Pratite nas

Pregled

Miro Kovač: Vidjeli smo da teroristi ne lete biznis klasom, kako kaže V. Pusić

Objavljeno

na

Nakon Slovenije i Hrvatska je objavila da prestaje primati ekonomske migrante. Što će se događati na granici? Tko će zaustaviti izbjeglice koje nisu iz zemalja u kojima bjesni rat? Analizirali su večeras u Otvorenom s Mislavom Togonalom gosti: Andreja Metelko-Zgombić, pomoćnica ministrice vanjskih i europskih poslova, Miro Kovač, međunarodni tajnik HDZ-a, Igor Tabak, stručnjak za sigurnost i Krešo Beljak, gradonačelnik Samobora

[ad id=”68099″]

“U Hrvatsku mogu ući oni migranti koji su politički i koji imaju zaštitu prema međunarodnom pravu. Gospodarski migranti nemaju to pravo.  Odlučivat će se pojedinačno. Hrvatska već duže vrijeme registrira te osobe. Osoba mora biti registrirana već u Grčkoj. Postoji dogovor da se time bolje kontrolira osobe koje dolaze. Mi smo odmah reagirali. Pozvali smo veleposlanika da u najkraćem roku ukloni žicu sa hrvatskih područja koji su to i prema slovenskim podacima.  Na hrvatsku su notu vrlo čudno reagirali, pozvali su se na arbitražu što je vrlo čudno. Mi smo na diplomatskoj razini načinili važan korak.  Nama je potrebna združena akcija Europske unije, bilo bi bolje da je to učinjeno ranije. Zato sada imamo akcije. Europska unija dogovara paket mjera s Turskom koje obuhvaćaju izbjeglice i otvaranje poglavlja za pristup Turske EU”, rekla je Metelko-Zgombić.

“Hrvatska prioritetno mora skrbiti o sigurnosti naših građana. Granicu moramo zatvoriti hermetički zato što su nedopustivi ilegalni prelasci. Moramo je zatvoriti i zato što su drugi zatvorili. Vrlo će se brzo zatvoriti granice u Njemačkoj i Austriji. Tamo vlada veliki nemir, više nemaju slobodnih kapaciteta. U Berlinu su sve sportske dvorane zauzete. Mi moramo biti brži, kako ćemo skrbiti o ljudima koje Europa ne želi primiti. Svatko u prvom redu skrbi o svojim interesima. Hrvatska mora reći da migrante ne može primiti.  One mjere koje su Slovenci poduzeli nisu to poduzeli u dogovoru s nama, ali bili smo u svađi. Naša policija ih je mogla odmah spriječiti. Mi razmišljamo i dalje od diplomatske note. Moramo stvoriti tim stručnjaka te reći kako ćemo dati svoj prinos u obrani od migrantske krize. EU bi trebala dati novac Turskoj da odradi posao za nas. U prvom redu moramo razmišljati o sebi, ne možemo primati migrante u EU u nedogled. Najveće zemlje imaju najveću odgovornost. Kada se isuši balkanska ruta pojačat će se ruta iz Sjeverne Afrike. Mi ovdje imamo u bazenu 20 milijuna izbjeglica, kako ćemo ih zbrinuti.  Uostalom, vidjeli smo da teroristi ne lete biznis klasom kako kaže V. Pusić, nego se infiltriraju među migrante i izbjeglice”, naglasio je Kovač.

“Konzekventna mjera će donijeti gomilanje ljudi. Do sada smo vidjeli da Makedonija propušta ljude jer ne želi biti crna ovca. Očekujemo lančane incidente na granicama. Žica je više simbolična prepreka. Simbolična je i brojnost slovenskih graničara. Ovo što se izbjeglica tiče imamo niz ljudi koji bježe sa starih ratišta. Dok se ratišta ne riješe balkanska se ruta neće isušiti. Putin je postigao to da Assad ne padne, kada bi on pao došlo bi do neizdrživog vala izbjeglica. Većina reformi oružanih snaga u regiji su na tome radile kako ratova ne bi bilo. Srbija ima nešto veću vojsku od nas, ali je na manjem proračunu.  Mjesto ishodišta problema je sirijsko-turska granica. Ako Turska ne može zaustaviti 8 km morske granice je smiješno. Ako ih se krene potapati bit će žrtve. Bilo bi logično poslati policiju da ih hvata prije nego li krenu.  Što se tiče Turske govorimo o lančanom ucjenjivanju”, objasnio je Tabak.

“Slovenci su povrijedili granicu RH, čekamo službenu reakciju Vlade RH: Tendencija je širenja žice i prema Žumberku. Nikada u povijesti granica nije bila ograđena, ova situacija straši ljude. Prvo slijedeće naselje je hrvatski etnički. Oni su vezani za Hrvatsku, a to vrlo ružno izgleda. Mi na žalost u Hrvatskoj se dobro sjećamo izbjeglice iz 1991. godine, a ovdje se radi o kolonistima. Ovo nije val izbjeglica, ovo je ravnomjerna struja. Jedan od razloga je i to što mi forsiramo termine ekonomskih migranta. Kroz Hrvatsku je prošlo 400 tisuća ljudi. Trebali bismo se upitati kako to da ograđuju upravo našu zemlju. Hrvatska ne može nekoliko godina ne može zatvoriti svoju granicu”, kaže Beljak.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

Plenković: Očekujem temeljito izvješće SOA-e o prisluškivanju hrvatskih dužnosnika u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski premijer Andrej Plenković je za središnji Dnevnik HRT-a kazao nakon svoga prvog govora u UN-u da su ondje poslane vrijednosne poruke kako Hrvatska gleda na ulogu UN-a te da RH podržava napore novog glavnog tajnika.

Želimo da UN bude učinkovitiji kako u pogledu borbe protiv terorizma, zaštite ljudskih prava. Mislim da su ove poruke dobro primljene, rekao je za HRT.

Govoreći o predstojećem susretu sa slovenskim premijerom Mirom Cerarom kazao je da on i njegov slovenski kolega razvijaju jedan dobar odnos poštovanja i povjerenja.

Mi želimo riješiti otvorena pitanja granica i na kopnu i na moru. Slovenija ima svoju poziciju u okviru koje želi da se radije provede arbitražna presuda. Mi s njom imamo problem zbog toga što je sama u procesu koji je postao kontaminiran, postala neprihvatljiva za Hrvatsku.

No to ne znači da nema manevra i da nema načina kako da dvije zrele susjedne zemlje, dvije članice EU-a, saveznice u NATO-u ne nađu rješenje. Očekujem da će naši razgovori biti vrlo sadržajni, da ćemo pogledati što je to što nas trenutno spaja, a što su teme koje nas razdvajaju. Nastavljamo u dobroj vjeri razgovarati o pitanju granica sa Slovenijom, rekao je Plenković.

Na priznanje ministra BiH da su neki hrvatski dužnosnici bili prisluškivani hrvatski premijer je kazao da očekuje jedno ‘temeljito izvješće hrvatske sigurnosno obavještajne agencije na tu temu’.

Čuo sam se s ravnateljem i kada se vratim to će biti jedna od prvih stvari o kojoj želim dobiti temeljite informacije, rekao je Plenković. I dalje ponavljam, BiH je država koja je s Hrvatskom najpovezanija – od geografske povezanosti do činjenice da su Hrvati konstitutivan narod. Sedam puta sam bio u BiH u ovih 11 mjeseci i nastavit ćemo s tim intenzitetom, dodao je.

Ako nešto treba dodatno pojasniti oko Pelješkog mosta, ponavljam, on se gradi na hrvatskom teritoriju. Razgovori sa stručnim službama su trajali godinama. Ova tema je dotaknuta i u vrijeme kada smo imali zajedničke sjednice Vlade u Sarajevu. Mislim da s kolegom Zvizdićem i drugim akterima to pitanje možemo riješiti. Podcrtavam da je ovdje više riječ o stavu određenih stranaka, a nešto manje institucija Bosne i Hercegovine. Ta nijansa nije nebitna. Projekt Pelješkog mosta ide dalje. To će biti najveći projekt financiran sredstvima Europske unije. Mislim da je povezivanje juga Hrvatske s Pelješkim mostom, s ostatkom zemlje, strateško pitanje i to posebno u kontekstu “schengena” i jednog intenzivnijeg priljeva turista u Hrvatsku, kazao je premijer RH.

Sjedinjene Američke Države i dalje su svjetska sila i glavni globalni akter. Oni su naš glavni partner i saveznici u okviru NATO-a. Njihovi pogledi na globalne odnose su bitni. Prije dva dana, nakon govora predsjednika Donalda Trumpa kada je rekao “najprije Amerika”, treba reći i da je kazao “DA” i za multilateralnu suradnju, izjavio je Plenković.

Što se tiče Sjeverne Koreje ja sam danas razgovarao s japanskim premijerom Abeom. Da čujete njihov stupanj zabrinutosti što se zbiva u Sjevernoj Koreji, onda vidite da one zemlje koje jesu blizu korejskog poluotoka puno ozbiljnije doživljavaju ove nuklearne testove. Naravno da postoje razlike u narativu i u snazi poruke koju ovako izravno šalje američki predsjednik. To je možda jedna novina. Malo tko je od njegovih prethodnika na ovaj način tako radio, ali čini mi se da oko drugih pitanja postoje veliki prostori za suradnju, izjavio je između ostalog.

Izetbegovićev specijalni rat protiv Hrvatske

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Govor predsjednika Vlade Plenkovića pred Općom skupštinom UN-a

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković nalazi se u New Yorku gdje je na Općoj skupštini UN-a održao govor.

Jedan od učinaka globalizacije je da se svijet suočava s velikim migracijama. Hrvatska je u prošlosti bila suočena s velikom izbjegličkom krizom, ali naš pristup će uvijek biti onaj u kojem će na prvo mjesto stavljati ljude – rekao je Plenković i dodao kako nam je potrebna suradnja kako bi se pozabavili s korijenima problema.

Rekao je kako se moramo fokusirati na diplomaciju i prevenciju te da jedinstveno rješenje nije primjereno za sve zemlje.  – Naš doprinos izgradnji mira bit će i dalje važna komponenta vanjske politike kroz izravno djelovanje kao i kroz dijeljenje naših iskustava s drugim zemljama – rekao je Plenković.

Moramo se više uključiti u borbu terorizma jer je očito da postoji veća potreba za suradnju u toj borbi. Hrvatska u potpunosti podupire rezoluciju Vijeća sigurnosti protiv Sjeverne Koreje – izjavio je Plenković i pozvao Sjevernu Koreju da prestane s testiranjem nuklearnog oružja.

Plenković je rekao i kako svjedočimo sve većim klimatskim promjenama te da se moramo više pozabaviti tim pitanjem. Napomenuo je kako Hrvatska nije bila pošteđena tih promjena te je bila pogođena velikim požarima ali i poplavama. – Hrvatska je predana multilateralizmu – kazao je Plenković pred kraj govora.

Plenković je povodom obilježavanja 25. godišnjice ulaska Hrvatske u Ujedinjene narode na prijamu u New Yorku istaknuo kako je to velika obljetnica, a 22. svibnja 1992. simbolizirao je završetak dugotrajnog nastojanja hrvatske države kako bismo dobili međunarodno priznanje te da možda za nekoga 25 godina nije puno, ali kako je to za nas bio generacijski pothvat.

Plenković je u srijedu navečer u New Yorku održao prijam na koji su stigli mnogi ugledni američki Hrvati, no i visoki dužnosnici poput predsjednika Opće skupštine UN-a Miroslava Lajčaka i europskog povjerenika za proširenje Johannesa Hahna.

Premijer je prethodno održao i predavanje na sveučilištu Columbia gdje je okupljenim studentima govorio o hrvatskim pogledima na Europsku uniju, te među ostalim istaknuo kako su sljedeći ciljevi ulazak u zonu Šengena i u eurozonu.

facebook komentari

Nastavi čitati