Pratite nas

Pregled

Ministar Osmanović opet protiv pelješkog mosta – očekuje se zaključak vijeća ministara

Objavljeno

na

Ministar civilnih poslova Bosne i Hercegovine Adil Osmanović izjavio je u utorak kako je njegovo očitovanje protiv gradnje Pelješkog mosta uslijedilo kako se ne bi mogao izvući zaključak da je njegova zemlja prešutno suglasna s izvedbom tog projekta, a istodobno je ustvrdio kako Ministarstvo pravosuđa BiH nema nikakvih ovlasti baviti se tim pitanjem pa je i očitovanje resornog ministra Josipa Grubeše u prilog gradnje mosta bez ikakve stvarne vrijednosti.

Uoči sjednice Vijeća ministara BiH koje bi u Sarajevu trebalo zauzeti usuglašeno stajalište o prijeporima u vezi s gradnjom Pelješkog mosta, ministar Osmanović za portal Klix kazao je kako je “sasvim jasno” i da Hrvatska ne može graditi nikakav objekt u blizini granice bez suglasnosti Vijeća ministara BiH, a ona se pak može podrazumijevati ili dopisom ili prešutno.

“Zato se digla ovolika galama. Netko je očekivao da bi se moglo prešutjeti na sve ovo i da onda postoji neka vrsta prešutne suglasnosti za početak gradnje Pelješkog mosta. Ja sam zbog toga diplomatskim putem, dakle putem Ministarstva vanjskih poslova BiH i veleposlanstva BiH u Hrvatskoj, podsjetio ministra (Olega) Butkovića na ove probleme”, kazao je Osmanović.

Osmanović je u prošlotjednom pismu hrvatskom ministru mora, prometa i infrastukture te Europskoj komisiji pitanje gradnje Pelješkog mosta povezao s utvrđivanjem granične crte na moru, a sada je istaknuo kako postoje “ozbiljne pravne zapreke” početku gradnje mosta. To, tvrdi Osmanović, proistječe iz dokumentacije kojom raspolaže Ministarstvo civilnih poslova BiH.

Ministar pravosuđa BiH Grubeša je pak u pismu također adresiranom na ministra Butkovića i Europsku komisiju ustvrdio kako pravnih zapreka nema, a Osmanović sada poručuje kako je posao njegova kolege baviti se pravosudnim sustavom, a ne Pelješkim mostom.

“Ministar pravosuđa BiH nema nikakve ovlasti u vezi s tim. Ne znam po kojem osnovu se on uopće upuštao u raspravu o granici i Pelješkom mostu. To nije njegova nadležnost. Razumijem ga s političke strane. Lider HDZ-a BiH Dragan Čović potvrdio je medijima da je ministar pravosuđa BiH dobio naredbu da pismo uputi. To pokazuje neodgovornost jer ministar pravosuđa BiH nema pravo bilo što tražiti kada je riječ o Pelješkom mostu”, Osmanovićevo je viđenje ovog političko-pravnog rašomona u kojemu svatko u BiH ima svoje viđenje.

Osmanović je potvrdio takvu ocjenu ističući kako predsjedatelj Vijeća ministara BiH zapravo nastoji osigurati konsenzus o ovom pitanju. “Ja ne znam je li to moguće. Kad on govori, trebao bi govoriti u ime cjelokupnog Vijeća ministara. Za sada tog stava Vijeće ministara nema. Hoće li ga biti? Morat ćemo poslati nešto”, zaključio je Osmanović.

Čović: Bakir Izetbegović nije ‘država BiH’, a Pelješki most će se izgraditi

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

Plenković: Očekujem temeljito izvješće SOA-e o prisluškivanju hrvatskih dužnosnika u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski premijer Andrej Plenković je za središnji Dnevnik HRT-a kazao nakon svoga prvog govora u UN-u da su ondje poslane vrijednosne poruke kako Hrvatska gleda na ulogu UN-a te da RH podržava napore novog glavnog tajnika.

Želimo da UN bude učinkovitiji kako u pogledu borbe protiv terorizma, zaštite ljudskih prava. Mislim da su ove poruke dobro primljene, rekao je za HRT.

Govoreći o predstojećem susretu sa slovenskim premijerom Mirom Cerarom kazao je da on i njegov slovenski kolega razvijaju jedan dobar odnos poštovanja i povjerenja.

Mi želimo riješiti otvorena pitanja granica i na kopnu i na moru. Slovenija ima svoju poziciju u okviru koje želi da se radije provede arbitražna presuda. Mi s njom imamo problem zbog toga što je sama u procesu koji je postao kontaminiran, postala neprihvatljiva za Hrvatsku.

No to ne znači da nema manevra i da nema načina kako da dvije zrele susjedne zemlje, dvije članice EU-a, saveznice u NATO-u ne nađu rješenje. Očekujem da će naši razgovori biti vrlo sadržajni, da ćemo pogledati što je to što nas trenutno spaja, a što su teme koje nas razdvajaju. Nastavljamo u dobroj vjeri razgovarati o pitanju granica sa Slovenijom, rekao je Plenković.

Na priznanje ministra BiH da su neki hrvatski dužnosnici bili prisluškivani hrvatski premijer je kazao da očekuje jedno ‘temeljito izvješće hrvatske sigurnosno obavještajne agencije na tu temu’.

Čuo sam se s ravnateljem i kada se vratim to će biti jedna od prvih stvari o kojoj želim dobiti temeljite informacije, rekao je Plenković. I dalje ponavljam, BiH je država koja je s Hrvatskom najpovezanija – od geografske povezanosti do činjenice da su Hrvati konstitutivan narod. Sedam puta sam bio u BiH u ovih 11 mjeseci i nastavit ćemo s tim intenzitetom, dodao je.

Ako nešto treba dodatno pojasniti oko Pelješkog mosta, ponavljam, on se gradi na hrvatskom teritoriju. Razgovori sa stručnim službama su trajali godinama. Ova tema je dotaknuta i u vrijeme kada smo imali zajedničke sjednice Vlade u Sarajevu. Mislim da s kolegom Zvizdićem i drugim akterima to pitanje možemo riješiti. Podcrtavam da je ovdje više riječ o stavu određenih stranaka, a nešto manje institucija Bosne i Hercegovine. Ta nijansa nije nebitna. Projekt Pelješkog mosta ide dalje. To će biti najveći projekt financiran sredstvima Europske unije. Mislim da je povezivanje juga Hrvatske s Pelješkim mostom, s ostatkom zemlje, strateško pitanje i to posebno u kontekstu “schengena” i jednog intenzivnijeg priljeva turista u Hrvatsku, kazao je premijer RH.

Sjedinjene Američke Države i dalje su svjetska sila i glavni globalni akter. Oni su naš glavni partner i saveznici u okviru NATO-a. Njihovi pogledi na globalne odnose su bitni. Prije dva dana, nakon govora predsjednika Donalda Trumpa kada je rekao “najprije Amerika”, treba reći i da je kazao “DA” i za multilateralnu suradnju, izjavio je Plenković.

Što se tiče Sjeverne Koreje ja sam danas razgovarao s japanskim premijerom Abeom. Da čujete njihov stupanj zabrinutosti što se zbiva u Sjevernoj Koreji, onda vidite da one zemlje koje jesu blizu korejskog poluotoka puno ozbiljnije doživljavaju ove nuklearne testove. Naravno da postoje razlike u narativu i u snazi poruke koju ovako izravno šalje američki predsjednik. To je možda jedna novina. Malo tko je od njegovih prethodnika na ovaj način tako radio, ali čini mi se da oko drugih pitanja postoje veliki prostori za suradnju, izjavio je između ostalog.

Izetbegovićev specijalni rat protiv Hrvatske

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Govor predsjednika Vlade Plenkovića pred Općom skupštinom UN-a

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković nalazi se u New Yorku gdje je na Općoj skupštini UN-a održao govor.

Jedan od učinaka globalizacije je da se svijet suočava s velikim migracijama. Hrvatska je u prošlosti bila suočena s velikom izbjegličkom krizom, ali naš pristup će uvijek biti onaj u kojem će na prvo mjesto stavljati ljude – rekao je Plenković i dodao kako nam je potrebna suradnja kako bi se pozabavili s korijenima problema.

Rekao je kako se moramo fokusirati na diplomaciju i prevenciju te da jedinstveno rješenje nije primjereno za sve zemlje.  – Naš doprinos izgradnji mira bit će i dalje važna komponenta vanjske politike kroz izravno djelovanje kao i kroz dijeljenje naših iskustava s drugim zemljama – rekao je Plenković.

Moramo se više uključiti u borbu terorizma jer je očito da postoji veća potreba za suradnju u toj borbi. Hrvatska u potpunosti podupire rezoluciju Vijeća sigurnosti protiv Sjeverne Koreje – izjavio je Plenković i pozvao Sjevernu Koreju da prestane s testiranjem nuklearnog oružja.

Plenković je rekao i kako svjedočimo sve većim klimatskim promjenama te da se moramo više pozabaviti tim pitanjem. Napomenuo je kako Hrvatska nije bila pošteđena tih promjena te je bila pogođena velikim požarima ali i poplavama. – Hrvatska je predana multilateralizmu – kazao je Plenković pred kraj govora.

Plenković je povodom obilježavanja 25. godišnjice ulaska Hrvatske u Ujedinjene narode na prijamu u New Yorku istaknuo kako je to velika obljetnica, a 22. svibnja 1992. simbolizirao je završetak dugotrajnog nastojanja hrvatske države kako bismo dobili međunarodno priznanje te da možda za nekoga 25 godina nije puno, ali kako je to za nas bio generacijski pothvat.

Plenković je u srijedu navečer u New Yorku održao prijam na koji su stigli mnogi ugledni američki Hrvati, no i visoki dužnosnici poput predsjednika Opće skupštine UN-a Miroslava Lajčaka i europskog povjerenika za proširenje Johannesa Hahna.

Premijer je prethodno održao i predavanje na sveučilištu Columbia gdje je okupljenim studentima govorio o hrvatskim pogledima na Europsku uniju, te među ostalim istaknuo kako su sljedeći ciljevi ulazak u zonu Šengena i u eurozonu.

facebook komentari

Nastavi čitati