Mjesto izbijanja Hercegovačkog ustanka, Kulina kod Čapljine, postala nacionalni spomenik

    0

    Slučaj je htio da samo dan nakon što je u organizaciji Udruge mladih sela Dračeva u tom naselju čapljinske općine na ušću Krupe u Neretvu, obilježena 139. godišnjica Hercegovačkog ustanka Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH Kulinu gdje je ustanak počeo proglasi nacionalnim spomenikom!

    Iako naizgled tehnička, ta odluka ima znatno širi bosanskohercegovački pa i međunarodni kontekst.

    IMG_3Njome se stidljivo otvara jedno novo poglavlje, a općina Čapljina poput Sarajeva koje je proteklih dana bilo u svjetskoj žiži zbog obilježavanja 100. godišnjice Prvog svjetskog rata, postaje izvorište važnog povijesnog događaja, ne samo za Hrvate u BiH, BiH kao državu, nego i za niz zemalja istoka i jugoistoka Europe.

    Glasoviti Hercegovački ustanak koji je započeo napadom ustanika na osmansku posadu (stacioniranu na Kulini) na mostu preko rijeke Krupe 19. lipnja 1978. godine, završio je Berlinskim kongresom 1878. godine.

    U kontekstu ovovremenih događaja vrijedi podsjetiti što piše u članku 25. odluka Berlinskog kongresa iz 1878. godine: ”Pokrajine Bosnu i Hercegovinu ima Austro-Ugarska zaposjesti i njima upravljati”.

    Budući da se austro-ugarska vlada ne želi baviti upravom novopazarskog Sandžaka, koji se između Srbije i Crne Gore prostire jugoistočnim pravcem do Mitrovice, ostat će osmanska vlada ondje i nadalje u vlasti.

    Austro-Ugarska da osigura opstanak nove političke države, kad i slobodu i sigurnost putova za komunikaciju, pridržava sebi ipak pravo držati posade te zaposjesti vojničke i trgovačke ceste u cijelom opsegu toga dijela staroga bosanskog vilajeta.

    Zato pridržavaju sebi vlada austrougarska i turska da će se o potankostima sporazumjeti. (Grgur Jakšić, Bosna i Hercegovina na Berlinskom kongresu, str. 61., Beograd 1955.)

    Dakle, jasan je kontekst množine – pokrajine, a ne pokrajina što neopravdanim čine skraćivanje imena današnje BiH, na Bosna.

    Isto tako u članku se naglašava i ”opstanak nove političke države”. U stvari država Bosna i Hercegovina u današnjem obliku, može se promatrati kao cjelina oživljena odlukom Berlinksog kongresa koja je u međuvremenu izgubila drugi izlaz na Jadran, Sutorinu i Herceg Novi.

    Uglavnom, ono što je Prvi svjetski rat u 20. stoljeću bio za jugoistok Europe, to je u 19. bio Hercegovačko-bosanski ustanak.

    Hercegovina nakon 397. godina, a Bosna nakon 415 godina osmanske okupacije našle su se zajedno u jednoj novoj državnoj cjelini kao dijelovi austrougarskog carstva.

    Na Berlinskom kongresu nije samo oživljena BiH kao cjelina, nego su crtane granice niza država – Crne Gore, Srbije, Rumunjske, Bugarske, Grčke, Rusije, Osmanskog carstva…

    Vjerojatno je upravo taj kontekst i vodio članove Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika BiH da na zahtjev Udruge ”Vojvoda Musić” iz Ljubuškog, ”Historijsku građevinu – RT kula (Kulina na rijeci Krupi) u Dračevu, općina Čapljina”, proglasi nacionalnim spomenikom BiH.

    Uz tu odluku Povjerenstvo je donijelo i zaključak da se Kulina uvrsti na listu ugroženih spomenika. Do pravomoćnosti preostaje da se odluka o proglašenju Kuline, te još četiri objekta, nacionalnim spomenikom objavi u Službenom glasniku BiH.

    Ostali objekti su Memorijalni kompleks Crna kuća u općini Vitez, Vojni objekt tzv. Titov bunker u općini Konjic, Historijsko područje Zaplanak u općini Ravno i Stambeno-poslovna zgrada u Ulici Mula Mustafe Bašeskije Centar – Sarajevo.

    bljesak.info

    facebook komentari