedan od najvažnijih investitora u Republici Srpskoj, a na političkom planu jedan od najprincipijelnijih partnera u očuvanju Daytonskog mirovnog sporazuma na kojem počiva BiH, ali i naša prava u okviru nje”, naveo je Dodik.

Prema njegovim riječima, suradnja Srpske s Ruskom Federacijom je uvijek bila otvorena, principijelna i bez uvjetovanja s bilo koje strane. On je naveo da je Republika Srpska bila i uvijek će biti ozbiljan partner SAD, te da tu nema nikakvih problema na globalnom planu.

“Problemi koji su se povremeno pojavljivali najčešće su se odnosili na neprimjereno ponašanje pojedinih službenika američkog veleposlanstva, koji su se otvoreno miješali u unutarnje stvari naše zemlje i suprotno dobroj diplomatskoj praksi i ponašanju u javnost nerijetko izlazili s ozbiljnim neistinama.

Ali, naš odnos prema SAD neće i ne može biti promijenjen zbog diplomatskih incidenata pojedinih službenika”, dodao je Dodik i izrazio veliku zahvalnost SAD što je BiH osiguran mir i omogućeno da se razvija u demokratskom ambijentu.

On je naglasio da su za narod u Republici Srpskoj posebno važni odnosi s Republikom Srbijom, koji su danas na zavidnoj razini.

“Sporazum o specijalnim paralelnim vezama aktivno se provodi. Redovni sastanci s predstavnicima Republike Srbije kroz razne resore u našim vladama, ekonomska, kulturna i svaka druga suradnja, pokazuje da je granica između istog naroda tek crta na zemljopisnoj karti.

Ugasiti instituciju visokog predstavnika

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da će o eventualnom ulasku BiH u NATO svoje mišljenje dati narod Republike Srpske na referendumu.

“I mi, kao legalno izabrani političari, morat ćemo poštovati mišljenje naroda koji predstavljamo”, rekao je Dodik u inauguracijskom govoru u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

On je naglasio da je pitanje imovine koje se problematizovalo posljednjih godina, a u vezi je s NATO integracijama i gašenjem OHR, umjeto proizveden problem upravo od OHR-a, jer je pitanje imovine već riješeno Daytonskim mirovnim sporazumom.

“S obzirom da je pitanje problematizirano na način da se imovina tretira kao vojna i državna, mi ćemo ostati pri stavu da se problem imovine mora riješiti u paketu i zajedno”, poručio je Dodik.

On je naglasio da u BiH nema međunacionalnih tenzija, godinama se provode fer i demokratski izbori, ali da međunarodna zajednica, bez razumnog obrazloženja, i dalje zadržava instituciju visokog predstavnika u BiH.

Dodik je naveo da je BiH danas, kao i prethodnih godina, zarobljena bespravnim djelovanjem visokih predstavnika i nasiljem nad Ustavom koje su provodili, te da su gotovo svi problemi koji se danas ispostavljaju legalno izabranim političarima proizvedeni u OHR.

“Zato i ovom prilikom pozivam međunarodnu zajednicu, prvenstveno EU, da konačno ugasi instituciju visokog predstavnika. Želim vjerovati da je i kod ključnih država međunarodne zajednice, konačno, sazrela svijest o tome da je za bilo kakav napredak u BiH najprije potrebno ugasiti OHR”, naglasio je Dodik.

On je predložio da Narodna skupština zatraži izvještaj od visokog predstavnika za sve godine njegovog rada, jer je po Aneksu 10 Daytonskog mirovnog sporazuma bio obvezan to činiti parlamentu Srpske.

Borba protiv terorizma

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da je reforma pravosuđa, koju su u BiH proveli stranci, doživjela neuspjeh, te da će on u narednom razdoblju insistirati na reformi pravosudnog sustava.

On je naglasio da je borba protiv kriminala i korupcije s ovakvim pravosudnim sustavom samo politička fraza, omiljena i stranim i domaćim političarima.

On je ocijenio da strukturalni dijalog ne daje odgovore na potrebe reforme pravosuđa, te naglasio da BiH ne može zadržati nadležnosti iz pravosuđa koje joj nisu dodijeljene Daytonskim mirovnim sporazumom.

“Sud BiH može ostati samo ako je nadležan za procesuiranje predmeta isključivo iz ustavnih nadležnosti BiH, koje nisu nametnute od visokih predstavnika. Sud BiH ne može biti nadležan za zakonodavstvo entiteta. Nikakav apelacijski ili vrhovni sud BiH ne dolazi u obzir. Može biti samo drugostepanjska razina Suda BiH, isključivo nadležan za odluke prvostupanjskih organa”, dodao je Dodik.

Visokp sudsko i tužiteljsko vijeće, istaknuo je, mora se rekonstruirati, tako da se njegova uloga promijeni, na način da on i dalje bude nadležan za provođenje procedura, ali ne i imenovanja.

On je ukazao i na potrebu da se posebna pažnja posveti još jednom ozbiljnom problemu – problemu terorizma.

“Iz ranijih izvještaja s najviših instanci obavještajne agencije BiH dobili smo informaciju da značajan broj osoba u BiH predstavlja potencijalnu prijetnju u tom pogledu, a nakon toga bili smo svjedoci da se određen broj osoba s putovnicom BiH pojavljivao i pojavljuje na brojnim ratištima u redovima islamističkih militantnih pokreta”, naveo je Dodik.

On je rekao da s toga, od svih sigurnosnih struktura u zemlji očekuje da ne potcjenjuju ovaj problem i da se još aktivnije uključe u borbu protiv terorizma.

“Nužna je suradnja sa svim agenicijama u svijetu koje se bore protiv terorizma, kao opremanje i dodatno obučavanje pripadnika MUP Republike Srpske za ove vidove borbe”, rekao je Dodik.

Domaće investicije za ekonomsku samoodrživost

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da samo povećanjem konkurentnosti domaće proizvodnje i proizvoda Srpska može izgraditi ekonomsku samoodrživost, upravljati vlastitim razvojem, gospodariti vlastitim resursima, povećati zaposlenost i standard stanovništva.

Dodik je u inauguracijskom govoru u Narodnoj skupštini Republike Srpske rekao da su strani investitori dobrodošli, ali da su potrebne i domaće investicije i domaći investitori, te da je potrebno promijeniti odnos prema poslovnoj zajednici, poslovnim ljudima koji stvaraju poslove i zapošljavaju ljude-
“Od nove vlade Republike Srpske očekujem da učini sve da Srpska zadrži makroekonomsku i financijsku stabilnost, koju je uspjela zadržati svih ovih godina velike globalne ekonomske krize”, rekao je Dodik.

On je dodao da će u narednom razdoblju biti potrebno da se donese i novi Zakon o radu koji radnike neće pretvoriti u potlačeni sloj društva i koji im neće uskratiti prava i istjerati ih na ulicu.

Srna/Fena

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

BiH

Hercegovački proizvođači duhana traže od države da se ponovo otvore otkupne stanice

Objavljeno

na

Objavio

Zbog različitih trošarina na cigarete u pojedinim zemljama bivše države, sve se više obnavljaju stari duhanski putovi.

Razlika u cijeni kutije neke marke cigareta u dvije susjedne države zna iznositi četiri kune pa i više.

Govori se da se u pojedinim državama u okruženju svaka treća cigareta na tržištu našla nelegalno, na štetu državnih proračuna. Do pušača tajnim kanalima stižu izrezan duhan i cigarete iz „kućne radinosti“ po prihvatljivoj cijeni i za najsiromašnije. Policija i carinici na granicama love veće zvjerke, a poneki sitni švercer bude kolateralna žrtva, piše Večernji list

Postalo je nekako „in“ smotati cigaretu u „papirić“, jeftinije je, zabavnije, a mnogi vjeruju i – zdravije. Računa se da u EU svaki peti pušač sam savija cigaretu iz rezanog duhana na koji su, naravno, plaćene trošarine. Na crnom tržištu nađe se i duhana bez plaćenih trošarina, a najtraženiji je svakako onaj najbolji – hercegovački.

Kilogram lijepo izrezanog hercegovačkog duhana može se na crnom tržištu naći po cijeni od 20 do 40 konvertibilnih maraka (od 80 do 160 kuna). Duhan upakiran u „košuljice“ (kutije u kojima su se nalazile košulje) težine 30-ak dekagrama može se nabaviti po 50-ak kuna. Mogu se nabaviti i posebne naprave za  punjenje cigareta u „papiriće“ (prazni papirnati cilindri za cigarete) s filterima. Lijepo upakiran kvalitetan duhan tradicionalni je dar Hercegovaca prijateljima izvan Hercegovine.

Pojedini liječnici osobama koje se nikako ne mogu odreći duhanskog dima preporučuju hercegovačku „škiju“. „Zdravija“ je i kažu kako izaziva manju ovisnost. Podrijetlo riječi  „škija“ povezuje se s turskom riječi eškija, a znači i – hajduk! Dr. Marko Ivanković, direktor Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar, ističe kako je hercegovački ravnjak poluorijentalni tip duhana s vlastitom aromom te dobrim organoleptičnim i pušačkim osobinama.

Dodaje kako se jedini može pušiti bez miješanja s drugim duhanima. Među hercegovačke sorte duhana spadaju i šeginovac, tanče, VH 32, visoki hercegovac (burmaz) i svijetli hercegovac (SH 2).

Mnogi koji dođu u Hercegovinu pitaju kako bi nabavili „škiju“. Nađe se tu i tamo. Neke su se estradne, filmske i televizijske zvijezde javno pohvale kako su „motale“ i pušile izvorni hercegovački duhan. Kad se spomene riječ duhan, odmah se pomisli na Hercegovinu. Više je medija u posljednje vrijeme objavilo „ekskluzivu“ o hercegovačkom  duhanu – o tome kako je Josif Visarionovič Staljin (koji je uglavnom pušio lulu) najradije pušio duhan iz cigareta „Hercegovina flor“ (flor je naziv  za fino izrezani hercegovački duhan) moskovske tvornice „Java“.

Do ovog saznanja mediji su došli zahvaljujući ulomku romana „Šum vremena“ Juliana Barnesa. Hercegovci bi radije da je njihov flor, „škiju“ pušio, primjerice Winston Churchill. Kažu da je hercegovački duhan do Rusije stigao zahvaljujući  zarobljenicima iz Hercegovine pa se počeo uzgajati i na Kavkazu. Mediji naglašavaju kako cigarete  marke „Hercegovina flor“  puši i Sergej Lavrov, aktualni šef ruske diplomacije. Književnik Mirko Kovač pisao je o velikoj važnosti proizvodnje duhana u Hercegovini.

U Hercegovini više ne postoji nijedna stanica za otkup duhana, uzgaja se za osobne potrebe i prijatelje, a ponešto i za crno tržište. Hercegovački proizvođači duhana traže od države da se ponovo otvore otkupne stanice, odredi „pristojna“ otkupna cijena koja bi jamčila koliku-toliku profitabilnost. Zadovoljni bi bili kad bi se kilogram prirodno oštavljene hercegovačke sorte duhana, ravnjaka, otkupljivao po cijeni barem deset posto trošarina na kilogram rezanog duhana, a ta trošarina iznosi oko 50 eura po kilogramu. Sve po zakonu, ne žele da se na vrijedne proizvođače hercegovačkog duhana gleda kao na krijumčare, švercere.

Odgovore na budućnost duhana u Hercegovini trebao bi dati znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem „Duhan u BiH – jučer, danas i sutra“, koji će se u organizaciji Duhanskog instituta Mostar održati 2. i 3. listopada u Mostaru. Ovaj bi skup trebao dati odgovore na mogućnost revitalizacije i obnove proizvodnje hercegovačkog tipa duhana, mogućnost nadzora nad primarnom proizvodnjom, preradom, proizvodnje gotovih duhanskih proizvoda.

Uzgajivači duhana sudjelovali bi u ukupnom lancu vrijednosti i na kraju godine sudjelovali u dobiti. Dva Hercegovca, Željko Keko Mrvelj, podrijetlom iz Posušja,  i Širokobriježanin Markan Pinjuh, osnovali su u Zagrebu tvrtku „Duhanka“, koja u Udbini ima tvornicu za proizvodnju i prodaju rezanog duhana na hrvatskom tržištu pa i šire. Ta tvornica koristila je i hercegovački duhan pa se hercegovački uzgajivači duhana pitaju kako se još nitko od poduzetnih Hercegovaca nije „dosjetio“ i u Hercegovini pokrenuo nešto slično.

Tegobna je povijest duhana u Hercegovini gdje se uzgaja još od 17. stoljeća. Kristofor Kolumbo u svojim zapisima spominje Indijance koji puše smotuljke duhana. Prvi u Europi duhan je u 16. stoljeću uzgojio francuski liječnik na službi u Portugalu Jean Nicot po kojem je duhan dobio botaničko ime. Francuska je prva u Europi uvela monopol na duhan u drugoj polovici 17. stoljeća, a potom su to učinile brojne europske države.

Postoje zapisi koji govore o tome da je duhan u 17. stoljeću  stigao i u Hercegovinu, a ima i zapisa koji potvrđuju da su Hercegovci Dubrovčanima prodavali  u  tom, 17. stoljeću. Hrvoje Mandić u širokobriješkom časopisu „Vitko“ navodi da se duhan na prostoru današnje BiH uzgaja od prve polovine 17. stoljeća i dodaje da je prometno opadanje levantske trgovine natjeralo Mletačku Republiku da 1670. potraži bliže veze s turskim zemljama u unutrašnjosti Balkana.

Smatra se da je dolinom Neretve duhan unijet u Hercegovinu. Mandić naglašava i to da su na brzi razvoj uzgajanja duhana utjecale pogodne klimatske prilike, obradivo tlo i niska nadmorska visina. Fra Ivan Franjo Jukić 1842. piše kako su osmanlijske vlasti poticale duhansku proizvodnju, a tek su 1871. godine uvele monopol na duhan. No, izbija hercegovački ustanak, a tri godine potom Berlinskim kongresom 1878. područja BiH padaju pod austrougarski protektorat i upravu. Austro-Ugarska 1880. uvodi svoj duhanski monopol.

Postoje zapisi o tome kako je svaka obitelj mogla otkupiti dio svoga duhana u količini ovisnoj od broja muških glava u obitelji starijih od 16 godina. Ubrzo se utemeljila samostalna Bosanskohercegovačka duhanska režija koja je u svom vlasništvu imala i svoju tvornicu duhana u – Berlinu! Austrougarski protektori nisu mogli spriječiti šverc hercegovačkim duhanom iako je znalo biti i pogibeljno. U godinama gladi u Hercegovini, 1916. i 1917. godine, kad je fra Didak Buntić odveo 17.000 gladne hercegovačke djece u Slavoniju, Srijem i Bačku, povećao se šverc duhanom.

Tada se za kilogram duhana moglo dobiti deset kilograma žita, što je značilo spas od smrti gladne djece u Hercegovini. Hercegovke su znale duhan skrivati u dijelove odjeće i švercale u Slavoniju.  Postoje svjedočenja o tome kako su se neke žene razboljele od upaljenog duhana, a bilo je i smrtnih slučajeva.

Duhan je u obje Jugoslavije podlijegao monopolu, a tako je i u današnjoj BiH. Mnogi su Hercegovci preživljavali i školovali djecu zahvaljujući proizvodnji duhana. Otkupne cijene uglavnom su bile toliko niske da su jedva pokrivale troškove proizvodnje pa su se Hercegovci dovijali na razne načine da njihovo „žuto zlato“ potpuno ne potamni. Mnoštvo Hercegovaca pod okriljem noći s ruksacima („vrićama“, „žakama“) na ramenima pješice bi došli do Bosne, kako  bi pušačima prodali svoj izrezan duhan, „škiju“, te tako prehranjivali obitelj.

Žandari i financi u Kraljevini Jugoslaviji bili su više nego okrutni prema onima koji su pokušali prodati svoj uzgojeni duhan kako bi prehranili obitelji. No, tadašnji hercegovački šverceri duhanom znali bi se organizirati pa pružiti i oružani otpor svojim  progoniteljima. Hercegovački proizvođači duhana tada nisu imali ni pravo na otkup vlastitog duhana za pušenje, a cigarete tadašnjih tvornica bile su zbog velikih trošarina preskupe za siromašne Hercegovce. Sudovi su znali osuditi Hercegovca ako bi mu našli i praznu duhansku kutiju.

Mnogi bi zapaljenu cigaretu smotanu od vlastitog duhana znali čak i progutati ako bi „slučajno“ naišao žandar ili financ. Tadašnje vlasti brojnim su švercerima donosili sudske zabrane uzgoja duhana na više godina, kao o onima koji nisu predali zadužene količine, a te količine određivali su financi. Monopolska uprava u Beogradu nastojala je obezvrijediti hercegovački duhan i u prvi plan stavljati južnosrbijanski i makedonski.

Tako bi čitav godišnji trud hercegovačkih proizvođača duhana bio uzalud. Naoružani financi imali su ovlasti i ubiti hercegovačkog švercera pa se sve veći broj mladih iseljavao. Hercegovački duhanari znatno su bolje prolazili u vrijeme Banovine Hrvatske. I u komunističkoj Jugoslaviji mnogi Hercegovci zbog niskih otkupnih cijena  bili su primorani na ilegalnu prodaju kako bi nekako preživjeli. S vrećama  na leđima tajnim putovima pješačili bi do Bosne i prodavali duhan sa svojih vrtova siromašnim pušačima.

No, 70-ih godina prošloga stoljeća šverc duhanom sve se više „modernizira“, duhan se automobilima i vlakovima dostavlja do pušača u Bosni, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Kosovu pa sve do Austrije, Njemačke… Otkupne stanice u Hercegovini 60-ih, 70-ih i dijelom 80-ih godina prošlog stoljeća  znale su otkupljivati i po tisuću i više tona duhana, sve zajedno blizu deset milijuna kilograma. Cigarete u bivšoj državi imale su znatan postotak hercegovačkog duhana zbog odličnog izgaranja i arome.

No, zbog sve većeg uvoza lošijeg i jeftinijeg duhana potamnio je sjaj onog hercegovačkog, ostalo mu je samo crno tržište. Krajem 80-ih i početkom 90-ih godina prošlog stoljeća uzgoj duhana u Hercegovini doživljava krah. Tranzicijske vlasti nisu reagirale na pravi način. Još je poneka otkupna stanica otkupljivala duhan, ali po mizernoj cijeni, uz višegodišnje čekanje naplate. Sad više nema nijedne otkupne stanice. I mostarska tvornica duhana s velikom tradicijom doživjela je krah.

No, kvaliteta hercegovačkog duhana neupitna je, potencijalni investitor treba ga kvalitetno brendirati i plasirati na europsko i svjetsko tržište. Tada bi i šverc duhana ostao samo kao folklor i zanimljiva priča s elementima političkog trilera i krimića. Mnogi su se današnji uglednici školovali zahvaljujući duhanu, i oni bi mogli dati svoj doprinos perspektivi hercegovačkog duhana.

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Kožul: Obavještajna agencija BiH se zloupotrebljava

Objavljeno

na

Objavio

Zatražena istraga o prisluškivanju hrvatskog državnog vrha: ‘Obavještajna agencija BiH se zloupotrebljava’

Tjednik Nacional objavio je dokumente o prisluškivanju hrvatskih gospodarstvenika i dužnosnika navodeći da je BiH agencija duže vremena nelegalno provodila mjere praćenja i prisluškivanja

Član povjerenstva za nadzor nad radom obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) BiH Predrag Kožul najavio je u subotu da će zatražiti istragu o radu agencije koja je navodno ilegalno prisluškivala hrvatske političare i gospodarstvenike iz BiH i Hrvatske.

“Tražit ću preciznu istragu ove novonastale situacije. Povjerenstvo ima široke nadležnosti u nadzoru rada OSA-e. Nastojat ćemo te nadležnosti iskoristiti do kraja i rasvijetliti činjenice”, rekao je Kožul novinarima u Mostaru.

Tjednik Nacional objavio je dokumente o prisluškivanju hrvatskih gospodarstvenika i dužnosnika navodeći da je OSA duže vremena nelegalno provodila mjere praćenja i prisluškivanja.

Državni ministar sigurnosti Dragan Mektić potvrdio je da je OSA provodila posebne mjere, no odbacio je tvrdnje da su prisluškivani dužnosnici iz Hrvatske.

Kožul, koji je i zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta BiH uvjeren je kako se OSA zloporabi.

“Sada imamo evidentnu zloporabu, ne samo OSA-e nego i ljudi, konkretno ministra sigurnosti. To je vrlo ozbiljna situacija i na tragu je svega onoga što se događa u BiH posljednjih mjeseci prema bosanskohercegovačkim Hrvatima i Hrvatskoj. A svaki takav potez reflektira se i na odnose prema EU i NATO-u”, dodao je Kožul.

Ocijenio je da je Mektić počinio kazneno djelo zloporabe položaja i ovlasti te iznošenja tajnih podataka. “Svaka njegova (Mektićeva) reakcija predstavlja zloporabu položaja i agencije, a napose tajni u dijelu koje se odnose na, kako kažu, legalne i legitimne akcije agencije. A to su povjerljive ili tajne informacije”, dodao je.

Mektić je najavio da će uskoro u posjet BiH stići predstavnici Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) iz Hrvatske kako bi se afera rasvijetlila.

Mektić: Zvaničnici iz Hrvatske su prisluškivani radi zaštite ekonomskih interesa BiH

facebook komentari

Nastavi čitati