Pratite nas

Iz Svijeta

Miro Cerar dobio jedinstvenu potporu na aktivnostima oko arbitraže

Objavljeno

na

Slovenska vlada ima potporu parlamenta za svoju aktivnost na implementaciji presude arbitražnog suda, kazao je premijer Miro Cerar, nakon završetka višesatne sjednice parlamentarnog odbora za vanjsku politiku, koja je održana iza zatvorenih vrata.

“Jednoglasno su podržani zaključci odbora da je djelovanje vlade na implementaciji arbitražne odluke pravilno usmjereno te da s tim aktivnostima treba nastaviti”, kazao je Cerar.

Vlada je dobila i ovlasti za dijalog s Hrvatskom oko implementacije arbitražne presude pa će se u tom okviru aktivnosti nastaviti, dodao je.

Predsjednik vanjskopolitičkog odbora Jožef Horvat, član oporbene stranke Nova Slovenija (NSI), kazao je da se u konstruktivnoj raspravi uspjelo doći do zaključaka koji su bili svima prihvatljivi.

Potvrđeno je da presuda arbitražnog suda s aspekta međunarodnog prava u jednakoj mjeri obvezuje i Sloveniju i Hrvatsku. Vladi je preporučeno da se pri implementaciji i dalje zauzima za dosljedno poštovanje međunarodnog prava i prava EU-a, kazao je Horvat, sumirajući zaključke.

Dodao je kako ponuda hrvatske vlade za nove bilateralne pregovore o granici ne može biti prihvaćena jer “nije vjerodostojna”, jer su do nacrta bilateralnog sporazuma jednom već bili došli, prije 15 godina, tadašnji premijeri Drnovšek i Račan, ali ga je hrvatska strana odbila, iako je prijedlog na tehničkoj razini bio usklađen.

Ministar vanjskih poslova Karl Erjavec kazao je nakon sastanka da je zadovoljan raspravom u kojoj je bilo više prijedloga, no ustvrdio je da je ponovno iskazano jedinstvo parlamenta i političkih stranaka. Prema njegovim je riječima to jedinstvo vrlo važno s obzirom na to da Hrvatska odbija “surađivati na primjeni arbitražne presude”.

Oporbena Slovenska demokratska stranka (SDS) pred zasjedanje odbora objavila je svoj prijedlog zaključaka za koji slovenski mediji navode da iskazuju različite poglede vodeće oporbene stranke o arbitraži i načinu primjene arbitražne presude.

Predsjednik odbora Jožef Horvat potvrdio je da je tijekom rasprave izneseno više prijedloga i sugestija vladi, ali je rekao da su predlagači od nekih odustali, dok su neki prijedlozi uneseni u izmijenjene zaključke koje je predložila vlada.

Janez Janša: Od arbitraže treba odustati ako se ne implementira ove godine!

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Katalonija – Put u nepoznato

Objavljeno

na

Objavio

Španjolska vlada je u četvrtak priopćila kako će primijeniti članak ustava koji zadire u autonomiju Katalonije kako bi suzbila inzistiranje katalonske vlade na nezavisnosti što komentatori nazivaju “putem u nepoznato”.

Barcelona, glavni grad pokrajine gdje se godišnje proizvede 20 posto svih roba i usluga u Španjolskoj, mogla bi potpasti pod direktno upravljanje Madrida prvi put u 40 godina demokracije.

Španjolski premijer Mariano Rajoy okupit će u subotu svoje ministre kako bi aktivirali članak 155. ustava koji dopušta središnjoj vladi preuzimanje kontrole nad bilo kojom od 17 autonomnih pokrajina ako se neka od njih ne ponaša u skladu sa španjolskim ustavom.

Niti jedan političar dosad nije primijenio tu mjeru no Rajoy kaže da je opravdana jer Katalonija ne priznaje zakon te pritišće središnju vlast namjerom o odcjepljenju nakon referenduma organiziranog 1. listopada. Referendum je zabranio sud, te ga pokušala zaustaviti španjolska policija, no stanovnici su svejedno glasovali u korist uspostavljanja samostalne republike.

Članak nije precizan no u teoriji dopušta Madridu preuzimanje regionalne administracije i postavljanje novih dužnosnika, preuzimanje kontrole nad financijama i policijom te sazivanje prijevremenih izbora.

Njegovo korištenje moglo bi dodatno zategnuti odnose s Katalonijom no Rajoy tvrdi da ga podržavaju dvije od tri najveće oporbene stranke. Odbacio je poziv na dijalog o nezavisnosti upućen iz Barcelone od strane predsjednika katalonske vlade Carlesa Puigdemonta.

Najveća oporbena stranka, lijevi centar PSOE, podržala je vladu no traži da se članak primijeni “proporcionalno” i “ograničeno”.

Vlada kaže kako nema namjeru apsolutno ukinuti autonomiju Katalonije nego ondje provesti specifične mjere kako bi pokrajina poštovala španjolski zakon.

Kako bi članak stupio na snagu potrebno je nekoliko dana jer mjere treba podržati Senat, gornji dom španjolskog parlamenta zadužen za teritorijalna pitanja, gdje Rajoyeva Narodna stranka ima potrebnu većinu.

Kao datum mogućeg glasovanja spominjao se petak 27. listopada no prema pisanju dnevnih novina La Vanguardia sa sjedištem u Barceloni parlament će vjerojatno glasati u ponedjeljak 30. listopada ili utorak 31. listopada. S obzirom na većinu zagovornika uvođenja članka 155., očekuje se brzo usvajanje mjera.

Rajoy bi zatim mogao zamijeniti katalonske dužnosnike svojim političarima ili tehnokratima pa za tri mjeseca organizirati parlamentarne izbore u Kataloniji.

Prijevremene izbore bi mogao sazvati i sam Puigdemont i tako izbjeći da kontrolu nad katalonskim službama preuzmu ministri iz Madrida. To je, međutim, u srijedu odbio Raul Romeva, katalonski dužnosnik za vanjske poslove. Rekao je kako na njihovom dnevnom redu sada nema nikakvih izbora.

Puigdemont je ignorirao Rajoyeve zahtjeve da mu “jasno” i “jednostavno” odgovori da li je proglasio nezavisnost 10. listopada. Umjesto toga je napisao kako bi do formalnog glasovanja o proglašenju nezavisnosti moglo doći ako Madrid nastavi odbijati dijalog i nastavi s represijom u Kataloniji.

Mnogi iz njegovog pisma iščitavaju da nije došlo do nezavisnosti no španjolska vlada ondje vidi nastavak inzistiranja na njoj i “ucjenu”.

Puigdemont se u međuvremenu suočava s pritiskom u vlastitoj koaliciji da proglasi odmah nezavisnost. Antikapitalistička stranka Kandidatura narodnog jedinstva (CUP) ima samo 10 od 135 zastupnika u katalonskom parlamentu, no bez nje vladajuća koalicija nema natpolovičnu većinu. CUP traži proglašenje nezavisnosti “čim prije”. Izgubi li potporu CUP-a, katalonska vlada morat će raspisati prijevremene izbore. Sastanak katalonske vladajuće koalicije i CUP-a trajao je satima u četvrtak a rezultat još uvijek nije poznat.

Nakon policijskog nasilja nad stanovnicima na dan referenduma, Rajoy je oprezan no svjestan da ga podržavaju EU i lideri glavnih zemalja poput Njemačke i Francuske.

Zabrinutost zbog situacije u Kataloniji utrostručila se među Španjolcima u rujnu kada je katalonski parlament izglasao zakon o referendumu, pokazuje istraživanje Centra za sociološka istraživanja (CIS) sa sjedištem u Madridu.

U Kataloniji u mirnim prosvjedima deseci tisuća građana traže puštanje iz pritvora u Madridu dvojice dužnosnika nevladinih organizacija koji zagovaraju nezavisnost. Za subotu, kada će u Madridu biti sastanak španjolskih ministara, održat će se novi masovni prosvjedi u Kataloniji. Oko 80 organizacija najavilo je za subotu u 17 sati okupljanja s kojih će tražiti “oslobađanje političkih zatvorenika”.

Jordi Sanchez i Jordi Cuixart, čelnici organizacija ANC i Omnium, pritvoreni su jer su organizirali stanovnike koji su tijelima “sprečavali rad policije” tijekom referenduma, tvrdi španjolski ministar unutarnjih poslova.

Tenzije bi mogle rasti s obje strane kako se bude približavalo usvajanje članka 155. Dosad osim pojedinačnih incidenata nije eskaliralo nasilje među stanovnicima. Organizatori prosvjeda pozivaju na mirne proteste.

Velika nepoznanica je, međutim, što će se događati na terenu ako Madrid krene s primjenom članka 155. Katalonska policija već je bila otkazala poslušnost Madridu koji može računati na španjolsku civilnu gardu i nacionalnu policiju čiji pripadnici se nalaze još od ranije u Kataloniji. Njih su prosvjednici okupljani ispred hotela povicima tjerali iz Katalonije.

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

George Soros u Otvoreno društvo uplatio 18 milijardi dolara, a dio završio i u Hrvatskoj

Objavljeno

na

Objavio

Američko-mađarski milijarder George Soros u zaklade Otvorenog društva upumpao je 18 milijardi dolara čineći je tako jednom od najvećih svjetskih filantropskih organizacija.

Neki mediji procjenjuju kako se radi čak o drugoj najvećoj takvoj zakladi, odmah iza one Billa i Melinde Gates.

Prvo je od otvorenih društava ustanovljeno 1984. godine u Mađarskoj, nakon čega su slične organizacije osnivane i drugdje u svijetu, kao i u Hrvatskoj. Od tada je u operacije Zaklade Soros uložio 14 milijardi dolara prema Wall Street Journalu. Samo je ove godine budžet Zaklade, čiji ogranak djeluje i kod nas, 941 milijun dolara.

Danas Otvoreno društvo djeluje u sedam globalnih regija, odnosno 120 svjetskih zemalja donirajući novac u deset različitih područja, pokretima i institucijama za unapređenje ljudskih prava, reformu pravosuđa, vladavinu prava, obrazovanje. Gotovo u pravilu, tako i kod nas, Otvoreno je društvo predmetom kontroverzi.

Prema dokumentaciji koja je navodno skinuta sa servera društva u aferi DC Leaks otprije nekoliko godina čak se Sorosa dovodilo u vezu i s promjenom vlasti u Hrvatskoj 1999. godine. Te optužbe često se spominju i danas, piše Večernji list.

Podsjetimo, prošle godine hakeri su objavili više od 2500 dokumenata organizacije Otvoreno društvo Georgea Sorosa Dokumenti otkrivaju strategije, planove rada i Soroseve aktivnosti. Uplitanje u države diljem Europe, SAD-a, izvješća o migracijama, azilantima, raznim udrugama.

Povezanost s Hillary Clinton ili generalima u NATO-u. Iz njih je vidljiv njegov utjecaj na europske izbore. Preko njegovih projekata dodijeljivali su se novci za različite projekte u zemljama Europske unije. Na taj način utjecao je na EU parlamentarne izbore 2014.

Hakeri su otkrili da je Soros financirao i spotove udruge GONG. No to su činjenice koje je GONG javno objavljivao i koje su već duže poznate dijelu hrvatske javnosti.

Mađarski premijer Viktor Orban optužio je Sorosa, koji je 1991. utemeljio CEU u Budimpešti, kao financijskog spekulanta koji je “uništio živote milijuna Europljana, a unatoč tome u Bruxellesu ga se prima na najvišoj razini”. Optužio je Sorosa i da želi dovesti svake godine milijun migranata u Europu.

“Mi želimo odlučivati s kim želimo živjeti. Soros i njegove nevladine organizacije žele dovesti milijun migranata godišnje. To je i javno priznao”, rekao je Orban.

 

ORBAN: Otkrili smo prikrivenu mrežu, mrežu Georgea Sorosa, i dan za danom otkrivamo tko je sve povezan s njime

facebook komentari

Nastavi čitati