Connect with us

MMF ne može uplatiti novu tranšu stand-by aranžmana

Published

on

”Plaće u Federaciji BiH će možda kasniti nakon što su iz Međunarodnog monetarnog fonda objavili kako BiH ne može biti uplaćena nova tranša stand-by aranžmana”, izjavio je federalni ministar financija Ante Krajina dodavši kako s mirovinama neće biti problema jer Vlada FBiH, ” sredstva za mirovine uplaćuje prije nego za plaće”.

Kreditni stand-by aranžman BiH s MMF-om zapao je u teškoće nakon što je Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH odgodio razmatranje izmjena i dopuna Zakona o akcizama BiH, koje se odnose na harmonizaciju stope akciza na različite duhanske proizvode.

Izmjene ovoga Zakona su preduvjet za isplatu tranši BiH, a Krajina navodi da će misija MMF-a u novu posjetu BiH stići u drugoj polovini svibnja, kada bi mogle biti nametnute i nove obveze u odnosu s ovom međunarodnom organizacijom.

”Sigurno je da bez izmjena Zakona o akcizama BiH ne može biti novih uplata, a isto tako moguće je da ćemo dobiti i nove obveze. Kada je riječ o usvajanju izmjena Zakona o akcizama BiH, nezahvalno je prognozirati kada bi se to moglo dogoditi, posebno u ovakvoj političkoj situaciji”, rekao je Krajina za Klix.

Dodao je kako je predviđeno da MMF u ovoj godini isplati 345 milijuna KM, te da će u slučaju obustave tih isplata Vlada FBiH morati naći alternativna rješenja.

“U tom smislu su ranije pripremljene određene mjere. Međutim, o tome je još rano govoriti”, naveo je Krajina.

I rezidentni predstavnik MMF-a za Bosnu i Hercegovinu Ruben Atoyan potvrdio je kako je nedonošenje spomenutih izmjena Zakona o akcizama blokiralo zaključenje šestog pregleda ispunjenja obveza BiH u okviru stand-by aranžmana.

“Osoblje MMF-a u ovom trenutku ne može pred Izvršni odbora MMF-a iznijeti šesti pregled u okviru stand-by aranžmana s Bosnom i Hercegovinom. Iako su entitetske vlasti provele dogovorene mjere u pogledu poboljšanja naplate prihoda i proračunskih procesa, odluka Doma naroda Parlamenta BiH da odgodi razmatranje izmjena i dopuna Zakona o akcizama kojim bi se harmonizirala stopa akciza na različite duhanske proizvode, onemogućava zaključenje pregleda i samim tim doznačavanje naredne tranše”, kazao je Atoyan.

Ujednačavanje iznosa trošarina za duhanske proizvodne u praksi znači njihovo povećanje odnosno veće punjenje entitetskih proračuna, a MMF je uz to tražio i povećanje trošarina na naftne derivate i taj je uvjet ispunjen.

Zbog poteškoća s usvajanjem zakona o trošarinama na duhanske proizvode odboru direktora MMF-a do daljnjega neće ni biti upućen na razmatranje prijedlog za odobrenje isplate nove rate kredita vlastima BiH.

Nova rata kredita od MMF-a trebala je iznositi 47,5 milijuna eura, od čega bi dvije trećine pripalo Federaciji BiH, a trećina Republici Srpskoj.

Krajina j e rekao kako je predviđeno da MMF u ovoj godini isplati 345 milijuna KM, te da će u slučaju obustave tih isplata, Vlada FBiH morati naći alternativna rješenja.

“U tom smislu su ranije pripremljene određene mjere. Međutim, o tome je još rano govoriti”, rekao je Krajina.

S druge strane, Republika Srpska, tvrdi kako može bez novca MMF-a, a predsjednik Srpske, Milorad Dodik, dogovorio je kredit kod ruske komercijalne banke.

Fena/Klix

facebook komentari

Continue Reading
Advertisement
Comments

Naši u svijetu

Predstavljeno Izvješće o provedbi Strategije i Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske u Hrvatskom saboru za 2016.

Published

on

U petak, 20.listopada 2017., Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske podnio je Izvješće o provedbi Strategije i Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske u Hrvatskom saboru za 2016.godinu.

„Opstojnost i prosperitet hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske predstavljaju važan preduvjet za ostvarivanje cjelovitog demografskog, političkog i gospodarskog potencijala Republike Hrvatske „ – rekao je Milas u uvodnom dijelu te naglasio kako su temeljne zadaće Središnjeg ureda, između ostalog, zaštita prava i interesa Hrvata izvan Republike Hrvatske, uspostavljanje, održavanje i promicanje veza s Hrvatima izvan Republike Hrvatske i jačanje njihovih zajednica, poboljšanje suradnje, a posebno gospodarske suradnje s Hrvatima izvan Republike Hrvatske; poticanje povrataka iseljenika/dijaspore u Republiku Hrvatsku i njihovo uključivanje u gospodarski i društveni život u Republici Hrvatskoj, koordinacija i nadzor aktivnosti između nadležnih ministarstava, drugih tijela državne uprave i ostalih nositelja suradnje Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske.

 

Milas je predstavio programe i projekte koje Ured provodi u suradnji sa Hrvatima u Bosni i Hercegovini, hrvatskom manjinom u 12 europskih zemalja te hrvatskim iseljeništvom u europskim i preko oceanskim zemljama. / detaljno Izvješće nawww.hrvatiizvanrh.hr /.

Za 65 programa i projekata od interesa za hrvatski narod u BiH prošle je godine odobreno 20 milijuna kuna. Manjinskim zajednicama dodijeljena su tri milijuna kuna kojima se financiralo 259 projekata hrvatske nacionalne manjine. Za programe i projekte udruga hrvatskog iseljeništva u Južnoj Americi i Republici Južnoj Africi dodijeljeno je 1,1 milijun kuna, a financirano 17 programa, navodi se u izvješću. Tu je i Program stipendiranja studenata – pripadnika hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske, Program učenja hrvatskog jezika u Republici Hrvatskoj te Program financiranje nakladničke djelatnosti hrvatskog iseljeništva kao i Javni poziv za financiranje posebnih potreba i projekata Hrvata izvan Republike Hrvatske, s glavnim ciljem promicanja veza, jačanja suradnje i očuvanja identiteta Hrvata iz cijelog svijeta, kao i pomoći ugroženim pojedincima izvan Republike Hrvatske.

 

Državni tajnik Milas je naglasio kako Središnji državni ured blisko surađuje s drugim resornim ministarstvima te ostvaruje kvalitetnu komunikaciju s nacionalnim kulturnim i znanstvenim institucijama „Ističemo posebno dobru suradnju s Hrvatskom maticom iseljenika, a poglavito sa Ministarstvom vanjskih i europskih odnosa te radnim tijelom Hrvatskog sabora – Saborskim odborom za Hrvate izvan Republike Hrvatske.  Također, važno je istaknuti konstruktivnu suradnju koju ostvarujemo s katoličkom crkvom, odnosno s Hrvatskom inozemnom pastvom i   Hrvatskom hrvatskim katolički  misijama koje su desetljećima bile nositelji očuvanja hrvatskog identiteta u hrvatskim zajednicama diljem svijeta“.

 

Na koncu svog izlaganja, državni tajnik Milas je naglasio kako je predsjednik Vlade Andrej Plenković kao zadaće od strateškog interesa istaknuo potrebu pronalaženja zakonskih rješenja i mjerodavnih propisa  za olakšavanje stjecanja hrvatskog državljanstva za pripadnike hrvatskog naroda, njihove potomke i bračne drugove, primjereno ostvarivanje biračkog prava, mogućnost uvođenja dopisnog glasovanja te kontinuiranog pronalaženja  novih načina  sustavne suradnje. „ U ovim zadaćama, u svim oblicima promicanja i očuvanja hrvatskog identiteta, tradicije, kulture i jezika u inozemstvu, kao i učenja hrvatskog jezika u Hrvatskoj za pripadnike hrvatskog iseljeništva, u svim iskoracima koji doprinose boljitku Republike Hrvatske te čvršćim i kvalitetnijim odnosima iseljene i domovinske Hrvatske ovaj Ured će nastaviti predano raditi.

Milas je zahvalio svim nositeljima suradnje, kao i svima koji svojim znanjem, trudom i sposobnostima doprinose kvalitetnim rješenjima. „Vašu potporu, suradnju pa i međusoban korektiv očekujemo i ubuduće“ – zaključio je.

Inače, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, po prvi puta od svog osnutka 2012.godine podnosi Izvješće o svom radu u Hrvatskom saboru.

facebook komentari

Continue Reading

Iz Svijeta

Srbija pokazala vojni arsenal – Tabak: MIG-ovi su im stare mašine

Published

on

By

Srbija pokazala vojni arsenal – Tabak: MIG-ovi su im stare mašine

Na vojnom aerodromu Batajnica pored Beograda održana je manifestacija Sloboda 2017,  u povodu 73. obljetnice oslobođenja Beograda u 2. drugom svjetskom ratu.

Sposobnost i opremu Vojske Srbije prikazalo je više od 2.200 pripadnika VS i Ministarstva obrane. Sloboda 2017. središnji je dio višednevnog obilježavanja obljetnice oslobađanja Beograda u kojoj je, uz 130 različitih borbenih i oklopnih vozila, 30 zrakoplova i helikoptera, promovirano i šest lovaca MIG 29 koje je Srbija dobila kao donaciju Ruske Federacije, a njihov će remont i modernizacija koštati 180 milijuna eura.

Srbija inavodno dući mjesec kupuje dodatnih bjeloruskih 7 Migova 29 i obrambeni raketni sustav S-300. Ako uzmemo u obzir da Hrvatska također obnavlja eskadrilu bojnih zrakoplova, može li se zaključiti kako u regiji počinje mini utrka u naoružavanju, barem između Hrvatske i Srbije? Je li to točno i treba li to gledati u kontekstu odnosa NATO-a i Rusije u emisiji HRT-a Studio4 govorio je vojni analitičar Igor Tabak.

Ovo nije utrka u naoružavanju. Srbija je zadnjih dana dobila rusku donaciju migova. To su vrlo stare mašine koje su dobivene tek da bi malo letjele, a onda idu na ozbiljan remont koji će se morati platiti. Ove priče o Bjelorusiji već koju godinu povremeno isplivaju u javnost, ali najvjerojatnije teško da će od toga išta biti. Uz sve želje teško je pobjeći od proračunskih stvari. A proračun kaže da Srbija nema baš puno novaca na vojsku, smatra Tabak.

Od šest ruskih MIG-ova 29 jedan je odmah vraćen u Rusiju na detaljne radove. Preostalih pet trebali bi se uklopiti s četiri jugoslavenska koji su sada u srpskim rukama. Nakon dodatnih radova ujednačavanja te flote Srbija se nada imati kroz nekoliko godina operativno 10 MIG-ova 29, izostavivši priče o Bjelorusiji koji bi bili dodatni novac .

Najvjerojatnije tih pet aviona bi neko vrijeme mogli letjeti jer su došli direktno iz ruskog ratnog zrakoplovstva s orelativnim graničenim resursom. Plan je da njih unutar dvije godine čeka remont na kojem Rusija opet planira nešto zaraditi, rekao je.

Činjenica je uz sve te nabave Srbije kao i njihovu proizvodnju oružja, govorimo o iznimno malim brojevima. To je sve zgodno postaviti na pistu na Batajnicu. Zgodno je motivirati mlade ljude ne bi li došli u profesionalnu vojsku, jer Srbija kao i Hrvatska nema više ročnog služenja. Sve drugo, što smo nekad gledali, agresije, nekakve aktivne stvari s vojskom su s tako malim snagama i tako malim proračunom gotovo nemoguće, mišljenja je Tabak.

Hrvatska je krenula temeljito drugačije u nabavu pribavljanja zrakoplova nego Srbija. Napravljen je međunarodni natječaj, rezervira se novac u proračunu, nema puno nejasnoća, dani su rokovi, javili su se ozbiljni ponuđači. Imamo dvije ponude rabljenih i dvije ponude novih aviona (F16 i Gripen).

To je ozbiljniji pristup tako velikoj nabavi od srbijanske nabave donacijama. To je strukturno različit pristup stvarima koji Hrvatskoj trenutno ide na čast iako je riječ o teškom i skupom poslu koji je velik izazov za Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i MORH u cjelini, smatra Tabak.

 

F-16 Block 70 pruža Hrvatskoj apsolutnu zračnu dominaciju za narednih 40 godina

facebook komentari

Continue Reading