Pratite nas

Mladi u BiH ne vide smisla u obrazovanju

Objavljeno

na

studentiU odnosu na prosjek zemalja Europske unije, Federacija BiH ima natprosječan broj mladih koji prerano napuštaju obrazovanje, čak 33 posto, odnosno svaki treći učenik prerano napusti školovanje.

Većina muškarci

Ovo je potvrdilo istraživanje o položaju mladih u Federaciji BiH, koje je proveo Institut za razvoj mladih “Kult”. Prema tom istraživanju, iznenađujućih 31,5 posto učenika koji završe osnovnu školu ne nastavlja pohađati srednju školu. Slično je i sa studiranjem.

”Muškarci češće prerano napuštaju obrazovni sustav i ostaju na razini srednjoškolskog trogodišnjeg obrazovanja. Za 11 posto veći je broj muških ispitanika koji su završili tri razreda srednje škole i nisu nastavili daljnje obrazovanje nego što je to slučaj kod žena. Dakle, čak 38 posto mladića i 27 posto djevojaka napušta školovanje”, rekli iz “Kulta”.

Financijske poteškoće i dalje su najveći razlog zbog kojeg mladi ne nastavljaju školovanje. Dodaju li se tome i oni koji školovanje nisu nastavili jer su počeli raditi, može se zaključiti da više od polovice mladih koji ne nastavljaju školovanje to čini zbog pitanja financija.

Čest odgovor

”Zabrinjavajući je podatak da 25 posto mladih koji ne nastavljaju školovanje kao razlog navode da “nisu u tome vidjeli neki smisao”. Ovakav odgovor, u skoro istom procentu, prisutan je i u istraživanju iz 2008. godine, dodaju iz Instituta.

U razgovorima su sudionici naveli veliki broj mišljenja koja objašnjavaju ovaj odgovor i idu u prilog tezi da od obrazovanja “nema koristi”.

”Dosta mojih školskih prijatelja i prijateljica neće nastaviti obrazovanje, neće ići na fakultet jer od toga nema nikakve koristi”, kazala je ispitanica iz Visokog.

Iako je u BiH skoro ostvareno univerzalno osnovno školovanje, postotak neupisane djece u škole i dalje je u porastu.

Korupcija i nepotizam

Iako najveći broj mladih napušta obrazovni sustav zbog razloga financijske prirode, financijska pomoć mladima u procesu obrazovanja nije dovoljna. Čak 88 posto mladih u FBiH ne prima nikakvu stipendiju.

Mjesečni iznosi stipendija najčešće su između 100 i 200 KM. Učenici smatraju da su stipendije nedovoljne i brojem, ali i samim iznosom, te da je u oblasti dodjele stipendija potrebna veća transparentnost, odnosno da sumnjaju na korupciju i nepotizam prilikom njihove dodjele.

dnevni avaz

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

21. rujna 1991. – “Obadva! Oba su pala!” – riječi koje su obilježile Domovinski rat

Objavljeno

na

Objavio

‘Obadva, obadva, oba su pala!’

Kada se Filip Gaćina 21. rujna 1991. godine glasno zaderao ‘Obadva! Oba su pala’, nije ni slutio koliki će odjek njegov glas ostaviti u glavama brojnih Hrvata, kojima se nakon toga vratila nada da se mogu oduprijeti srpskoj agresiji.

Mnogi ni ne znaju da je Zečevo, malo mjesto između Rogoznice i Vodica, poprište jedne od najpoznatijih scena iz Domovinskog rata.

Naime, upravo je tamo 21. rujna 1991. godine, u trenucima kad se činilo da se Hrvatska neće moći oduprijeti srpskoj agresiji, Filip Gaćina povikao “Obadva, obadva! Oba su pala!”

Rušenje srpskih ratnih aviona kamerom je zabilježio snimatelj amater Ivica Bilan, a snimka je postala moralna vodilja za brojne hrvatske dragovoljce i vojnike.

Kultna snimka koja je isti dan prikazana na HRT-u, izazvala je opće oduševljenje i euforiju, te predstavlja svojevrsnu prekretnicu Domovinskog rata kao jedna od prvih značajnih pobjeda nad tehnički znatno nadmoćnijim neprijateljem.

Uzvik koji je Filipu Gaćini zauvjek donio legendarni status danas ima posebno mjesto u sjećanju hrvatskog naroda, a snimka je jedan od najvažnijih prizora iz tih vremena, koji zorno svjedoče o hrabrosti hrvatskih branitelja.

Filip je preživio cijeli Domovinski rat, da bi 19. rujna 1998. godine. poginuo u miru prilikom razminiravanja terena od eksplozivnih sredstava kao zaposlenik postrojbe za razminiravanje “Mungos”.

facebook komentari

Nastavi čitati

Reagiranja

Mladen Pavković: Ne dozvolimo da se izruguju na Dan sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje!

Objavljeno

na

Jednodnevna manifestacija s nazivom Europska noć kazališta ove će se godine, osim u Hrvatskoj, održati i u desetak drugih država.

U tome, na prvi pogled,  nema ništa sporno, osim što je planirano da se u mnogim gradovima i mjestima Hrvatske čitav dan kazališne predstave održavaju 18. studenoga, dakle na Dan sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje, simbola obrane naše Domovine.

Dakle, dok će se mnogi prisjećati najtežih dana tijekom hrvatskog obrambenog Domovinskog rata, obilaziti grobove, paliti svijeće i odavati počast nevino stradalim Hrvatima, u većini kazališnih i inih dvorana ljudi će se zabavljati uz neke od kazališnih predstava, među kojima će kao i svake godine biti i onih čiji su autori srbijanski pisci. Na taj dan, kako je predviđeno, mnoge dvorane se neće moći ni iznajmiti za eventualne svečane akademije posvećene Vukovaru i Škabrnji, jer su već rezervirane za – tzv. Noć kazališta.

Odaziv za ovu manifestaciju je već sada iznimno dobar, a čitav program trebao bi biti poznat početkom listopada. Tako bi se vrlo lako moglo dogoditi da toga dana na tv-programima i drugim „velikim“ medijima (s obzirom i na to kakve sve tamo urednike imaju) da mnogobrojne predstave dobiju više prostora nego još jedna tužna obljetnica u Hrvata, o kojoj se i inače piše i govori samo 18., 19. i 20. studenoga!

Srbija i Crna Gora, kako smo saznali, neće odustati od Noći kazališta 18.studenog, već su navodno dale naputak svima kojih se to tiče da toga dana igraju samo „vedre i smiješne“ predstave, jer „kad je bal nek je bal“!

Četnička rock grupa „Riblja čorba“ 18. studenoga u Ljubljani (Slovenija) priprema veliki koncert u čast i slavu „oslobođenja Vukovara“, odnosno 40. obljetnice njihova rada.

Stoga, Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata91. (UHBDR91.), traži od Narodnog sveučilišta Dubrava, organizatora ove manifestacije, a poglavito od Ministarstva kulture (pokrovitelja) i Ministarstva hrvatskih branitelja, te od svih Udruga proisteklih iz Domovinskog rata, kao i vlasnika dvorana, da ne dozvole da se na Dane sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje  održi ova manifestacija, tim prije što ima i drugih dana kada se to može ostvariti.

Međunarodna zajednica nije ništa uradila da se zaustavi krvoproliće u Vukovaru i Škabrnji,  pa odakle onda nama „pravo“ da baš na dane najveće tuge i ponosa organiziramo „dane veselja“, kako su si to oni zamislili?

Mladen Pavković

facebook komentari

Nastavi čitati