Pratite nas

Vijesti

Mladi se moraju više uključivati

Objavljeno

na

Dr. Nataša Levak, sudionica 1. hrvatskoga iseljeničkoga kongresa: »Mladi se moraju više uključivati«

U vrijeme stvaranja samostalne Republike Hrvatske brojni Hrvati dali su svoj doprinos bilo izravnim uključivanjem u borbu, bilo materijalnom pomoći ili na drugi odgovarajući način. U to vrijeme osjećalo se hrvatsko zajedništvo u cijelom svijetu jer je borba za domovinu bila zajednički cilj.

nataša levak Nakon smrti prvoga hrvatskoga predsjednika dr. Franje Tuđmana, dolaskom reformiranih komunista na vlast na čelu s Ivicom Račanom te vraćanjem »jednopartijskoga sustava« i ukidanjem dvodomnog parlamenta, Hrvati iz dijaspore ponovno su vraćeni u zapećak. Iako su procjene različite, prema pojedinim statistikama do trećega koljena može se uzimati brojka da je Hrvata izvan Republike Hrvatske brojčano podjednako kao i u Republici Hrvatskoj. Unatoč tomu što je službena hrvatska politika nakon Tuđmanove smrti neprestance nastojala umanjivati veze s Hrvatima izvan Hrvatske, nedavno je održan prvi Hrvatski iseljenički kongres na kojem su iseljeni Hrvati pokazali ljubav prema domovini i želju da se napokon ujedine svi Hrvati, ma gdje bili. Na kongresu je sudjelovala i dr. Nataša Levak, Hrvatica druge generacije koja je rođena u Australiji. Doktorirala je primijenjenu lingvistiku, specijalizirana je za e-learning i trenutačno zajedno s hrvatskim i francuskim školama razvija programe za njihov kurikul. Osim toga predavač je na Australsko-aboridžinskim studijama (Sveučilište Južni Queensland) te honorarni suradnik na Sveučilištu Macquarie u Sydneyu. »U slobodno vrijeme članica sam odbora Zaklade Hrvatskih studija te dodirektorica neprofitne grupe ŽAR (Župa aktivno radi), dio udruge ‘Hvala što postojiš’«, navodi dr. Levak.Prilike za suradnju u raznim projektima

Osim toga ima i drugih hobija poput vođenja klubova Champagne. Na pitanje što je na Prvom svjetskom hrvatskom kongresu postignuto, zapravo koliko je to povezalo iseljenu Hrvatsku s domovinom, dr. Levak kaže: »Kongres hrvatske dijaspore bio je izvrstan forum za raspravu o problemima Hrvata u domovini i izvan domovine. Sudjelovalo je puno Hrvatica i Hrvata iz raznih krajeva svijeta poput Australije, Kanade, Španjolske, Njemačke, Amerike itd. Kongres je bio i jedinstvena prilika za umrežavanje. Imala sam priliku dobiti realnu sliku te raspravljati i naučiti od hrvatskih znanstvenika i poslovnih ljudi iz Hrvatske i inozemstva o tome što je potrebno danas Hrvatskoj, zatim s kojim se problemima suočavaju Hrvati izvan Hrvatske, kao i oni koji se žele vratiti u svoju domovinu. Identificirane su potencijalne prilike za suradnju u raznim projektima. Važno je da će se uspostavljene suradnje nastaviti kroz razne projekte, zapravo da se ne stane samo na pukim predavanjima. Hrvati izvan Hrvatske vole svoju domovinu i žele dati svoj doprinos u svojim mogućnostima na području obrazovanja, gospodarstva, razmjene iskustava, čuvanja nacionalnoga identiteta.« Dr. Levak ističe da zaključke i ideje koji su doneseni na kongresu treba provesti, a to se može učiniti raznim dogovorima o suradnji. Na primjer, zacrtan je dogovor o suradnji između Društva ujedinjenih hrvatskih klubova Australije i Novog Zelanda te Zbora udruge veterana hrvatskih gardijskih postrojba i Udruge veterana Specijalne policije. Tako dr. Levak kaže da radi na uspostavi e-mreže hrvatske dijaspore s pojedincima prema njihovoj profesiji.

Župa aktivno radi

Na kongresu dr. Levak predstavila je poseban projekt pod nazivom »ŽAR« (Župa aktivno radi). O njegovim ciljevima i rezultatima te o tome koliko povezuje iseljene Hrvate s onima u domovini ukratko je rekla: »ŽAR mentoring projekt usmjeren je na učinkovite članove zajednice koji bi, u ulozi ‘mentora’, radili sa studentima i pomogli im u izgradnji vještina rješavanja problema, planiranja i razvijanja karijere. Drugi glavni dio projekta je razvijanje e-mreže, uključujući Hrvate iz Australije i ostatka dijaspore. Ciljevi ŽAR mentoringa su poboljšanje zapošljivosti i izgleda za bolji posao hrvatskih žena, razvoj e-mentoring zajednica i prakse oko različitih profesija Hrvatica iz domovine i dijaspore s ciljem profesionalnoga razvijanja vršnjaka te uspostava mogućnosti za učenike 7. i 8. razreda da primaju profesionalno usmjeravanje i pomoć u planiranju svoje karijere kroz skupne mentorske prezentacije. Mentorstvo kroz ŽAR temelji se na dobrovoljnom radu. Nema razmjene novca ili plaćanja. Imaju svoju mrežnu stranicu na kojoj se može potražiti više informacija Zarcommunity.com.«

Mnogi bi se Hrvati vratili

Komentirajući na koji su način Hrvati međusobno povezani izvan Republike Hrvatske, a kako su povezani s matičnom domovinom, dr. Levak navodi: »Hrvati, poput drugih Europljana kao što su Talijani, Grci itd., jako se trude očuvati svoj materinski jezik, tradiciju i kulturu iz domovine. Hrvati u Australiji to čine kroz hrvatske klubove, hrvatske nogometne klubove (npr. Sydney Croatia), hrvatske crkve i škole hrvatskoga jezika itd. Često se hrvatski običaji predstavljaju pjesmom i folklornim plesom i australskoj publici. Na primjer nedavno je folklorna grupa Brisbane imala predstavu na proslavi dana Queenslanda kao multikulturalna grupa.«

Na pitanje koliko su se Hrvati spremni vratiti u domovinu, posebno druga ili treća generacija, dr. Levak odgovara: »Teško je govoriti u ime cijele dijaspore, međutim moje razmišljanje je da bi se mnogi vratili kad bi imali mogućnosti zaposlenja.« O tome tjera li ekonomska kriza i loša hrvatska politika ponovno mlade na iseljavanje te kako je stanje u Australiji, prima li nove useljenike i javljaju li se Hrvati s ovih područja, dr. Levak ističe da razumije kako je situacija za mlade Hrvate teška zbog ekonomske krize. Međutim, važno je da mladi gledaju budućnost unutar svoje države i fokusiraju se na rješavanje problema i razvijanje mogućnosti za bolju situaciju u Hrvatskoj ekonomskim razvojem i poslovnom suradnjom Hrvatske s Hrvatima iz dijaspore. Nije rješenje u odlasku iz svoje domovine koja svakim danom ima sve manje stanovnika. Mladi se moraju uključivati više u institucije i na taj način činiti Hrvatsku otvorenijom i pristupačnijom. »Ja se vraćam u Hrvatsku pa ako budem još uvijek u Hrvatskoj u ovo vrijeme iduće godine, bit će mi drago raspravljati o mojim percepcijama.«

Brojni Hrvati vratili su se nakon pada komunizma u svoju domovinu, pojedini su se razočarali i vratili se tamo gdje su ranije živjeli. Birokracija i komunističko recidivističko političko stanje u Hrvatskoj za one koji dolaze iz razvijene demokracije je neshvatljivo, na što dr. Levak kaže: »Teško je odgovoriti iz inozemstva, jer koliko god slušali priče, dok se god ne suočimo s realnošću, nema jasnih činjenica, pogotovo za nas koji smo iz druge ili treće generacije. No važno je ulagati u našu hrvatsku mladež obrazovanjem i poticanjem mentaliteta da oni posjeduju vlastitu budućnost, zapravo da su oni kreatori sutrašnjice. U događajima poput kongresa hrvatske dijaspore ta pitanja imaju forum za otvorenu raspravu i suradnja na takve načine može se razvijati.«

Dokumentira se realna povijest

Manje-više svi Hrvati koji su u dijaspori izbjegli su iz ekonomskih ili političkih razloga, posljednje generacije bijegom od komunističke diktature. Posebno je za protjerane Hrvate važna osuda komunističkih zločina i onih koji su ubijali i progonili Hrvate diljem svijeta. Na pitanje kako to proživljava mlađa generacija, dr. Levak odgovara: »Osjećam se užasno pogotovo kad pomislim na ljude koji su bili progonjeni. No znanstvenici u centru za hrvatske studije na Sveučilištu Macquarie, kao što čine nedvojbeno i na drugim institucijama, rade na dokumentiranju povijesti Hrvata u dijaspori i na detaljnom opisivanju njihovih iskustava. To je naša povijest i naša prošlost s kojom se moramo suočiti. Važno je osigurati da se povijest pomno dokumentira iz različitih perspektiva, uključujući i perspektive žena, te da je to dostupno na hrvatskom i na engleskom jeziku za mlađe generacije Hrvata u dijaspori, tako da i oni mogu razumjeti što se dogodilo u širem spektru na hrvatskom području.« Dr. Levak ističe da se sve pozorno proučava i prati. U dijaspori pažljivo gledaju i veličanja lažnih komunističkih heroja pod krinkom antifašizma.

Vlado Čutura/Foto: GK/B. Čović/GK

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Vijesti

HRT otkazao Jurkasu suradnju nakon peticije inicijative “Ivo Pilar”

Objavljeno

na

Objavio

Anđelo Jurkas više neće surađivati na HRT-u. Povod za to je, kako su nam potvrdili s HRT-a, taj što je Jurkas navodno povrijedio njihov etički kodeks.

– Obavješćujemo Vas da se Hrvatska radiotelevizija odlučila zahvaliti na suradnji spomenutome vanjskom suradniku nakon što je utvđeno da su njegovi stavovi izneseni na društvenim mrežama u neskladu s Etičkim kodeksom za novinare i kreativno osoblje Hrvatske radiotelevizije i drugim unutrašnjim pravilnicima Hrvatske radiotelevizije koji se odnose na naše zaposlenike, ali i sve vanjske suradnike – stoji u odgovoru na naše pitanje s HRT-a, javlja VečernjiList

Podsjetimo, Građanska inicijativa Ivo Pilar zajedno s 10 udruga i koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata, zatražili su trenutačni raskid ugovora između HRT-a i Anđela Jurkasa, zbog teških kršenja Općih pravila o radu i ponašanju zaposlenika HRT-a i teških kršenja odredbi Etičkog kodeksa HRT-a.

Alo Bing, može dostava tri tone anthraxa i jedno pedesetak bombi na Markov trg. aktivirati i ostaviti tamo u crkvi, platit će onaj simpatični sjedokosi deform u kolicima. Cijena prava sitnica. Šifra: Kajzer Soze – napisao je Jurkas u vrijeme braniteljskih prosvjeda. Nakon što ga je HRT angažirao reagirali su iz Građanske inicijative Ivo Pilar, portala Kamenjar.com kao i još nekih portala. No, Jurkas je pokušao demantirati te navode, tvrdeći kako je i sam dijete branitelja, te kako se radilo o šali, odnosno referenci na strip Alan Ford.

Građanska inicijativa Ivo Pilar se oglasila priopćenjem koje prenosimo:

HRT, nakon zahtjeva građanske inicijative “Ivo Pilar” i 10 udruga iz Domovinskog rata  otkazao suradnju Anđelu Jurkasu.

U kratkom priopćenju HRTa , bode u oči što vodstvu HRT-a ni danima nakon medijskih napisa o Jurkasovom pljuvanju po hrvatskoj državi, dragovoljcima i braniteljima, te nizu drugih vulgarnih javnih istupa, nije bilo sporno da isti za javnu televiziju HRT radi emisiju za djecu i mlade.

Tek kada je Građanska inicijativa “Ivo Pilar” zajedno s 10 najistaknutijih udruga iz obrambenog Domovinskog rata uputila zahtjev za otkazivanjem suradnje A. Jurkasu, ali i upozoravanjem na ignoriranje od strane HRT-a na njegove neprihvatljive javne istupe, HRT je konačno reagirao.

Iz svega proizlazi kako HRT-ovom vodstvu, ni ravnateljima ni urednicima, nije sporno da osoba koja vulgarno i grubo vrijeđa Ustavom zaštićene vrijednosti, a koje bi upravo HRT trebao štititi i promovirati, radi za HRT – štoviše, za program javne televizije namijenjen djeci i mladima, jer nisu reagirali saznavši za sve ove sablazne informacije, već su reagirali tek kada je zahtjev uputila snažna grupacija 10 najistaknutijih udruga iz obrambenog Domovinskog rata, uz Građansku inicijativu “Ivo Pilar”.

Evo što su priopćili s HRT-a:  – “Obavješćujemo Vas da se Hrvatska radiotelevizija odlučila zahvaliti na suradnji spomenutome vanjskom suradniku nakon što je utvđeno da su njegovi stavovi izneseni na društvenim mrežama u neskladu s Etičkim kodeksom za novinare i kreativno osoblje Hrvatske radiotelevizije i drugim unutrašnjim pravilnicima Hrvatske radiotelevizije koji se odnose na naše zaposlenike, ali i sve vanjske suradnike.”

Platforma Građanske inicijative”Ivo Pilar” i 10 udruga proisteklih iz domovinskog rata pozdravlja poštivanje zakonitosti kroz raskid ugovora o suradnji s Jurkasom, ali traži i pokretanje postupka utvrđivanja odgovornosti urednika i ravnatelja HRT-a zbog angažiranja Anđela Jurkasa, koji je javno grubo vrijeđao hrvatsku državu, dragovoljce i branitelje.

Građanska inicijativa

Pročitajte u dokumentu u prilogu što je sve pisao Jurkas:

Građanska inicijativa Ivo Pilar zajedno s 10 udruga zahtijeva trenutačni raskid ugovora između HRT-a i Anđela Jurkasa

 

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

Sebastian Kurz pobjednik je prijevremenih parlamentarnih izbora u Austriji

Objavljeno

na

Objavio

U Austriji su održani prijevremeni parlamentarni izbori. Izlazne ankete govore da je najveći postotak glasova pripao konzervativnoj, Narodnoj stranci kojoj je na čelu Sebastian Kurz.

Sebastian Kurz lider i kancelarski kandidat Austrijske narodne stranke pobjednik je prijevremenih parlamentarnih izbora u Austriji i to sa 31,5 posto glasova birača.

 

Predsjednik SPÖ-a i kancelar Christian Kern će prema sadašnjim rezultatima kancelarsku poziciju morati prepustiti predsjedniku ÖVP-a i aktualnom ministru vanjskih poslova Sebastianu Kurzu.

Prema sadašnjim rezultatima najvjerojatnija je koalicija između narodnjaka i slobodnjaka s obzirom na to da je Sebastian Kurz u svibnju raspustio koaliciju između socijaldemokrata i narodnjaka, a i neprijateljski odnosi obje stranke tijekom predizborne kampanja ne daje povoda za špekulacije o obnavljanju dosadašnje velike koalicije.

Gubitnik izbora je stranka Zeleni koja je s 4,7% prešla izborni prag ali je u usporedbi sa zadnjim izborima izgubila 7,7% glasova. Ulazak u parlament osigurala je i liberalno orijentirana stranka Neos s 5,3% te lista bivšeg političara Zelenih Petera Pilza s 4,3%.

Već sada se zna da je Sebastian Kurz najmlađi politički lider na svijetu. – Oduševljen sam rezultatima ovih izbora, a Austrijancima obećavam da ću u našu zemlju uvesti novu političku kulturu koja se zasniva na zajedništvu, kazao je sinoć Kurz.

On je stranku preuzeo u svibnju ove godine i povukao čitav niz poteza koji su stranku, čiji je rejting bio daleko ispod socijaldemokrata i slobodnjaka, uspjeli izdići na sam vrh. Njegov predizborni moto bio je “Austrijanci na prvome mjestu”, a u stranku je uspio privući mlade kandidate koji se nikada prije nisu bavili politikom.  Kurzu je uspjelo ono što mnogim političarima u sličnim situacijama teško uspijeva – uspio se odvojiti od dosadašnje koalicijske vlade sa socijaldemokratima i prikazati kao potpuno nova ličnost na političkoj sceni, sve to usprkos činjenici da je u toj istoj vladi bio ministar vanjskih poslova.  Antimigrantska kampanja  To u velikoj mjeri može zahvaliti tome što je procijenio da austrijska javnost cijeni činjenicu da je upravo on jedan od najzaslužnijih političara za zatvaranje tzv. balkanske migrantske rute. Tijekom kampanje obećavao je dosta žestoku antimigrantsku politiku i smanjenje prava i povlastica koje koriste migranti koji se već nalaze u Austriji. Uz to je obećao i smanjivanje poreza, a upravo tim obećanjima ušao je u prostor izrazito desne Slobodarske stranke i zasigurno joj oduzeo dio biračkih glasova.

facebook komentari

Nastavi čitati