Pratite nas

Politika

MIP odbio Karamarkov zahtjev da se ukine imunitet Petrovu i Bulju

Objavljeno

na

Mandatno-imunitetno povjerenstvo odbilo je zahtjev bivšega prvog potpredsjednika Vlade i predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka da se ukine imunitet predsjedniku Sabora i šefu Mosta Boži Petrovu i saborskom zastupniku te stranke Miri Bulju zbog njegove privatne tužbe za klevetu.

Tužio ih je zbog izjava danih 27. kolovoza 2016. u Zadru, a u kojima su naveli da je “Karamarko smijenjen jer je uhvaćen u kriminalnim radnjama”, odnosno da su “to političke elite koje su izdale nacionalne interese štiteći Karamarka, Sanadera i sve pljačke koje su se ranije događale”, držeći da su time iznijeli neistine koje mogu štetiti njegovoj časti i ugledu.

Karamarko traži da se Petrovu i Bulju ukine imunitet kako bi se protiv njih pokrenuo kazneni postupak. No, praksa Povjerenstva je da se na temelju privatne tužbe imunitet ne ukida.

Miro Bulj (Most) pozvao je Povjerenstvo da mu skine imunitet i da mu se sudi, jer je, kaže, došlo vrijeme da se netko osudi za sve pljačke u Hrvatskoj.

Bit ću ponosan ako me osude, to će biti u interesu Hrvatske, jer će se tada moći braniti pred međunarodnim sudovima, ustvrdio je Bulj.

Cijenim Vašu hrabrost, no ovo nije pitanje osobe, odgovorio mu je predsjednik MIP-a Žarko Tušek (HDZ) i ponovio kako Povjerenstvo neće mijenjati dosadašnju praksu, jer bi time izgubili sustav građen godinama, a koji je dobio visoke ocijene stručnjaka.

Ivan Pernar (AD) misli drugačije, smatra da Bulju treba skinuti imunitet jer je “vrijeme za obračun s kriminalom”. Protiv je skidanja imuniteta Petrovu, kaže da ga poštuje kao predsjednika Sabora, a optužbu protiv njega naziva “čistom konstrukcijom koja nema veze s pameću”.

Ovdje se vidi paradoks vladajućih, partneri se optužuju za kriminal, a surađuju u vlasti, članovi Mosta optužuju bivšeg predsjednika i još uvijek člana HDZ-a za kriminal i korupciju, a i dalje podržavaju tu stranku, ustvrdio je Gordan Maras (SDP).

Iznerviralo je to Bulja koji mu je uzvratio pitanjem: “A vi ste, ka’, puno bolji?”.
“Ajde reci, ako možeš, da sam ja kriminalac”, odgovorio mu je Maras.
Možda Vas neće optužiti za kriminal, ali ste bili kriminalno loš ministar koji nije napravio ništa u svom resoru, poručio mu je Tušek, prenosi HRT

Mostov Miroslav Šimić poziva Povjerenstvo da se drži dosadašnje prakse, a Karamarkovu tužbu naziva “privatnim pokušajem da se politički rehabilitira”.
Marasu je rekao da ga “boli glava” što Most ne surađuje sa SDP-om, te da ne može prežaliti što više nije ministar. Maras zaboravlja na odnos Zorana Milanovića i Slavka Linića koji su se također prozivali za kriminal, napomenuo je Tomislav Klarić (HDZ).

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Politika

Zdravko Marić će tužiti Marasa? ‘Prevršio je svaku mjeru!’

Objavljeno

na

Objavio

Ministar financija Zdravko Marić komentirao je Marasov ‘napad’ na njega u Saboru.

U Saboru je danas SDP-ov Gordan Maras rekao da ima dokaz da je Vijeće za financijsku stabilnost upozoravalo ministra financija Zdravka Marića na preveliku izloženost Agrokora.

Na te je optužbe odgovorio sam ministar.

“Vidjet ćete prezentaciju, ja isto imam taj dokaz. Nije to specijalan dokaz, to je prezentacija. Isto stoji u prezentaciji za 2015. i 2016. To nije tijelo koje nalaže bilo kojoj instituciji, odnosno regulatorima da nešto čine.

Naprotiv, regulatori čine to Vijeće. Ne vidim koja je poanta tih upozorenja. Nikad se na tom Vijeću ne spominju pojedini primjeri.

Inače što se tiče njegovih istupa gospodina Marasa, mislim da je prevršio svaku mjeru. I u javnosti govori o tome, radi se o javnom blaćenju i obezvređivanju mene osobno.

Razmislit ću o konkretnim aktivnostima. Mislim da je prevršio svaku mjeru. Neću s njim polemizirati.

U Saboru sam mu već nekoliko puta argumentirano odgovorio. Razumijem što je politička arena, ali ovo je značajno ispod pojasa”, rekao je Marić.

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Plenković: Ova godina bila je za Hrvatsku jedna od najizazovnijih nakon Domovinskog rata

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković danas pred Saborom predstavlja izvješće o radu Vlade RH, dakle, rezime protekle godine njegova mandata.

Prije toga, Sabor je tradicionalno rad započeo nizom zahtjeva za stanke, a glavna tema je, očekivano, Agrokor.

Premijer Andrej Plenković predstavlja godišnje izvješće o radu Vlade.

Ovo je bila jedna od najizazovnijih godina za Hrvatsku od Domovinskog rata – politički, gospodarski i vanjskopolitički. Požari i poplave, kriza u Agrokoru, problemi arbitraže oko Ine.., rekao je Plenković na početku.

“U središtu Vlade je hrvatski čovjek. Naš osnovni cilj je ostvariti bolji život i bolji standard. O ljudima ovisi hrvatska budućnosti. Pronalaženje rješenja za demografski izazov je ključan zadatak Vlade. rast gospodarstva i ravnomjeran gospodarski razvoj je nabolja demografska politika”, kazao je dodavši da je u prvoj godini mandata značajno povećana financijska potpora roditeljima.

Naglasio je kako je prvi zadatak zaustaviti odlazak mladih iz Hrvatske. Najavio je i od iduće godine pilot projekte za testiranje obrazovnog programa i kurikularne reforme.

“Novi program treba spojiti obrazovni sustav sa stvarnim potrebama tržišta rada. Učenicima treba omogućiti razvijanje digitalne pismenosti, omogućit će im se razvoj s praksom najrazvijenih obrazovnih sustava. restrukturirat ćemo postojeće stručno povjerenstvo za kurikularnu reformu – usmjerit ćemo aktivnosti na sadržaj a ne sastav povjerenstva”, naglasio je.

Premijer je rekao da je njegova Vlada povećala mirovine, da će se boriti za ravnopravnost žena i muškaraca na tržištu rada te da će se boriti za radnike i njihova prava.

“Najveći reformski proces koji nismo mogli niti naslutiti prije 12 mjeseci je upravljanje krizom u koncernu Agrokor, kompaniji koja zapošljava u Hrvatskoj više od 30.000 ljudi. Nekontrolirani stečaj i propast koji je bio realna mogućnost prije šest mjeseci imao bi katastrofalne posljedice po Hrvatsku. Danas je svima jasno da Vlada takav scenarij nije smjela dopustiti”, naglasio je Plenković.

“Pokazali smo da država zna i može ragirati brzo. Predložili smo zakonsko rješenje koje je spriječilo tsunami u državi. Otvoreni smo da se o Agrokoru raspravlja u Saboru, ako ne na povjerenstvu onda na odborima ili na plenarnoj sjednici”, predložio je.

Naglasio je da su vjetar u leđa za transformaciju poslovanja u Hrvatskoj dobri ekonomski pokazatelji

“Započeli smo s procesom priprema za uvođenje eura, kao službene valute u Hrvatskoj. Sve nove članice unije, uključujući i Hrvatsku, obezale su se prihvatiti euro, kad se za to ispune uvjeti. Prije nego što postane članica monetarne unije, država treba uz pravnu konvergenciju, zadovoljiti četiri kriterija – stabilnost cijena, održivost javnih financija, koje obuhvaća dva kriterija – proračunski manjak i javni dug, stabilnost tečaja i konvergenciju dugoročnih kamatnih stopa. Strukturne reforme koje provodimo pridonose ispunjavanju navedenih uvjeta, koje moramo provoditi i zbog nas samih.

Trenutno, Hrvatska ispunjava sve kriterije osim jednog, a i kod omjera duga opće države i BDP-a, pozitivan je trend dinamike jer ekonomski oporavak i stabilnost javnih financija utječu na njegovo smanjenje. Za Hrvatsku je prema tome ispunjavanje kriterija dostižan i realan cilj.

Brojne analize i komparativna iskustva pokazuju da građani i poduzeća mogu očekivati pozitivne učinke od uvođenja eura. Glavna korist odnosila bi se na uklanjanje valutnog rizika, kojem su izloženi svi s kreditima izraženim u eurima. Poduzeća zadužena u eurima, a prihode ostvaruju u domaćoj valuti, više neće biti ranjiva na deprecijaciju tečaja.

Drugo, korist bi trebala proizići i iz smanjenja kamatnih stopa.

Vlada će s toga, zajedno s HNB-om, krajem listopada predstaviti nacrt strategije za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj, čime započinje javna rasprava o ovom procesu”, rekao je Plenković.

Kazao je kako će Pelješki most će biti jedan od najvidljivijih projekata u kojem se vidi korist u članstvu u EU. Rekao je i kako se tri pristigle ponude pregledavaju.

“Krajevi mosta grade se na hrvatskom prostoru. Pitanje izgradnje mosta s razgraničenjem nema veze”, istaknuo je odbacujući opet prigovore BiH na izgradnju mosta.

facebook komentari

Nastavi čitati